Zbog nje je izmijenjen zakon: 'Osobe s invaliditetom sada će moći lakše pokrenuti biznis'

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom 2020. godine zaposlene su ukupno 148.684 osobe, od čega 2.475 osoba s invaliditetom. U odnosu na prošlu godinu, kad je zaposleno 2.820 osoba s invaliditetom, to je smanjenje za 12,2%.

Osobe s invaliditetom i ove su se godine najčešće zapošljavale putem financiranja ili sufinanciranja javnih radova, njih 294, a 180 ih se zaposlilo zahvaljujući potporama za zapošljavanje. Zaposlila se i Violeta Vonić (42), koja je kao osoba s multiplom sklerozom odlučila otvoriti vlastiti obrt, no pri tome se susrela sa diskriminitarnom odredbom, koja će se zahvaljujući njezinim apelima od 10. travnja ove godine promijeniti.

Birala između starog posla i zdravlja

Violeta s obitelji živi u Pakracu posljednjih 17 godina. Od 2004. godine bila je zaposlena kao voditeljica općih i pravnih poslova u jednoj privatnoj tvrtci, no nakon što joj je 2014. godine dijagnosticirana multipla skleroza, bila je primorana promijeniti tijek svoje karijere. Nakon dijagnoze, u tvrtci je radila još šest godina za vrijeme kojih je imala redovne relapse bolesti.

- Gotovo cijelu 2019. provela sam na bolovanju. U to sam vrijeme bila u krevetu pa sam imala vremena promišljati što dalje. Najprije sam morala odlučiti između dvije odluke - nastaviti raditi vrlo stresan posao i vrlo brzo završiti u invalidskim kolicima ili krenuti drugačijim putem, paziti malo više na sebe i ostati koliko toliko u funkciji - govori Violeta,

Odlučila se za drugu opciju, a želju da ipak radi, ali pod vlastitim uvjetima, realizirala je otvaranjem vlastitog obrta. Za cijeli proces kaže da je bio poprilično jednostavan, a registraciju je odradila u nekoliko klikova mišem.

Vođenje obrta je jednostavno

- Osim što je cijeli postupak otvaranja obrta jednostavniji u odnosu na bilo koji drugi oblik poslovanja, obrt ima svoje prednosti u pogledu planiranja troškova na godišnjoj razini. Ja sam odabrala paušalno oporezivanje, jer moji prihodi ne prelaze prag od 300.000 kuna i točno znam svoje obveze i intervale plaćanja te nema nikakvih iznenađenja - govori Violeta.

Dodaje da je još jedna velika prednost ovakvog oblika poslovanja i ta što nema obveze posjedovanja knjigovodstvenog servisa već sve dokumente vodi sama. Knjigovodstvo u obrtu sa paušalnim oporezivanjem vodi se po principu jednostavnog knjigovodstva, što u prijevodu znači da su obrtnici obvezni evidentirati promet/uplate u obrascu KPR, a sljedeća obveza je da do 15. siječnja po isteku kalendarske godine predaju PO-SD obrazac, odnosno Izvješće o ostvarenim primicima. Temeljem toga porezna uprava obrtnika stavlja u određeni porezni razred za tu godinu.

- U mom slučaju situacija je još jednostavnija iz razloga što ja nisam obveznik fiskalizacije, poslujem isključivo putem transakcijskog računa, a ne gotovinski. Nisam u sustavu PDV-a, te sam papirologiju svela stvarno na minimum i pojednostavila si maksimalno poslovanje, a imam sva prava kao i u drugim oblicima poslovanja - govori Violeta.

Izgubila je beneficirani radni staž

S obzirom na njezinu bolest, Violeti je vrlo korisna bila odredba iz Zakona prema kojoj bračni drug, djeca i drugi srodnici koji žive u zajedničkom kućanstvu, odnosno ostvaruju prihode na drugi način, mogu pomagati obrtniku u obavljanju obrtničke djelatnosti. Ovu mogućnost, a da je zakonom regulirana, ne dozvoljava niti jedan drugi oblik poslovanja.

No Violeta se susrela i s odredbom koja je diskriminatorna prema osobama s invaliditetom koje odluče otvoriti obrt. Naime, pri otvaranju obrta, izgubila je pravo na beneficirani radni staž koji je do tada imala kao osoba s invaliditetom. Odmah se obratila Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), za koju ima samo riječi hvale.

- Odmah sam počela kontaktirati sve naokolo objašnjavajući da je to diskriminacija osoba s invaliditetom i da se to mora mijenjati, a prvi kontakt mi je bila naša Komora, koja je stala iza mene i evo sada sa ponosom mogu reći da smo zajedničkim snagama odradili veliki posao i Izmjena Zakona o stažu osiguranja sa povećanim trajanjem stupila je na snagu 10. travnja 2021. godine - ističe Violeta.

Poticaji i za poslodavce

Svaki poslodavac koji ima više od 20 radnika prema zakonu bi trebao zapošljavati osobe s invaliditetom, a broj osoba koje je dužan zaposliti izračunava se po stopi od tri posto od ukupnog broja zaposlenih. Ako to ne učini, u državni je proračun dužan plaćati 20% bruto minimalne plaće za svaku nezaposlenu osobu koju je bio dužan zaposliti. Primjerice, bruto minimalna plaća je 4.250 kuna, kvota je 20% od toga, što znači 850 kuna puta mjesečno. U praksi to znači da bi poslodavac mogao zaposliti Violetu bez da ima ikakav trošak.

- Ja sam samozaposlena osoba sa invaliditetom, te sklapanje Ugovora o poslovnoj suradnji sa mnom predstavlja zamjensko ispunjenje kvote radi ne zapošljavanja OSI. Npr. klijent je poduzetnik koji zapošljava 24 radnika, u obvezi je imati zaposlenu 1 osobu sa invaliditetom ili plaća 850 kuna mjesečno penale. Ako dogovorimo uslugu u tom iznosu, navedeni više nije u obvezi plaćati kvotu, jer je svoju obvezu ispunio na zamjenski način - objašnjava Violeta.

S obzirom na to da je nekad i sama radila selekciju kandidata, zna da je teško pronaći kvalitetnog radnika i kod potpuno zdravih osoba pa stoga treba biti strpljiv i s osobama s invaliditetom. Zato razumije i poslodavce koji ne zapošljavaju nego plaćaju penale.

- Moje usluge bi mogle biti jako zanimljive malim poduzetnicima kojima nije potreban zaposlenik na 8 sati ili pak imaju periodične zadatke radi kojih im se ne isplati zapošljavati novog djelatnika ili im je isti možda čak i neophodan, ali ga radi novonastale COVID situacije ne mogu zaposliti, tu je onda angažiranje mog obrta win-win situacija - zaključuje Violeta.

U Hrvatskoj je u prosincu 2020. godine bilo 1.527.697 zaposlenih, od čega je 183.981 zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama. S drugre strane, broj zaposlenih osoba s invaliditetom posljednje tri godine pada. Upravo zato bi odredba prema kojoj osobe s invaliditetom zadržavaju beneficirani radni staž pri otvaranju vlastitog obrta mogla potaknuti više osoba na samozapošljavanje.