Domaći projekt pošumljavanja dronovima iz zraka: 'Ono što mi sadimo su pametne šume'

Prije desetak godina, sjedeći preko puta Onofrijeve česme u Dubrovniku i gledajući turiste kako toče vodu u plastične boce te kako se tome vesele i slikaju jer mogu natočiti i piti vodu iz česme, Goran Ladišić došao je na ideju za pokretanje projekta FREEWA. Tad je, kaže, počeo istraživati i zanimati se za dostupnost pitke vode u Hrvatskoj i šire. 

Inače, riječ je o besplatnoj aplikaciji za dostupne izvore pitke vode u cijelom svijetu. Vodio se mišlju kako je šteta da se ista ta pitka voda ne koristi, a sve s ciljem smanjenja konzumacije vode u plastičnoj ambalaži. No s istom namjerom, a to je očuvanje okoliša, pokrenuo je i Projekt O2, čiji je cilj pošumljavanje dronovima na teško pristupačnim ili čak i nepristupačnim terenima diljem Europe. 

Bespilotne letjelice u novoj ulozi 

Za dronove, opisuje nam Goran, ne postoje prepreke, idealni su za opožarene lokacije do kojih niti vatrogasci ne mogu doći, a jedino su rješenje kanaderi, kojih, slaže se s tim, niti u sezoni požara, nažalost, nema dovoljno. 

- Konkretan takav primjer je lokacija Kras u Sloveniji, gdje je 2022. godine bio najveći požar u povijesti Slovenije, ali takvih lokacija, nažalost, ima mnogo diljem Europe i svijeta. No ne moraju to biti samo opožarena područja nego smo danas svjedoci i mnogo degradiranih područja nastalih vjetrolomom, "smrznutom“ kišom i slično – upozorava Ladišić i dodaje da projekt FREEWA trenutno nije povezan s današnjim Projektom O2, ali u budućnosti ih namjerava povezati da oba projekta bitno pomažu i utječu na okoliš.  

Također je važno spomenuti, dodaje on, da je sadnjom uz pomoć bespilotnih letjelica moguće u mnogo kraćem vremenu posaditi veće površine nego što je to moguće konvencionalnim načinom sadnje. 

- Ono što mi radimo, odnosno sadimo, su tzv. pametne šume. Osnovna je razlika to što su naše buduće šume isključivo u funkciji očuvanja bioraznolikosti, proizvodnje kisika i apsorpcije CO2, a nikako u svrhu njihove komercijalizacije i takve šume mogu bitno utjecati na klimatske promjene. Sve ovo vrlo je važno jer je Europska komisija dala zadatak članicama EU za sadnju tri milijarde stabala do kraja 2030. - istaknuo je Ladišić. 

Projekt se provodi i izvan Hrvatske

Do danas su u okviru Projekta O2 posijali više od 200.000 m2 i na tim će područjima biti minimalno 20.000 novih stabala. 

- Tu svakako želim istaknuti da se na većini tih lokacija i ručno zasadilo oko 2000 stabala. Osim važnosti novih stabala, spomenuo bih i važnost edukacija koje radimo na svim sadnjama s našim partnerima, u koje obavezno uključujemo i djecu iz obrazovnih ustanova gradova i/ili općina s kojima surađujemo. Tema edukacija je važnost očuvanja postojećih šuma i bioraznolikosti te sadnje novih šuma i što one znače za naš život te koliko utječu na borbu s negativnim aspektima klimatskih promjena – kaže Ladišić. 

Do sada su u Hrvatskoj radili u Grubišnom Polju, gdje rade isključivo pripadnici manjine iz romske zajednice i branitelji jer tako, dodaje Ladišić, kao mali poduzetnici žele poslovati i društveno odgovorno. Radili su i općini Promina, a posebno su ponosni na suradnju s Vukovarom, gdje su sadili prošle jeseni, a nastavak suradnje očekuju i ove godine budući da je riječ o velikoj površini od otprilike 50 hektara. Međutim, projekt se proširio i izvan Hrvatske. 

- Krajem prošle godine počeli smo suradnju sa Zavodom za gozdove Slovenije na lokaciji Kras, a za ovu smo godinu dobili dodatnih pet lokacija u Sloveniji.Također smo ove godine sve dogovorili s našim partnerom u Srbiji, gdje uskoro krećemo sa sadnjama, te isto tako u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu. Također se vode razgovori s potencijalnim partnerima za Austriju i Francusku. Sve je to rezultat našeg rješenja koje je potrebno svim državama, a koliko znamo, još smo jedini u EU koji to rade na način da dronovi izbacuju tzv. seed bombs – kaže sugovornik i dodaje: 

- Postoji, naravno, interes, no kao i svaki posao u Hrvatskoj, imamo i 'konkurenciju', koja se bavi ručnom sadnjom i u suradnji s državnim institucijama, pa je njihova ponuda na tržištu bitno povoljnija jer koriste državne resurse. Vjerujem da ćemo i mi doći na red da surađujemo s našom državom. Naš bi posao trebao biti u interesu državnih institucija koje su povezane sa šumarstvom jer svaki naš uspjeh je uspjeh i države s kojom surađujemo, a sve za jedini nam planet Zemlju – govori Ladišić. 

'Poduzetništvo je sve samo nije lako'

Prije ulaska u poduzetničke vode Goran je dvadesetak godina radio kao menadžer u vodećim hrvatskim i stranim kompanijama, ali ljubav prema prirodi bila je prisutna još od djetinjstva. 

- Kao mali bio sam puno uključen u našu obiteljsku 'kućicu' s imanjem na kojem su vinograd, vrt i voćnjak, a kako je riječ o lokaciji na vinskim cestama, tamo je priroda baš onako u originalu. Ta naša 'kućica' bila je životni projekt mojih roditelja i, kad vidim s koliko su se ljubavi oni bavili time, to nije moglo niti mene zaobići. Prije dvije godine odselio sam se iz Zagreba u tu našu 'kućicu' i mislim da i to dovoljno govori o mojoj ljubavi prema prirodi – kaže nam sugovornik. 

Svaki je početak težak, a takav je bio, kaže Goran, i njegov poduzetnički put. Ali sve je lakše, dodaje, kad postoji tim od 10 lojalnih kolega i partnera koji su s njim od prvog dana, i tako već četvrtu godinu zaredom.

- Mislim da je entuzijazam glavni, kao i vjerovanje u ono što radiš. Da je poduzetnik biti lako, bio bi to svatko, no poduzetništvo je sve samo nije lako, ali ako vjeruješ u sebe i u ono što radiš, uvijek se otvore i neki novi neplanirani, ali dobri, putevi. Svima bih nam poručio: čuvajmo ovu prirodu jer tko nam daje za pravo da i djeca naše djece ne uživaju u njoj kao što mi danas uživamo – zaključio je Goran Ladišić. 

Goran Ladišić član je HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika te vlasnik poduzeća Magic forest d.o.o.Tekst je dio plaćenog sadržaja nastalog u okviru partnerske suradnje HUP-a i 24sata na poduzetničkoj platformi Kvaka24.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.