Vaš imunološki sustav bori se protiv štetnih čimbenika koji napadaju organizam iz okoliša. Ponekad stvari krenu po zlu i on napadne zdravo tkivo što može dovesti do raznih upala
13 najčešćih ranih znakova da patite od autoimune bolesti
Geni koje ste naslijedili od roditelja čine vas podložnijima autoimunim bolestima. Jedan kontakt s virusom iz okoliša mogao bi tako pokrenuti autoimunu reakciju, smatraju stručnjaci, a napominju i da su žene podložnije autoimunim bolestima. Isto tako, kažu, i hormoni igraju veliku ulogu pri nastanku autoimunih bolesti i poremećaja.
Ovo su neki od njih:
1. Reumatoidni artritis
Ovaj autoimuni poremećaj napada zglobove, a uzrokuje naticanje i bol. Tijekom vremena, upalni proces može zahvatiti hrskavicu i kosti, što uzrokuje probleme s pokretljivošću. Reumatoidni artritis može utjecati i na rad pluća i srca. Lijekovima se mogu ublažiti simptomi i usporiti razvoj bolesti.
2. Ankilozantni spondilitis
Ovaj tip artritisa uglavnom zahvaća kralježnicu, ali može uzrokovati probleme u prsnom košu, vratu, kukovima i koljenima. Uzrokuje bol i ukočenost. Kosti s vremenom mogu srasti zbog čega pacijent ima poteškoće s pokretljivošću u tom području. Ankilozantni spondilitis može zahvatiti i neke organe.
Terapija podrazumijeva posebne vježbe rastezanja i lijekove koji pomažu ublažiti bol te injekcije steroida. U nekim slučajevima operativnim zahvatom se zamjenjuju oštećeni zglobovi.
3. Dijabetes tipa 1
Uobičajeno se javlja u djetinjstvu ili u adolescentskom razdoblju, a nastaje kad vaš imunološki sustav ubija stanice u gušterači odgovorne za proizvodnju inzulina – hormona zaduženog za pretvaranje hrane u energiju. Kad jednom dobijete dijabetes tipa 1, imat ćete ga doživotno. Važno je redovito kontrolirati razinu šećera u krvi i uzimati inzulin prema potrebi.
4. Multipla skleroza
Kad imate MS, obrambeni sustav vašeg organizma „puca u prazno“, a to uzrokuje upalne procese koji oštećuju središnji živčani sustav. Pritom nastaju ožiljci na mjestima u mozgu zaduženim za odašiljane signala iz mozga u druge dijelove tijela. To uzrokuje bol, poteškoće s kretanjem i ravnotežom te opću slabost. Terapija lijekovima može ublažiti simptome i usporiti tijek bolesti.
5. Upalna bolest crijeva
Crohnova bolest i ulcerozni kolitis vrste su upalne bolesti crijeva. Vaš imunološki sustav napada crijeva uzrokujući pritom upalne procese, bol u trbušnoj šupljini i krvarenje. Crohnova bolest obično se razvija u zadnjem dijelu tankog crijeva i u debelom crijevu, a ulcerozni kolitis zahvaća sluznicu debelog crijeva.
Bolesti se liječe protuupalnim lijekovima, antibioticima i lijekovima koji usporavaju rad imunološkog sustava. Jedna od mogućnosti je i operativni zahvat. On može pomoći ublažiti simptome i komplikacije koje dolaze uz bolest, ali ne može utjecati na upalni proces u tijelu koji uzrokuje upalnu bolest crijeva.
6. Lupus
Ova bolest istodobno zahvaća više dijelova tijela. Simptomi su bol u zglobovima, osjetljivost na svjetlo, problemi s bubrezima i opći umor. Također se može pojaviti osip po obrazima i nosu.
Nesteroidni protuupalni lijekovi i terapija steroidima mogu pacijentu pomoći da se osjeća bolje, a posebno prilagođeni antireumatski lijekovi usporavaju tijek bolesti. Ukoliko su simptomi osobito teški, liječnik može preporučiti lijekove za usporavanje imunološkog sustava ili kemoterapiju (koktel vrlo jakih lijekova).
7. Addisonova bolest
Vaše nadbubrežne žlijezde sjede navrh vaših bubrega. Kada ih imunološki sistem napadne i ošteti, više nisu u stanju proizvoditi dovoljnu količinu hormona. Ako se to dogodi, vaše tijelo – povrh svega drugoga – više neće biti u stanju pretvarati hranu u potrebno gorivo i održavati normalan krvni tlak.
Rani znakovi Addisonove bolesti uključuju umor i mrlje na koži koje su tamnije od okolne kože. Terapija se sastoji od uzimanja hormona koji nedostaju organizmu.
8. Gravesova bolest
Vaša štitnjača proizvodi hormone koji na brojne načine pomažu organizmu da normalno funkcionira. Kod ove autoimune bolesti, štitnjača proizvodi previše hormona (hipertireoza).
Simptomi uključuju drhtanje, gubitak tjelesne težine, anksioznost i blago ispupčene oči. Lijekovi mogu usporiti proizvodnju hormona, a liječnik može preporučiti i operativni zahvat kojim se odstranjuje dio štitnjače.
9. Hashimotova bolest
Ako vaša štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona to može dovesti do bolesti poznate još i pod nazivom kronični limfocitni tireoiditis.
Simptomi su povećanje tjelesne težine, opći umor, gubitak kose... Možda ćete primijetiti da vam grlo otiče u prednjem dijelu ili da vam je lice nateknuto. Terapijom se nadomješćuje nedostatak hormona i ublažavaju navedeni simptomi.
10. Alopecija areata
Još uvijek nije potpuno jasno zašto nastaje alopecija areata. Smatra se da se razvija jedna vrsta imunološke reakcije koja dovodi do ispadanja vlasi te da tu reakciju mogu potaknuti različiti čimbenici - tzv. fokusi.
Terapijom - u početku je to uvijek aplikacija protuupalnog - najčešće kortikosteroidnog losiona ili kreme - pokušava se zaustaviti ova imunološka reakcija i ispadanje vlasi. Kad je širenje žarišta i ispad vlasi zaustavljeno, tada se "radi" na pospješenju rasta novih vlasi.
11. Miastenija gravis
Ovaj poremećaj uzrokuje probleme sa signalima između živaca i mišića. To dovodi do slabosti i otežava kontrolu određenih pokreta. Možda ćete najprije primijetiti probleme s očima, a to može utjecati na vaše izraze lica i način na koji razgovarate, gutate i žvačete.
Lijekovi mogu pomoći, a moguće je i operativnim zahvatom ukloniti prsnu žlijezdu (timus), koja vjerojatno ima ulogu u razvoju ove bolesti.
12. Guillain-Barréov sindrom
Guillain-Barréov sindrom (akutni uzlazni polineuritis) je oblik akutne polineuropatije što stvara naglo pogoršanje mišićne slabosti, koja katkada dovodi do paralize. Obično počinje slabošću, trncima i gubitkom osjeta u obim nogama, a tada napreduje prema gore u ruke. Najupadljiviji simptom je slabost.
Ako je bolest vrlo teška, krvni tlak nije ustaljen ili osoba može imati nepravilan rad srca ili druge poremećaje funkcije autonomnog živčanog sustava.
Jednom kada se dijagnoza postavi, liječenje izbora je plazmafereza kojom se iz krvi filtriraju otrovne tvari, ili infuzija autoimunog globulina. Kortikosteroide se više ne preporučuje jer nemaju dokazan dobar učinak, a mogu u stvari bolest pogoršati.
13. Psorijaza
Do ovog stanja dolazi kad imunološki sustav pokrene upalni proces u organizmu i učini da stanice kože prebrzo rastu. One se uzdižu na površinu prije nego se u potpunosti razviju.
To uzrokuje zadebljane, crvene nakupine koje prati svrbež ili bolovi. Liječi se kremama ili UV lampama koje olakšavaju simptome ili lijekom koji smiruje imunološki sustav, prenosi Ordinacija.hr.