Odvjetnička perspektiva: Zašto ne smijete slobodno koristiti sve sadržaje na internetu?

U 2022. godini protiv pravnih i fizičkih osoba pokrenuto je 3429 prekršajnih i desetak kaznenih postupaka vezano za neovlaštenu uporabu autorskih prava. Zanimljivo je da se ovaj broj u posljednjih pet godina prvi put spustio na manje od 4000 pokrenutih prekršajnih postupaka godišnje. Ali s obzirom na to da podaci za 2023. godinu još nisu dostupni, odvjetnik Andrej Matijević, tvrdi da je ipak prerano za donošenje bilo kakvih zaključaka o silaznim trendovima kršenja prava intelektualnog vlasništva u RH.

Inače, za kazneno djelo povrede autorskog prava maksimalna kazna je tri godine zatvora.

- Kad god se dotaknem autorskog prava, uvijek se sjetim jednog događaja iz studentskih dana u SAD-u, gdje sam dijelio stan s više cimera. Jedno jutro, dok sam bio na predavanju, kolega je iz hladnjaka uzeo moj sladoled i pojeo ga. Prema njegovu mišljenju, on nije bio kriv jer nije znao da je sladoled moj. Na to sam mu odgovorio da je svakako znao da sladoled nije njegov i da mi ne pada na pamet lijepiti papiriće sa svojim imenom po svojim stvarima. Isto tako je i s autorskim pravima - s osmijehom nam objašnjava Andrej.

AI i štrajk u Hollywoodu

Premda je krađa sladoleda za svakog slatkoljupca ozbiljan prekršaj, Andrej nam je ipak ovom prigodom govorio i o primjerima nekih većih kršenja autorskih prava koji su u posljednje vrijeme privukli pozornost široke javnosti. 

- Proteklu godinu obilježilo je uvođenje umjetne inteligencije (AI) u svakodnevni život. Pitanja koja su se pritom postavila pred sudovima su, prije svega, 'Je li djelo koje je rezultat rada AI-ja moguće zaštititi autorskim pravom ili je ova zaštita rezervirana isključivo za djela koja su rezultat ljudskog rada?', kao i pitanje 'Na koji je način moguće razlikovati djela koja su proizvod čovjeka od onih koja su proizvod AI-ja?' - istaknuo je naš stručni sugovornik.

Na prvo je pitanje Savezni sud u SAD-u presudio da se djelo koje je generirala AI ne može zaštititi autorskim pravom. Drugim riječima, samo se djelo koje je rezultat ljudskog djelovanja i kreativnosti može zaštititi autorskim pravom. Na drugo pitanje odgovor ćemo doznati ove godine, u Regulativi EU pod nazivom "Akt o umjetnoj inteligenciji" ili "AI Act", i to će biti prvi pokušaj cjelovitog zakonodavnog okvira za umjetnu inteligenciju na svijetu.

- Osim ova dva pitanja, postavlja se pitanje zaštite informacija koje AI prikuplja i obrađuje. Krajem prošle godine u SAD-u The New York Times i mnogi pojedinačni autori tužili su OpenAI i Microsoft. Ove tužbe, koje će dijelom tek i uslijediti, očekivano će rezultirati u milijardama dolara odštete tužiteljima. Izostanak prethodnog dogovora o korištenju autorskih djela za strojno učenje sustava umjetne inteligencije između tužitelja i AI korporacija vjerojatno će nešto usporiti razvoj i korištenje generativne umjetne inteligencije, što s obzirom na nedostatak nacionalnih i međunarodnih zakonodavnih okvira u ovom području i nije nužno loša vijest - smatra Andrej.

Zanimljiva pitanja vezana za autorska prava postavila su se i tijekom štrajka filmskih radnika u Hollywoodu prošlog ljeta.

- Štrajk je bio potaknut uvođenjem umjetne inteligencije u ovu industriju i željom za postizanjem dogovora o pitanju zaštite i korištenja autorskih prava, posebno prava korištenja osobnih likova glumaca te prenošenja ovih prava s glumaca na filmske studije (što su filmski studiji zahtijevali). Prenošenje ovih prava na studije glumci i ostali nositelji autorskih prava vide kao enormni rizik te je ovo pitanje postalo tema mnogobrojnih rasprava i vjerojatno mnoštva sudskih postupaka - objasnio je.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.

Mladi kao kreatori, a ne samo konzumenti 

Tema autorskih prava važna je i u Hrvatskoj jer, kako Andrej ističe, u posljednjih se desetak godina na domaćem tržištu afirmirao značajan broj profesionalaca koji sudjeluju u stvaranju i trgovanju autorskim djelima u raznim područjima, uključujući glazbu, videoigre, filmove, dizajn i tako dalje. Hrvatska je također prepoznata kao jedna od svjetskih perjanica "party turizma", što je otvorilo prostor za rast glazbene festivalske industrije i mnogih popratnih kreativnih sadržaja. 

- Ovi trendovi kao posljedicu imaju zapošljavanje većeg broja ljudi izravno u industrijama koje počivaju na autorskim pravima. Samim time podiže se i svijest o potrebi i prednostima zaštite te upravljanja intelektualnim vlasništvom. Međutim, čini mi se da kao društvo još nismo dovoljno upoznati s mogućnostima i prednostima zaštite prava intelektualnog vlasništva - govori naš sugovornik.

Upravo je to razlog zbog kojeg Andrej smatra da bi bilo korisno tematiku intelektualnog vlasništva uvesti u škole. S obzirom na kreativnost koja je jedna od najvrijednijih osobina mladih ljudi, uvjeren je da bi uz poznavanje pravila igre - to jest pravnih i ekonomskih trendova u području intelektualnog vlasništva - Hrvatska iznjedrila značajan broj profesionalaca spremnih da preuzmu vodeće uloge u kreativnim industrijama sutrašnjice.

Kako zaštititi svoj rad?

Za kraj smo Matijevića pitali što bi savjetovao onima koji misle da je na internetu sve besplatno.

- Fizičke osobe trebaju biti svjesne da su same odgovorne ako dođe do kršenja autorskog prava te bi bilo dobro kad bi se unaprijed informirale o mogućnostima korištenja. Ako je nešto navedeno kao 'free', vjerojatno je dopušteno korištenje samo i isključivo za privatnu, nejavnu svrhu. U odnosu na ekonomske subjekte najsigurniji i najispravniji pogled na ovo pitanje je da ništa nije 'free'. Ako se autorsko djelo planira komercijalno iskorištavati onda to korištenje treba svakako regulirati s nositeljem tog prava i gotovo uvijek platiti - rekao je Andrej te dodao da na povredu autorskih prava ne upozorava državno tijelo nego to mora učiniti nositelj autorskog prava.

Taj nositelj je osoba koja je proizvela neko djelo i ona na to djelo ostvaruje autorsko pravo od trenutka njegova stvaranja te ga kao takvog nije dužna registrirati. Međutim, naš sugovornik savjetuje svim autorima da na svoja djela uvijek stavljaju oznaku © (copyright), svoje ime i godinu stvaranja djela, čime se svima daje do znanja da je djelo zaštićeno autorskim pravom te da njegova uporaba nije dopuštena bez izričite dozvole nositelja prava.

Sve dodatne informacije o ovoj temi potražite na web stranicama Informacijskog centra za intelektualno vlasništvo – INCENTIV, javnog informacijsko-uslužnog centra Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.