Svatko će u nekom trenutku veze koristiti jednu ili više navedenih stavki iz 'četiri jahača apokalipse'. Ali, kako postajete svjesniji toga, tako ćete biti sve bolji u ispravljanju tih pogrešaka i zauzimanju zdravijeg stava
4 navike koje prethode razvodu - psiholozi ih nazivaju 'jahačima apokalipse' jer razaraju brak
Radi se o navikama koje poznati psiholog dr. sc. John Gottman naziva - četiri jahača apokalipse. To su kritiziranje, obrambeni stav, podizanje zida i prezir. Gottman naglašava kako su istraživanja pokazala da ovakvi odnosi u braku vode do nestabilnosti i u konačnici do raspada veze.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Ovaj stručnjak je od 1970-ih godina proučavao na tisuće parova u tzv. 'Laboratoriju ljubavi'. Tamo je sa svojim timom promatrao interakciju parova i pratio njihovo zadovoljstvo u odnosima. Otkrio je da parovi koji u teškim trenucima prakticiraju kritiziranje, obrambeni stav, podizanje zida i/ili prezir, zapravo pokreću ono što je poznato kao 'kaskada udaljenosti i izolacije'.
- To znači da će parovi, dokle god koriste bilo koju od ove četiri navike i pritom se s vremenom stanje ne popravlja, s vremenom sve manje okretati jedno prema drugome kako bi zadovoljili onu važnu potrebu za povezivanjem - pojasnio je.
Većina ljudi s vremena na vrijeme koristiti neku od spomenutih navika u odnosima, jer nitko nije imun na to, no važno je da to prepoznamo, brzo popravimo i radimo na tome da takvih situacija bude sve manje.
Kritiziranje
Kritiziranje je čin uočavanja problema u životu ili ljubavnoj vezi i pretvaranja toga u komentar tipa - nedostataka karakternih osobina kod partnera. Na primjer, možete se uhvatiti da upotrebljavate kritiku kada izgovarate riječi 'uvijek' ili 'nikad' dok opisujete nešto što vaš partner radi ili ne radi.
Kritiziranje se razlikuje od prigovora. Naime, prigovaranje je normalan i zdrav aspekt odnosa, jer, ukoliko se nitko nikada ne žali, s vremenom će doći do nagomilanog zamjeranja koje nije adekvatno 'obrađeno' kroz određeni period. Prigovaranje je fokusirano na stvarni problem.
Na primjer, ako nakon dugog dana na poslu uđete u neurednu kuću i još k tome ugledate sudoper pun suđa, vjerojatno ćete se osjećati frustrirano. No, tad imate izbor - upotrijebiti kritiku ili prigovor.
Primjer:
- Prigovor: 'Jako sam umorna na kraju dana i frustrira me sudoper pun prljavog suđa.'
- Kritika: 'Jako sam umoran i tebe nikad nije briga za to. Uvijek ostavljaš neoprano suđe u sudoperu.'
U ovom primjeru možete vidjeti da se pritužba fokusira na problem - neoprano suđe, dok kritika fokusira problem na partnera (on je problem), a to vjerojatno rezultirati frustrirajućom komplikacijom u kojoj će partner odgovoriti obrambeno.
Korištenje kritike u vezi uglavnom je posljedica nezadovoljenih potreba. Nažalost, kad te neispunjene potrebe prekrijete kritikama, tad je još manja šansa da će stanje postati bolje, odnosno da će partner nešto napraviti da vam bude bolje.
Zapravo, lako je predvidjeti što slijedi u minutama nakon izrečene kritike - ozbiljan sukob i svađa. No, ako na pravi način, mirno izgovorite što vam smeta, veće su šanse da će se situacija poboljšati. Umjesto kritike, pokušajte koristiti 'protuotrov' za kritiku: nježan početak koji zvuči sadrži ove komponente - izražavanje onoga što ste primijetili, dijeljenje osjećaja i navođenje svojih potreba.
'Kad dođem kući na kraju dana i vidim prljavo suđe u sudoperu (ono što ste primijetili), osjećam se tako umorno i frustrirano (dijelite svoje osjećaje). Stvarno moram ući u mirno okruženje (ono što vam treba).'
Obrambeni stav
Obranbeni stav je reakcija na percipiranu kritiku i može izgledati ovako:
- Pretjerano objašnjavanje: 'Pa, oprao bih suđe, ali kad sam ga krenuo prati ponestalo mi je deterdženta, a onda sam otišao u trgovinu i...'
- Mentalitet žrtve: 'Uvijek si prema meni tako zla!'
- Kontra-kritika: 'Suđe ću početi prati kad se počneš bolje brinuti za dvorište. Uvijek to zanemaruješ.'
- Upotreba riječi 'ali': 'Znam da je suđe neoprano, ali zar ne možeš to bar večeras ignorirati?'
Možda postoji dobro objašnjenje. Možda je ta osoba zla prema vama. Možda ste u pravu, a on/ona nikad ne pere suđe koje zaprlja. Možda je istina da bi se samo trebali malo više opustiti i bili biste sretniji.
Ako zauzmete obrambeni stav, druga strana će vjerovati da niste čuli njegove/njezine potrebe, a to nikako neće dobro utjecati na vezu, a moguće je da če i pojačati kritiziranje.
Postoje mjesto i vrijeme za razgovore o vlastitoj percepciji, ali imajte na umu da to obično nije neposredno u trenutku kad netko postavi pitanje, bolje je pričekati i mirno porazgovarati o svemu nego forsirati razgovor dok su strasti uzburkane.
Umjesto da se branite, pokušajte preuzeti odgovornost sa svoj dio, čak i ako vjerujete da ste odgovorni samo za mrvicu problema. Također, možete pokušati preispitati vlastitu percepciju i pogled na stvarnost, jer postoji dobra šansa da ste odgovorni za jedan dio.
Razumljivo, to je teško priznati, ali je izuzetno važno to napraviti kako bi veza dobro funkcionirala. Recite to ovako: 'U pravu si, suđe je neoprano (preispitivanje). Znam, nisam to napravio iako sam rekao da hoću'.
Podizanje zida
To je upravo onako kako zvuči - kad se netko u razgovoru počne ponašati kao da gradi zid oko sebe i distancira se. Drugoj strani se to može činiti kao da partner ne mari za njezine osjećaje, dobrobit... U takvoj situaciji partner koji se ograđuje zna odvraćati pogled, šutjeti većinu razgovora, a možda čak i ima naviku prekrižiti ruke na prsima.
To pokazuje da se nalazi u stanju tzv. psihološke poplave kad tijelo registrira prijetnju, otpušta hormone stresa, srce se ubrzava i dolazi do snažne potrebe za bijegom. Dijelovi mozga odgovorni za relacijsko ponašanje kao da se ugase.
Zapravo, čovjek uranja u instinkte preživljavanja - zamrzne se, bježi ili se bori. Privremenim gubitkom instinkta za relacijsko ponašanje osoba je onesposobljenja u stvarima kao što su rješavanje problema, humor i osjećaj naklonosti.
Kad je netko psihološki poplavljen, tad s njim nije moguće voditi produktivan razgovor. Zato je važno da oboje pristanu na pauzu kad primijete da se to događa. Osoba koja se gradi zid oko sebe treba poraditi na smirivanju i opuštanju, za što je potrebno otprilike 20 minuta, toliko treba hormonima stresa da izađu iz krvotoka.
Tijekom te pauze je dobro:
- prakticirati duboko disanje
- prošetati
- raditi umirujuće aktivnosti, poput čitanja, slikanja itd.
- vježbati
Također, važno je da se čovjek mislima odmakne od sukoba pa je dobro ne pokušavati razmišljati o tome, pričati nekome ili pisati. Važno je uzeti kvalitetnu pauzu kako bi se um resetirao i osoba bila sposobna razgovarati o problemu na jedan zdrav i produktivan način. Osim toga, uzimanje pauze i razgovor grade povjerenje u vezi.
Prezir
Prezir je najopasniji od sva četiri jahača apokalipse. U najmanju ruku, to je vrlo zločesto, a u najgorem slučaju prezir prema partneru postaje emocionalno zlostavljanje. Prema Gottmanovom istraživanju, prezir se pokazao kao najveći pokazatelj razvoda braka. Također, povezan je sa zdravstvenim problemima partnera prema kojem je prezir usmjeren, uključujući i slabiji imunološki sustav.
Prezir je predimenzionirana kritika, jer zauzima superioran stav. To prakticiraju ljudi koji izražavaju svoje nezadovoljstvo koristeći sramoćenje i zlobni sarkazam, a sve ne bi li drugu stranu 'zgazili' i ponizili koliko mogu. Prezir se može primijetiti na nečijem licu kad jednu stranu pomakne prema gore, kao da u je nešto napola odvratno.
Primjer:
- Prigovor: 'Jako sam umorna na kraju dana i frustrira me sudoper pun prljavog suđa.'
- Kritika: 'Jako sam umoran i tebe nikad nije briga za to. Uvijek ostavljaš neoprano suđe u sudoperu.'
- Prezir: 'Oh, naravno, ušla sam u prljavu kuću nakon dugog dana. Što bih drugo očekivala od nekoga poput tebe? Trebala sam to znati koliko ćeš biti lijen kad sam upoznala tvoju obitelj.'
Prezir u braku se zna razviti kroz dugogodišnji osjećaj ogorčenosti ili nakon partnerove izdaje. No, neki ljudi nauče pokazivati prezir prema drugima jer su to gledali od roditelja kroz odrastanje pa se kao odrasli tako ponašaju kad su uzrujani.
Želite li sačuvati brak, važno je umjesto prezira poraditi na izgradnji novih komunikacijskih vještina kroz koje biste partneru izrazili kako se osjećate, ali na puno zdraviji način. Preciznije, u trenucima sukoba morate naučiti govoriti o sebi, a ne o drugoj osobi.
Krajnji cilj je biti sposoban nježno započeti razgovor (o čemu smo govorili gore u rubrici - kritiziranje). Svakako se orijentirate na to da postanete sposobni ispričati svoj unutarnji svijet umjesto da napadate partnera.
To bi moglo zvučati ovako:
'Trenutno se osjećam jako ljuto. Želim ti reći toliko ljutih stvari, ali znam kako to neće biti dobro. Zaista mi je potrebno da zajedno smislimo kako ćemo to popraviti.'
Drugi važan zaštitni faktor za prezir je izgradnja kulture uvažavanja. To znači da biste trebali češće primijetiti što vaš partner radi dobro i reći mu to što češće možete.
Popravak stvari tijekom ili nakon sukoba
Svatko će u nekom trenutku svoje veze koristiti jednu ili više navedenih stavki iz 'četiri jahača apokalipse'. Ali, kako postajete svjesniji toga, tako ćete biti sve bolji u ispravljanju tih pogrešaka i zauzimanju boljeg i za vezu zdravijeg stava.
Kao prvo, čim postanete svjesni da ste počeli prakticirati jednu od navedenih stavki, odmah se zaustavite i ispričajte. Ukoliko primijetite da vaš partner to radi, nježno ga upozorite na to i zamolite da pokuša ponovno reći što ga muči.
Ukoliko primijetite da stvari ne idu dobro, pokažite naklonost, okrenite na humor, ispričajte se ako treba, budite zainteresirani za to što partnera muči i to pokažite, pokažite dobru volju za rješavanjem problema...
Primjeri:
- Humor: 'Mogu li te zagrliti?' ili se se našalite na svoj račun.
- Isprika: 'Doista mi je žao, ovo ne zvuči dobro. Dopusti mi da pokušam ponovo.'
- Zainteresiranost: 'Hej, možeš li mi to pokušati ponovno objasniti? Želim shvatiti.'
- Rješavanje problema: 'Misliš li da bi ovaj razgovor bio bolji ako djecu prvo stavim u krevet?'
Kad naučite prepoznati četiri jahača apokalipse i zamijenite ih novim vještinama, ubrzo ćete vidjeti poboljšanje odnosa u vezi, prenosi mindbodygreen.com.