Ako želite samo imati minimalan broj mrtvih, onda treba pustiti pandemiju da se slobodno širi i ubije 0.1 ili 0.2 populacije, napisao je Gordan Lauc u odgovoru na Facebooku, zbog čega je izazvao bijes mnogih
'OVO JE NEHUMANO'
Laucov komentar o žrtvama u koroni naljutio mnoge, Štagljar mu poručio: 'Pričaš nebuloze...'
Znanstvenik Gordan Lauc izazvao je danas veliku buru i raspravu statusom na Facebooku u koju se uključio i Igor Štagljar koji mu je poručio da je pretjerao i da priča nebuloze te da zagovara nesuvisle strategije.
Sve je krenulo statusom u kojem je Lauc napisao:
U zadnje vrijeme sve je više naslova u medijima koji najavljuju lockdown u Hrvatskoj, zatvaranje škola, policijski sat i ne znam što sve ne. Nema nikakve dvojbe da je u Hrvatskoj stanje teško i da imamo jako puno zaraženih ljudi. Imamo i puno hospitaliziranih ljudi. Nažalost danas smo prešli i brojku od 30 umrlih na dan, a nažalost svi ti brojevi će i dalje rasti. Broj zaraženih, hospitaliziranih i umrlih ljudi raste i u drugim zemljama i sve zemlje poduzimaju mjere kojima žele te brojeve smanjiti. Poduzima ih i Hrvatska. I čini se da te mjere daju efekta jer epidemija usporava. Osobno me jako veseli što i u Hrvatskoj vidimo jednako snažno usporavanje panedemije kao i u nekim drugim zemljama koje imaju puno strože mjere. To je možda zbog toga što se ljudi u Hrvatskoj puno odgovornije ponašaju, možda zbog toga što imamo više ljudi koji su postali imuni tijekom ljeta pa sada usporavaju širenje pandemije, ili je možda u Hrvatskoj vrijeme nešto ljepše. U svakom slučaju čini se da su mjere koje su sada na snazi dovoljne (i to bez onih uvedenih prošli tjedan, jer one još nisu mogle početi djelovati) i potrebe za njihovo daljnje poštravanje u ovom trenutku nema. Naravno trend se može i promijeniti, no uz stope prokuženosti koje imamo danas za očekivati je da će se epidemija i dalje sve sporije širiti.
No još je punio prerano za opuštanje. U Hrvatskoj je jako puno zaraženih. U Zagrebu negdje između 5 i 10% ukupne populacije. To je tako već neko vrijeme i vjerojatno će ostati na toj razini još koji tjedan. Bolnice koje su bile na granici raspada sustava i prije pandemije su jako preopterećene i sustav održavaju samo nadljudski napori liječnika i medicinskih sestara. Najjači udar na bolnice tek dolazi. Hospitalizacije kasne za brojem novih slučajeva i oni koji su se zarazili zadnjih tjedan dana još nisu razvili teške simptome bolesti. Pomozimo našim zdravstvenim radnicima na način da se pokušamo ne zaraziti sada, kako se za nekoliko tjedana oni ne bi morali brinuti i za nas. Izbjegavajte kontakt s drugim ljudima. U zimskom periodu širenje aerosolom je dominantni oblik širenja. Zamislite to kao dim cigarete koji se širi i ostaje u zraku i nakon što cigareta izgori. No nije isto hoćemo li udahnuti 1, 10, 1000 ili milijun čestica virusa. Zbog toga je rizik na otvorenom mali, a često prozračivanje najbolja mjera zaštite. Srećom trenutno nije previše hladno, pa ne moramo jako brinuti o efektu prozračivanja na sušenje zraka. Za svaki slučaj pazite da si ne osušite sluznice jer su one vaša prva linija obrane od virusa. Pijuckajte nekakav čaj (nikako zašećerena slatka pića, jer ona dugoročno ubijaju puno više ljudi od korone), sprejajte izotoničnu otopinu u nos, ovlažujte zrak. Zatvoreni prostori su najveći rizik, posebice oni u kojima je visoka razina buke, pa se ljudi moraju nadvikivati i izbacivati puno veće količine virusa u zrak.
Jedan od komentatora potom je napisao:
- Može se i ovako dalje, naravno, no uvijek će ostat pitanje koliko se života moglo spasiti da se išlo sa strožim mjerama.
Lauc je na to odgovorio:
- Ako želite samo imati minimalan broj mrtvih, onda treba pustiti pandemiju da se slobodno širi i ubije 0.1 ili 0.2 populacije, uglavnom starijih i bolesnih. Već sada znamo da će dugoročno gledano ukupan broj mrtvih koji će biti posljedica mjera za suzbijanje koronavirusa značajno nadmašiti broj ljudi koji će te mjere spasiti. Što strože mjere, to će više ljudi zbog njih umrijeti. Računica je tu vrlo jednostavna i ne ide u prilog strožijih mjera - rekao je.
Komentator mu je odgovorio protupitanjem, odakle to znamo i ima li nekakav izvor ili su to samo njegove procjene. Pitao ga je i kad bi se pandemiju pustilo tko bi onda liječio ostale bolesnike u prebukiranim bolnicama. Koliko bi onda bilo mrtvih - pitao ga je.
- Ovo što ste sada napisali je jednostavno nehumano, okrutno i mučno. Možda to je činjenica kojom vi kao znanstvenik baratate, no za posjedovanje ljudskosti nije potreban fakultet kao ni titula znanstvenik - odgovorila je komentatorica.
A u raspravu se potom uključio i Igor Štagljar.
- Gordan Lauc, već duže vremena šutim, ali FAKAT pričaš nebuloze, jer je očito je da zagovaraš nesuvislu strategiju da ova pandemija "ubije" starije i imunokompromitirane. Nadalje, već nekoliko mjeseci svakodnevno komentiraš stvari koje nisu u tvojoj domeni posla. Daj nam please radije malo reci o važnosti glikana nego da pišeš ovakve gluposti. Fakat si pretjerao! I, toplo se nadam da u tvom krugu obitelji i prijatelja više nemas starih i onemoćalih. Pozdravi iz Toronta.
Kontaktirali smo Gordana Lauca no nije se javio da prokomentira svoj odgovor.
Štagljar: On nije pozvan o takvim stvarima govoriti
- Ne želim raditi dramu oko toga sad, ali nešto sam morao reći. Kako može tako govoriti i pisati član Vladinog znanstvenog savjetodavnog vijeća, a pritom nije niti epidemiolog nego druga struka - javio nam se iz Toronta s kratkom izjavom molekularni biolog Igor Štagljar.
O takvim su stvarima, smatra, pozvani govoriti Branko Kolarić, Krunoslav Capak, Bernard Kaić i drugi epidemiolozi.
Kako neslužbeno doznajemo, na Lauca se, osim Štagljara, naljutilo i još nekoliko članova Vladinog znanstvenog savjeta za borbu protiv korona virusa. Neki od njih su mu, može se čuti, poručili da "nemaju što više razgovarati dok on zagovara scenarij u kojem će umirati stariji i bolesni". U petak je sjednica Savjeta na kojoj bi, zato, moglo biti vrlo burno. U njemu, pored Lauca, sjedi još 12 stručnjaka različitih specijalnosti, između ostalih Alemka Markotić i Krunoslav Capak, Igor Rudan, epidemiolog Branko Kolarić, Nenad Ban sa švicarskog instituta ETH, Andreja Ristov s "Ruđera Boškovića" i drugi.
Cijelu raspravu pročitajte na Laucovu Facebooku
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
