Adrenalni umor pogađa 80% ljudi, a utječe na zdravlje i seks

Kronično ste umorni, često vam se spava tijekom dana, toliko da ne funkcionirate bez nekoliko šalica kave. Navečer osjećate navalu adrenalina i dugo ne možete zaspati. Razdražljivi ste, osjećate slabost mišića i toliki stres da imate osjećaj da ste pred slomom živaca. Smjenjuju se faze prejedanja, preskakanja obroka i nespavanja. Ako simptome prate smanjeni libido, općenito smanjena životna motivacija, razdražljivost te česte respiratorne infekcije i alergije, moguće je da patite od sindroma adrenalnog umora, upozorava dr. Meri Bura, osnivačica holističkog centra Mulier i autorica Mulier metode za rješavanje sindroma kroničnog umora. 

Običan umor, kaže, mogu potaknuti različiti faktori poput dobi ili spola (tako postoji sindrom kroničnog umora u srednjoj dobi ili kroničnog umora koji je češći kod žena), umjetno svjetlo i klima u uredu, kao i vlaga u stanu u kojem živimo. 

- Češće su umorni ljudi koji jedu hranu koja nije rasla na suncu i bila u dodiru sa zemljom, oni koji ne vježbaju i ne kreću se dovoljno. Uzrok umora mogu biti i hormonski poremećaji, virusne i maligne bolesti te infekcije i kronične upale, kao i nedostatak vitamina i minerala, hipoglikemija, fibromialgija te kratkotrajni ili dugotrajni stres - pojašnjava dr. Meri Bura. No uz promjenu prehrane i ponašanja tijelo će nakon fizičke aktivnosti trebati od 24 do 48 sati za obnovu organizma. S druge strane, simptomi adrenalnog umora pojavljuju se kada nadbubrežna žlijezda više ne proizvodi dovoljno hormona koji reguliraju procese u tijelu. 

Budući da je odgovorna za proizvodnju adrenalina, kortizola, progesterona i testosterona, to može izazvati brojne promjene u tijelu. Istraživanja pokazuju da češće obolijevaju ljudi koji su skloni sve uspone i padove u životu doživljavati negativno, pa su tako pod trajnim stresom, kao i žene u menopauzi te muškarci u andropauzi. Pritom može biti riječ o procesu koji traje nekoliko mjeseci pa do 20-ak godina.

- Adrenalni umor nastaje zbog pretjeranog rada srži nadbubrežnih žlijezda tako da stalno luče adrenalin te kore nadbubrežnih žlijezda koje luče kortizol tijekom stalnog stresa. Na taj način žlijezde se iscrpe i smanjuje se koncentracija kortizola pa dolazi do rezistencije. Zato se mnoge kronične bolesti liječe kortikosteroidima - pojašnjava liječnica, koja se nakon studija homeopatije na London School of Classical Homoeopathy posvetila radu na integraciji znanstvenih i holističkih metoda. Prema procjenama endokrinologa s početka sedamdesetih godina, tad je oko 16 posto ljudi imalo problema s funkcioniranjem nadbubrežne žlijede, no udio onih kod kojih su se bilježile niske razine kortizola dosezao je i do 66 posto. Procjenjuje se da danas i do 80 posto ljudi u nekoj životnoj fazi može biti pogođeno adrenalnim umorom koji može pogoditi sve organe i procese u tijelu jer izaziva promjene čak i na biokemijskim staničnim razinama. 

Mjerenje tlaka dok ležite i kad ustanete jednostavan je test rada nadbubrežne žlijezde

Liječnici često previde simptome adrenalnog umora ili ih povežu s bolestima koje imaju slične simptome kao što je Addisonova bolest (rijetka kronična bolest kod koje dolazi do smanjenog ili potpunog prestanka lučenja hormona kore nadbubrežne žlijezde) ili Cushingov sindrom (endokrini poremećaj koji je posljedica povišene razine kortizola u krvi).

- Ako postoji nedostatak neke žlijezde, treba odmah posumnjati i na insuficijenciju nadbubrežne žlijezde. Na smanjenu funkciju upućuje smanjena koncentracija jutarnjega kortizola koji je normalno ujutro najviši. Zbog toga se mjere jutarnji (u 8 sati) i popodnevni kortizol (u 16 sati) - pojašnjava dr. Meri Bura. Razina hormona mjeri se u krvi ili slini, s tim da se testiranje preko sline kod nas zasad provodi samo u privatnim poliklinikama. No postoji jednostavna metoda kontrole koja može upućivati na sumnju na adrenalni umor - kaže dr. Meri Bura i nastavlja:

- Najjednostavnije ćete se testirati tako da legnete i odmorite se desetak minuta pa izmjerite tlak u ležećem položaju. Ustanite i odmah ponovno izmjerite tlak. Ako je tlak nakon ustajanja niži nego dok ste ležali, postoji mogućnost da vaše nadbubrežne žlijezde ne rade dobro.

Funkciju nadbubrežne žlijezde mogu poremetiti procesi koji se odvijaju kod brojnih kroničnih bolesti, od artritisa do karcinoma. Jednako je i s tretmanima koji uključuju korištenje kortikosteroida, pa imajte na umu da nije baš svaki jutarnji umor adrenalni umor, nego može biti povezan i s nekim težim oboljenjem. No nemojte zanemarivati simptome jer je dobar rad nadbubrežne žlijezde povezan s nizom funkcija u organizmu, počevši od proizvodnje energije (pretvaranja ugljikohidrata, proteina i masti u šećer, odnosno glukozu u krvi), ravnoteže tekućine i elektrolita te kod pohrane i potrošnje zaliha masti. Kortizol utječe na jačanje obrambene sposobnosti organizma.

Previše tog hormona može smanjiti prirodnu obranu i otpornost od infekcija i raka, dok premalo kortizola vodi preaktivnom imunološkom sustavu i autoimunim bolestima. Također, kortizol normalizira razinu šećera u krvi te regulira krvni tlak. Osim toga, nadbubrežne žlijezde “surađuju” i s drugim sustavima i hormonima u tijelu, pa neravnoteža u njihovu radu može utjecati na brojne organe. 

Liječenje treba provoditi pod nadzorom liječnika, a obuhvaća promjene u načinu života, prehrani i ponašanju. Stručnjaci procjenjuju da kod lakšeg oblika liječenje može potrajati između šest i devet mjeseci, kod umjerenog između godinu, godinu i pol, a kod teškog adrenalnog umora i do dvije godine.

Vrijeme za odmor 

Pronađite način da se nakratko odmorite u ležećem položaju oko 10 sati, kao i između 15 i 17 sati, makar i na nekoliko minuta. Spavajte najmanje osam sati na dan i uvedite naviku odlaska u krevet u isto vrijeme. Pokušajte lijegati ranije nego što ste navikli.

Bježite od kradljivaca energije 

Odmaknite se od negativnih ljudi i loših veza koje vas ne ispunjavaju, ne dopuštajte da vam se približe tzv. emocionalni vampiri. Upišite se na jogu, autogeni trening, na borilački sport ili plivanje, rolajte i trčite po parku.

Smijeh otpušta stres 

Zarazan je i ako budete “vježbali”, pa će vam s vremenom smješkanje prijeći u naviku. Pronađite zabavan hobi - kartanje s društvom, ples... Vježbajte i boravite u prirodi što više. Ako cijeli dan boravimo u zatvorenom, naše samopouzdanje pada te rastu depresivne misli i stres.

Česti napadaji umora i navale energije tijekom dana

Česti simptomi adrenalnog umora

Kvasac, grah i suncokret liječe i sprečavaju adrenalni umor

Izbacite loše namirnice iz prehrane (bijelo brašno, namirnice s premalo vlakana, s visokom razinom šećera), a povećajte unos voća i povrća te sirove hrane. 

Ne ostajte budni do kasno ako osjetite umor. Ne pokušavajte biti savršeni i udovoljiti svima, naučite se nositi sa stresnim i teškim situacijama te se krećite. Najgore što možete učiniti za sebe je da se svuda vozite automobilom, pa i do kafića iza ugla, savjetuje dr. James Wilson, suosnivač kanadskoga Koledža za naturopatsku medicinu, koji je 1998. godine i skovao sintagmu adrenalni umor. I dr. Meri Bura ističe važnost kvalitetne, uravnotežene prehrane u sprečavanju i liječenju tog sindroma. 

- Treba jesti hranu bogatu cinkom: povrće, integralne žitarice, pivski kvasac, pšenične mekinje i klice, sjemenke suncokreta i bundeve. Važni su i ugljikohidrati, pogotovo celuloza koju sadrže, kao i proteini poput mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvodi, soje, kikirikija - ističe dr. Meri Bura.

Da biste prehranom spriječili pojavu kroničnog umora, treba osigurati i dovoljne količine vitamina A, kojeg ima u ribi, jetricama, žumanjku, maslacu i vrhnju. 

- Protiv umora korisni su i vitamini B-kompleksa; iz kvasca, pivskoga kvasa i suhoga graha. Suho grožđe i dinja predstavljaju kombinaciju vitamina B koji daju polet, a posebno pazite na to da jedete dovoljno namirnica koje sadrže višu razinu željeza kao što su pšenične klice, sojino brašno, govedina, bubrezi, jetrica, grah, breskve i melasa.

Važno je osigurati dovoljno vitamina C (citrusno voće, rajčica, krumpir, kupus, zelena paprika), D (riblja ulja, maslac, žumanjak, jetrica, sunčeva svjetlost) i vitamina B12, koji potječe iz namirnica životinjskog podrijetla. Njegova je apsorpcija pomalo teška, pa mnogi ljudi imaju manjak unatoč tomu što redovito jedu namirnice životinjskog podrijetla, a vegetarijanci bi posebno trebali paziti.

Detoksicirajte se 

Izbacite anorganske ugljikohidrate, rafinirani šećer i uvedite obilne količine zelenog i drugoga sirovog povrća. Povremeno postite ili pijte svježe iscijeđene sokove. Jedite namirnice bogate argininom: koštunjavo voće, rogač, crnu čokoladu, grožđice, sjemenke suncokreta, sezama, kokice i zobenu kašu.

Recite “ne” brašnu 

Izbacite brzu hranu iz prehrane, što uključuje i kruh, čak i integralni. Ako ne možete bez kruha, jedite samo integralni u što je moguće manjim količinama jer je upravo kruh, odnosno brašno jedan od uzroka gotovo svih bolesti. 

Povremeno uzimajte vitamine i minerale 

To se posebno odnosi na magnezij. Na dan osigurajte od 2000 do 5000 mg vitamina C i B-kompleksa s visokim udjelom vitamina B6 i pantotenske kiseline (B5). Također, povremeno uzimajte i dodatni vitamin E.

Izbacite običnu sol 

Uvedite u prehranu morsku ili himalajsku sol te ubacite alge. Morske alge izvrstan su izvor organskog joda i elemenata u tragovima koje obično ne uzimamo u dovoljnoj mjeri tijekom redovite prehrane.