Lani rođeno deset trojki i jedne četvorke, žene najčešće rađaju u dobi 30-34 godine, žele 'carski'

U hrvatskim rodilišima lani je na svijet došlo 34.335 živorođenih beba, kaže izvješće "Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2022. godine" Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Mrtvorođeno je još 150 djece, u prvih sedam dana umrlo je još 88 novorođenčadi. 

Najviše djece rodile su majke u dobi 30 - 34 godine (33,6 posto), slijede majke u dobi 25 - 29 godina (28,6 posto), dok je 19,3 posto majki bilo u dobi 35 - 39 godina. 

U Hrvatskoj se već niz godina bilježi sve manji broj poroda u mlađim dobnim skupinama i porast broja poroda nakon tridesete godine, što u HZJZ povezuju s društvenim promjenama – produljenjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnostima rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju obitelji.

- Sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje. Struktura poroda prema dobi majke i trendovi rađanja su promijenjeni od 2016., s blagim porastom broja poroda majki u tridesetim i četrdesetim godinama života te padom broja poroda u mlađim dobnim skupinama. Od 2016. g. nadalje porodi su najučestaliji u dobi 30 - 34 godine, dok su prethodnih desetak godina bili najučestaliji u dobi 25 - 29 godina, navodi se u izvješću. Lani su četiri bebe rodile žene u dobi 50 ili više godina. U dobi od 13 do 17 godina, rodila je 191 djevojka. 

Od 33.885 rodilja, 45,5 posto su bile prvorotke, 34,4 posto drugorotke,  a 20,1 posto žena imalo je veći broj ranijih poroda.

Raste broj poroda carskim rezom, i zabrinjava stručnjake. U 9.482 carska reza u hrvatskim rodilištima 2022. ukupno je porođeno 9.950 djece, od kojih je 9.924 bilo živorođeno.

Lani preminula jedna rodilja, 2021. godine tri 

- Problem porasta broja carskih rezova povezuje se s tumačenjem prava trudnica na slobodan izbor. Odluka o operativnom dovršetku poroda treba biti stručno opravdana te su u većini europskih država, a 2019. g. i u Hrvatskoj, porodničarska društva usvojila stručne smjernice čija primjena bi mogla pomoći u kontroli opravdanosti dovršetka poroda carskim rezom, nvodi HZJZ. 

 Najviše živorođenih je porodne težine 3.000 - 3.500 grama (36,6%). Živorođenih niske porodne težine ˂ 2.500 grama bilo je 1.889, odnosno 5,5%, što ne odstupa od dugogodišnjeg prosjeka.

Od ukupno 33.885 poroda u 2022. zabilježeno je 33.297 jednoplodnih poroda (98,3%). Blizanci su porođeni u 577 poroda (1,7%), u deset poroda su rođene trojke, a u jednom porodu četvorke. 

Zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju u Hrvatskoj je lani umrla jedna žena zbog izravnog porodničkog uzroka, odnosno krvarenja nakon poroda. Godinu prije, 2021. je maternalna smrtnost bila visoka - umrle su tri žene, uzrok su bile respiratorne komplikacije COVID-a, odnosno, u jendom slučaju, embolija krvnim ugruškom. U 2020. su zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju u Hrvatskoj umrle dvije žene -  jedna zbog embolije plodnom vodom, druga od akutnog pankreatitisa (pacijentica je ujedno bila pozitivna na COVID-19 prije poroda). U 2019. su također zabilježene dvije maternalne smrti, a u 2017. i 2018. nijedna.