Iz cijelog svijeta dolaze razna praznovjerja o hrani poput onog da je sreća ako dobijete dva žumanjka u jajetu. U nastavku donosimo odakle su točno ta praznovjerja i kako su nastala
ZANIMLJIVE TRADICIJE
11 praznovjerja o kuhanju i hrani koje sigurno niste znali: Zašto pušemo svjećice na torti...
Čitanje članka:
5
min
Koje je podrijetlo raznih vjerovanja i tradicija? Ovo su neke od najintrigantnijih praksi i praznovjerja u vezi s hranom i pićem iz cijelog svijeta.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:43
1. Poklanjanje noža moglo bi prekinuti prijateljstvo
Prema kineskoj predaji, darivanje noža prijatelju može prekinuti vaše prijateljstvo. Kako biste izbjegli rizik od 'rezanja' veze, dajte primatelju novčić kako bi mogao 'kupiti' nož koji mu želite pokloniti.
2. Dva žumanjka su bolja od jednog
U Europi, počevši od Rimskog Carstva pa sve do 16. stoljeća, vjerovalo se da vještice mogu ploviti u ljusci jajeta kroz oluje i potapati brodove. Da bi to spriječili, mornari bi ih razbili ili potpuno zabranili unošenje jaja na brod. U rimskoj kulturi, pronalaženje dva žumanjka u jednom jajetu predviđalo je rođenje blizanaca ili predstojeći brak.
3. Češnjak može otjerati zle duhove
Zahvaljujući Drakuli, reputacija češnjaka da brani vampire dobro je poznata u popularnoj kulturi. No vjeruje se i da odbija druge zle duhove i demone. U Grčkoj, gdje je bitan sastojak ukusnih umaka poput tzatzikija, pletenice češnjaka često vise iznad ulaza u domove, restorane i trgovine kako bi spriječile zlo.
4. Prosuta sol je loš znak
Što je univerzalnije od soli? Začinjava sve, od vode za tjesteninu do kolačića s komadićima čokolade - i povezuje se s više od nekoliko praznovjerja. Neke kulture bacaju prosutu sol preko lijevog ramena kako bi otjerali zle duhove, a u SAD-u neki ljudi čak pužu ispod stola kao dodatni korak.
U starom Rimu sol se smatrala dobrim znakom prijateljstva zbog svojih konzervansnih svojstava. Darivanje soli novim vlasnicima kuće također se smatra blagoslovom u Škotskoj. U slavenskim i nekim neslavenskim zemljama kruh i sol služe kao prinos dobrodošlice; kruh je znak poštovanja, a sol predstavlja dugovječnost. Ova je tradicija otišla čak i u svemir: sovjetski astronauti dočekali su američke astronaute na svemirskoj postaji Mir, a kasnije i na Međunarodnoj svemirskoj postaji s kruhom i solju.
5. Rezanci najavljuju dug život
U tradiciji koja datira još iz dinastije Han, rođendani, godišnjice i proslave kineske Nove godine zahtijevaju jedenje utlra dugačkih rezanaca za sreću, prosperitet i dug život. Rezanje rezanaca, bilo zubima ili nožem, znači skratiti život, pa ih je najbolje jesti cijele.
6. Svijeće na rođendanskoj torti
Svi znamo da je važno zaželjeti želju i ugasiti svjećice na rođendanskoj torti (idealno u jednom dahu, kako bi se ostvarile). Ali odakle dolazi ovo praznovjerje? Prema Nicoli Humble, autorici knjige Cake: A Global History, već 200. godine naše ere Grci su Artemidi, božici Mjeseca i lova, ponudili okrugle kolače ukrašene malim bakljama nalik na svijetleći puni mjesec.
Tijekom srednjeg vijeka, njemačka tradicija Kinderfesta popularizirala je svijeće na rođendanima. Naime, smatralo se da je dijete osjetljivije na zle duhove, pa je cijeli dan gorjela svijeća zvana “lebenslicht” (što znači “svjetlo života”). Nakon večere dijete je zaželjelo želju prije puhanja u svjećicu, neposredno prije rezanja i jedenja kolača, a vjerovalo se da dim prenosi djetetove namjere u raj. Tradicija se proširila Europom i na kraju se probila do Sjedinjenih Država s imigrantima koji govore njemački.
7. Čili papričica vas može zaštititi
U južnoj Italiji, cornicello, simbol koji izgleda kao crvena čili papričica (ali ima više zajedničkog s kozjim rogovima i priapskom umjetnošću antike), nosi se kao ogrlica ili čak kao talisman za zaštitu od zla. Možda zbog svoje vizualne sličnosti s cornicellijem, nizovi svježeg crvenog čilija mogu se naći kako vise s vrata ili balkona diljem Mezzogiorna. Slično tome, u Indiji se sedam zelenih čilija i limuna vežu zajedno i vješaju na vrata domova i poslovnih prostora kako bi otjerali zle duhove i donijeli sreću.
8. Peršin - do pakla i natrag
Za tako bezopasnu biljku, peršin sigurno ima intrigantan niz praznovjerja. Naime, sporo klijanje biljke - do šest tjedana dulje od bosiljka (10-14 dana) i ružmarina (2-4 tjedna) - može se objasniti pričom da sjemenke putuju do pakla i natrag prije nego što niknu iz tla. Kod starih Grka i Rimljana ova je priča dovela do povezanosti s podzemljem.
Grci su mislili da je biljka izrasla iz krvi bebe Ofheltes (kasnije nazvan Archemorus, što znači 'Vjesnik smrti'), koju je ubila zmija. Također bi grobove ukrašavali vijencima od peršina. U međuvremenu, Rimljani su tu biljku povezivali s božicom Perzefonom, kraljicom podzemnog svijeta. A u srednjovjekovnoj Europi peršin se povezivao s demonskim silama koje je predstavljao 'duh peršina'. Ako bi mlada damanekome poklonila peršin, taj neće imati sreće u ljubavi. A ako ga je ukrala iz tuđeg vrta, mogla ga je vratiti. U Engleskoj je bio tabu presađivati peršin, jer je to značilo širenje nesreće. 'Presadite peršin', govorila je izreka, 'presadite tugu'.
9. Bacanje riže na vjenčanjima moglo bi pomoći u plodnosti
Ako ste ikada bacali rižu na vjenčanjima, to možete zahvaliti starim Rimljanima. U to su se vrijeme žitarice poput zobi ili pšenice bacale na mladence nakon svadbenih obreda kako bi mladenci imali plodnost, blagostanje i sreću u daljnjem zajedničkom životu. Na kraju je riža postala najpopularnija žitarica za bacanje.
10. U ponoć treba pojesti točno 12 bobica grožđa
Na Silvestrovo u Španjolskoj i diljem Latinske Amerike uobičajeno je pojesti 12 bobica grožđa u zadnjih 12 sekundi prije ponoći. Svaki grozd predstavlja jedan mjesec, a jesti ga predstavlja nadu, blagostanje i sreću tijekom cijele nove godine.
11. Trinaest ljudi za stolom je loša sreća
Triskaidekafobija, odnosno strah od broja 13, nije rezervirana samo za petak 13. Neki kažu da ovo praznovjerje potječe od Posljednje večere, jer se vjerovalo da je Juda, apostol koji je izdao Isusa, trinaesti gost.
Prema National Geographicu, još jedna priča o podrijetlu dolazi iz nordijske religije: 12 bogova održalo je gozbu u Valhalli koja je uključivala Baldera, boga svjetla, i Hodera, boga tame i zime. Međutim, Loki, bog prevarant nordijskog panteona, stigao je na zabavu nepozvan, tako da je broj gostiju bio 13. Loki je zatim prevario Hodera da ubije Baldera, događaj koji je predvidio Ragnarök, kraj svijeta, piše Food and wine.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
