Da biste se osjećali mentalno i fizički jaki dok istovremeno tražite 'fontanu mladosti', pojačajte sljedeće stvari u danu, a to su san, sunčeva svjetlost, kretanje, pravilna prehrana i društvene veze, kaže profesor Huberman
VRIJEDI IH UVESTI
5 jednostavnih navika ključ su mentalnog i fizičkog zdravlja
Od izlaganja hladnoći do buđenja u cik zore, samo su neki od trendova optimizacije zdravlja koji su u zadnje vrijeme privukli veliki broj ljudi. Ja predlažem da stišamo buku oko svega toga i vratimo se osnovama. Postoji pet dnevnih navika kojima treba dati prioritet, a ključne su za održavanje fizičkog i mentalnog zdravlja, i lakše ih je provesti nego što mislite, rekao je Andrew Huberman, profesor neurobiologije i oftalmologije na Medicinskom fakultetu Stanford.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:35
- Da biste se osjećali mentalno i fizički jaki dok istovremeno tražite poznatu 'fontanu mladosti', namjerno pojačajte sljedeće stvari u svom danu, a to su san, sunčeva svjetlost, kretanje, pravilna prehrana i društvene veze - pojasnio je.
Spavanje
- Kao što nam stoljećima govori konvencionalna mudrost, dovoljno sna pomaže nam da se osjećamo bolje mentalno i fizički. Opće smjernice preporučuju odraslima da spavaju najmanje sedam sati svake noći. To pomaže smanjiti stres, regulirati unutarnje sustave tijela i poboljšati raspoloženje - kaže Huberman.
- San je najbolji lijek za ublažavanje stresa, traume, jačanje imuniteta i emocionalnu stabilnost. Uspostavljanje rutine opuštanja od trideset minuta do sat vremena prije spavanja, odlazak u krevet i ustajanje u isto vrijeme, te spavanje u tamnom, hladnom okruženju, također, će poboljšati količinu i kvalitetu sna - dodao je.
Sunčeva svjetlost
- Dobivanje sunčeve svjetlosti ujutro signalizira tijelu da je vrijeme za buđenje, a također pomaže u regulaciji tjelesnog cirkadijalnog ritma, što će zauzvrat kasnije u danu signalizirati da je vrijeme za spavanje, kad za to dođe vrijeme - objasnio je.
- Osim toga, sunčeva svjetlost je najbolji način za apsorpciju vitamina D, ili sunčevog vitamina, dugo zagovaranog za poboljšanje zdravlja kostiju i imunološke snage. Istraživanja pokazuju da vitamin D, također, poboljšava rad mozga i pamćenje - napomenuo je.
Kretanje
Još jedna preporuka za bolji mentalni i fizički život je shvaćanje važnosti tjelovježbe i kretanja. Huberman savjetuje uključivanje kardio vježbi, vježbi snage i kretanje u rutinu.
- Nacionalne smjernice preporučuju svaki tjedan najmanje 150 minuta vježbi umjerenog do intenzivnog intenziteta, kao što su brzo hodanje ili vožnja biciklom, ili 70 minuta intenzivnijih vježbi, poput trčanja ili kardio vježbi. Osim toga, najmanje dva dana u tjednu treba prakticirati vježbe snage - pojasnio je.
- Kretanje pomaže mozgu da ostane jak, poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava i smanjuje stres. Neki stručnjaci hodanje nazivaju 'najbližom stvari čudesnom lijeku koju imamo'. Kako naši mišići s godinama atrofiraju, razmislite o povećanju treninga snage i otpora - savjetovao je.
Pravilna prehrana
- Važno je obratiti pažnju na vrstu hrane, količinu i vrijeme obroka. Prehrana bogata mnogim vrstama cjelovitih namirnica, od voća i povrća do orašastih plodova, sjemenki i mahunarki može ojačati crijevni mikrobiom, a raznovrsni crijevni mikrobiom poboljšava rad imunološkog sustava i mozga - rekao je.
- Održavanje prehrane bogate biljkama, bjelančevinama i vlaknima osigurava dobivanje prave količine hrane koja će vam omogućiti da se duže osjećate siti i energični. Visoko prerađena slatka hrana zna uzrokovati pad energije i još veću glad - dodao je.
Također, iako to možda neće uspjeti svakome, Huberman je naglasio dobrobiti povremenog posta.
- To smanjuje rizik od bolesti srca, pretilosti i dijabetesa - rekao je.
O povremenom postu je opsežno pisao dr. Mark Hyman, osnivač Cleveland Clinic centra za funkcionalnu medicinu i autor knjige 'Young Forever: The Secrets to Living Your Longest, Healthiest Life' koji je, između ostalog, savjetovao pravljenje pauza između obroka noću u trajanju između 12 i 16 sati.
Društvene veze
- Nalazimo se u epidemiji usamljenosti. Osjećaj društvene izoliranosti ima zdravstvene posljedice usporedive s pušenjem do 15 cigareta dnevno. Štoviše, između ostalog, usamljenost može povećati rizik od razvoja demencije, depresije i anksioznosti - rekao je američki kirurg dr. Vivek Murthy koji je čak izdao Nacionalno savjetodavno upozorenje o zdravstvenim učincima usamljenosti.
- Osim zdravstvenih prednosti osjećaja povezanosti, snaga naših društvenih odnosa uvelike određuje razinu naše sreće. Održavanje i sklapanje prijateljstava od djetinjstva do srednje dobi i kasnije sastavni je dio očuvanja zdravlja. Volontiranje ili pridruživanje nekim aktivnostima u grupama može pomoći ljudima u stvaranju osjećaja povezanosti - rekao je dr. Murthy, prenosi msn.com.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
