EU je odobrio 173 milijuna kuna za obnovu hitnog prijama u 7 bolnica, ali Kujundžić je 'srezao' sredstva. Ovo je njegova najozbiljnija afera. Iz Vlade ne odgovaraju je li vrijeme za njegovo razrješenje
U STRAHU SU VELIKE OČI
Kujundžić ne mari: Oduzeo je milijune kuna za obnovu Hitne
Kad je prije deset dana mladi Matteo (22) izgubio život na cesti u Zaprešiću, javnost je uprla prstom u ministra zdravstva Milana Kujundžića te ga upozorila na to kako se, nažalost, dokazala teza da je timova Hitne pomoći premalo diljem Hrvatske. Pokazalo se koliko je trenutačni sustav loš. No prvi čovjek zdravstva očigledno to uopće ne shvaća niti mari za to. Upravo to dokazuje i dokument koji je potpisao lani, a kojim je oduzeo milijune kuna bolnicama za obnovu hitnih prijama.
Ozbiljna je to Kujundžićeva afera koju je u utorak objavio tjednik Nacional. Naime, nakon što je EU odobrio 173 milijuna kuna bespovratnih sredstava za obnovu hitnog prijama u sedam hrvatskih bolnica, Kujundžić im je “srezao” iznose, a nekima ih uopće nije ni odobrio. Zakinuo ih je za 26,5 milijuna kuna te ugrozio bolnice i realizaciju obnove hitnih prijama.
Tvrdio da nema veze s tim
KBC Osijek, Split i Sestre milosrdnice u Zagrebu trebali su dobiti 31 milijun kuna svaki, no ministar je odlučio da mogu dobiti najviše 20,5 milijuna kuna. Jednako je učinio i Općoj bolnici Varaždin. Umjesto 20 milijuna, može dobiti najviše 14 milijuna kuna. S obnovom će morati pričekati i KBC Sestre milosrdnice, kojoj je potrebno 50 milijuna kuna. Od EU bi dobila 31 milijun, ali Kujundžić još nije potpisao suglasnost za dodatnih 19 milijuna kuna. EU prijeti i raskidom ugovora koji je potpisan lani u travnju. Ministar je Nacionalu pokušao uvaliti tvrdnju da on nema veze s ovim smanjenjem te ih je uputio na stručno povjerenstvo, no brzo je otkriveno da ne govori istinu jer postoji dokument s njegovim osobnim potpisom koji je poslao ravnatelju KBC-a Osijek u kojem traži da prijave projekt do najvišeg iznosa od 20,5 milijuna kuna, a za dodatna sredstva neka se snađu. Navodno je poslao i ostalima.
Ovakvo otimanje tamo gdje je najpotrebnije izravno će se odraziti na više od milijun i pol pacijenata u Hrvatskoj.
No, zanimljivo, iz KBC-a Osijek i OB-a Varaždin ne upiru prstom izravno u ministra niti na naš upit pokazuju bijes zbog ovakvog smanjenja.
- Resorno ministarstvo svakako podržava naše aktivnosti i izlazi nam u susret na sve moguće načine - napisali su iz KBC-a Osijek dodajući kako će iznos odobrenih sredstava biti poznat nakon što Središnja agencija za financiranje i ugovaranje odradi evaluaciju. Iz OB-a Varaždin potvrđuju iznos od 14 milijuna kuna ističući da je to prema odluci stručnog povjerenstva.
Varaždinski župan i HDZ-ov koalicijski partner Radimir Čačić ističe kako je ovo odluka samo ministra Kujundžića. Naglašava da je njome varaždinska bolnica izravno oštećena za šest milijuna kuna jer će morati sama snositi troškove, za što će Županija morati garantirati, a da je Kujundžić te novce dao bolnici koja se nije ni prijavila na natječaj.
Iz Zavoda za hitnu medicinu ističu samo da je “objedinjeni hitni bolnički prijam najprikladniji oblik organizacije bolničke hitne medicinske skrbi te je za dobrobit pacijenata u svim bolničkim ustanovama potrebno omogućiti njegovo funkcioniranje sukladno pravilima i potrebama struke”. Iz Udruge djelatnika Hitne medicinske pomoći poručuju kako je svako zakidanje igranje s ljudskim životima. Iz Vlade u utorak nismo dobili komentar. Ministar tvrdi da su odobreni iznosi koji najviše odgovaraju potrebama na terenu, o čemu se oglasio u službenom priopćenju.
Milane, da te podsjetimo
1. U srpnju ove godine iz Hrvatske udruge poslodavaca - Koordinacije veledrogerija objavili su da ukupna dugovanja bolnica iznose više od dvije milijarde kuna. Samo u prvih šest mjeseci dug je narastao za 500 milijuna, a procjenjuju da će samo u ovoj godini dug porasti za još milijardu kuna.
2. Dug u zdravstvu 2016. godine bio je osam milijardi kuna. Krajem 2017. Kujundžić je u Saboru rekao da dostiže 8,2 milijarde. Ministarstvo financija pokrilo je lani troškove za 1,2 milijarde.
3. Na ljestvici Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa, Hrvatska je 2015. godine bila na 16. mjestu, godinu poslije na 19., a u 2017. godini pala je na 26. mjesto liste od ukupno 35 europskih država. Prema analizi EHCI-a, u 2017. godini povećane su liste čekanja pa su hrvatski pacijenti teže dolazili do usluga bolničkih specijalista, operativnih zahvata i pretraga CT-om.
4. Problem s listama čekanja ministar Kujundžić pokušao je riješiti u siječnju uvođenjem tzv. prioritetnih lista. Obećao je da će pacijenti u roku od tri dana obaviti pregled kod specijalista, a sva daljnje pretrage u roku od mjesec dana. No liste čekanja su i dalje sve samo ne prioritetne.
5. Kaos u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ministar je stvorio prijedlogom ukidanja dosadašnjeg sustava koncesija i uvođenje privatnih ordinacija. Stručnjaci tvrde da time želi privatizirati hrvatsko zdravstvo, no on kaže da nije tako.
6. Ministar Kujundžić pokušao je lani u Zagreb dovesti Europsku agenciju za lijekove. Komisija je uvrdila najmanje 30 točaka u kojima ponuda nije ispunjavala kriterije. “Ne, zapravo nikakav propust nije napravljen”, bio je odlučan Kujundžić.
7. Račun za nove lijekove koji nisu na popisu HZZO-a ministar je planirao puniti na teret građana. Osnovao ga je u lani u prosincu. Tek nakon brojnih upita i javne pobune ogorčenih roditelja objavio je da se na taj račun do travnja uplatilo 1,2 milijuna kuna.
8. Verbalni gafovi su brojni. Podsjetimo, za njega svećenik vrijedi više od 20 liječnika, Crkva bi trebala sudjelovati u izradi novog zakona o pobačaju, a helikopteri za prijevoz pacijenata s otoka i iz planinskih područja su luksuz za koji nemamo novca. I nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi sve.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
