Fitoaromaterapeut Goran Smirčić opisao je djelovanje i učinak najpoznatijih adaptogenih biljaka koje mogu biti iznimno korisne za imunosni sustav
ANALIZA FITOAROMATERAPEUTA
Adaptogene biljke: Sibirski ginseng protiv umora i slabosti, ašvaganda balansira tijelo i um
Zapadna civilizacija je u potrazi za super-biljkama, jer je tempo ljudskog života postao prebrz. Srećom, priroda je iznjedrila adaptogene biljke, skupinu biljaka koje su iznimno korisne za prilagodbu organizma u uvjetima velikog i dugotrajnog stresa koje mogu biti iznimno korisne da uspostavimo ravnotežu i lakše podnesemo težak fizički i psihički napor, kaže fitoaromaterapeut Goran Smirčić iz Rijeke.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo kako izabrati odgovarajući preparat za jačanje imuniteta
Pokretanje videa...
VIDEO
Prvo istraživanje tih biljaka datira od 1947.godine, u radovima dr. N. Lazareva, nakon kojih je uslijedilo više radova ruskih znanstvenika (Saratikov, Krasnov i ostali), dok su konačno priznanje stekle korištenjem termina 'adaprotene' u međunarodnim i nacionalnim institutima (pa i u američkoj FDA, koja nije sklona biljnim lijekovima) krajem 20. stoljeća. Lazarev je slučajno došao do ideje za naziv istražujući jedan francuski farmaceutski spoj za širenje krvnih žila – zapazio je da spoj ujedno pojačava otpornost organizma na stres, pojašnjava Smirčić.
- Uloga biljaka sa sličnim djelovanjem je zapravo adaptacija odnosno prilagodba tjelesnih sustava na neuobičajene, stresne utjecaje vrlo širokog spektra (izvana ili iznutra), normalizacija stanja odnosno regulacija biokemije tijela, te neštetnost prilikom korištenja. Službena medicina još uvijek nije sklona preporučivanju adaptogena, jer nemamo dovoljan broj kvalitetnih znanstvenih studija koje bi precizirale namjenu, doze i mjere opreza. S druge strane, moja iskustva u radu sa liječnicima govore da su mnogi od njih blagonaklono gledaju na adaptogene i ljekovite biljke uopće, pa pretpostavljam da vrijeme prirodnih lijekova tek dolazi - kaže sugovornik.
Adaptogeni imaju bezazlen naziv, pa se podrazumijeva da je njihovo korištenje također bezazleno. No, naravno, kao kod svake ljekovite biljke, postoje mjere opreza, dozvoljene doze, interakcije sa lijekovima ili kontraindikacije za njeno uzimanje, dodaje.
- Zdrav čovjek, koji ne pij nikakve lijekove može koristiti adaptogene bez problema, s tim da se drži određene doze i vremena uzimanja. Povremeno „boostanje“ organizma nije loše, zato ove biljke i postoje. No, potrebno je obratiti posebnu pažnju na vrijeme uzimanja; jer konstantno „nabrijan“ organizam neće dugo optimalno raditi. Svi ljudi koji imaju neke zdravstvene poremećaje ili bolesti, te ako su na bilo kakvoj medicinskoj terapiji ne bi smjeli uzimati adaptogene bez konzultacije sa stručnom osobom. Stručnjak će napraviti anamnezu, procijeniti postojeće stanje i u skladu s time preporučiti određeni adaptogen, njegov oblik uzimanja i vrijeme korištenja - naglašava Smirčić, uz pojašnjenje djelovanja adaptogenih biljaka.
Evo pregleda adaptogenih biljaka
Rodiola (Rhodiola rosea): Ima vrlo širok adaptogeni efekt, koriste je piloti, astronauti i ekstremni planinari. Smanjuje utjecaj depresije, umora i općenito stresa, povećava otpornost tijela na štetne agense te povećava radnu sposobnost. Ima vrlo mala ograničenja za uzimanje te interakcije s lijekovima. Njezin efekt može se vidjeti već nakon nekoliko dana u vidu smirenja i bistrijeg rasuđivanja.
Azijski ginseng (Panax ginseng): Riječ je adaptogenu sa stimulativnim djelovanjem, tako da je njegov utjecaj na organizam snažan i mora biti kontroliran. Spojevi koje sadrži povoljno utječu na stres, istraživana su protutumorna i antioksidativna svojstva, te otpornost na zračenja. Uzimaju ga sportaši i osobe izložene zahtjevnim psihofizičkim naporima.Pošto je riječ o stimulansu, potrebna je pažnja kod ljudi koji imaju povišeni tlak ili uzimaju lijekove za depresiju te lijekove za razrjeđivanje krvi. Koristi se uglavnom tri mjeseca. Iskustva su posebno dobra kod sportaša te kod osoba s problemom periferne cirkulacije.
Sibirski ginseng (Eleuterococcus senticocus): Također je uobičajen kod ruskih sportaša, astronauta, vojnika i profesija gdje treba dodatno “nafrizirati” organizam. Ima imunostimulativni, antioksidacijski i antitumorni kapacitet. Spojevi koji su odgovorni za to djelovanje su iz grupe triterpenskih eleuterozida. Kao i kod korejskoga ginsenga, Njemačka komisija E dala je svoje pozitivno mišljenje u uporabi kod umora, slabosti, oporavka nakon bolesti te povećanja mentalnih sposobnosti. Koristi se uglavnom tri mjeseca.
Ašvaganda (Withania somnifera): Biljka je odavno poznata u indijskoj Ayurvedi kao tonik za organizam. Vrlo je ljekovita, sa širokim spektrom djelovanja na mnoge bolesti. Izuzetna je kod prevencije psihofizičkih stresova jer istodobno djeluje i stimulativno i smirujuće, a to može donijeti balans u biokemijskom i energetskom pogledu. Glasi za neškodljivu biljku, no potreban je oprez kod trudnica, dojilja i ljudi na nekim medicinskim terapijama.
Wu-Wei-Zi, tj. šizandra (Schizandra chinensis): Poznata je stotinama godina u kineskoj tradicionalnoj medicini kao sredstvo za opće jačanje organizma, te ima protutumorne i protuupalne osobine. Pojačava aktivnost živčanog sustava, no nema djelovanje klasičnog stimulansa s poznatom nervozom i ekscitiranošću. Djeluje kao zaštitnik jetre.
Kordiceps (Cordyceps sinensis): Radi se o jedinstvenom križancu gljive i crva. Pokazao je vrlo vrijedna adaptogena djelovanja te se tradicionalno koristio kao tonik organizma, za pomlađivanje i rekonvalescenciju, za liječenje muške impotencije i niz bolesti. Aktivna supstanca je kordicepin. Pripisuju mu sposobnosti obnavljanja DNK oštećenja, što može biti potencijal za prevenciju tumora. Podiže razinu energije i budnosti organizma.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
