Kontroverzni dobitnik Nobela: Terorist ili pravi heroj nacije?

Na današnji dan prije 11 godina u vojnoj bolnici u Parizu umro je palestinski predsjednik Jaser Arafat, koji je na čelu Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) bio više od 30 godina. Jedan od najkontroverznijih dobitnika Nobelove nagrade za mir 1994. godine desetljećima je predstavljao simbol borbe za neovisnost. Još uvijek ga njegov narod smatra nacionalnim herojem jer nikad nije abdicirao i borbi za neovisnu državu posvetio je život.

Unatoč kontroverzama o njegovom životu i djelovanju, Arafat je čovjek bez kojeg nije prošao ni jedan izraelsko-arapski oružani sukob u posljednjih pola stoljeća i nesumnjivo je jedna od najvažnijih figura za postizanje trajnog mira u toj regiji.

Wikipedia

Rođen je 1929. godine kao peto od sedmero djece palestinskog trgovca tekstilom koji je poslovao u Egiptu. U dobi od četiri godine ostaje bez majke, a otac ga smješta kod strica u Jeruzalem. Svoju borbu za suverenitet započeo je krijumčarenjem oružja iz Egipta u Palestinu 1946. godine. 

Izbijanjem prvog Izraelsko-arapskog rata 1948. godine, tada devetnaestogodišnji Arafat pridružuje se loše naoružanim arapskim dobrovoljcima koje je egipatska vojska vratila s ratnog područja prije nego su dobili priliku boriti se. Nakon rata studira na kairskom Sveučilištu gdje je stekao zvanje inženjera građevine, a nakon odsluženja vojnog roka u Egipatskoj vojsci seli u Kuvajt gdje radi kao inženjer.

Wikipedia- Arafat kao student pedesetih godina u Kairu

Krvave olimpijske igre

U Kuvajtu je 1957. godine Arafat jedan od osnivača pokreta Fatah - palestinske skupine koja je prihvatila borbu protiv Izraela vojnim sredstvima. Fatah je idućih godina s jordanskog teritorija izveo brojne upade u Izrael, s brojnim civilnim žrtvama, zbog čega je postao posebno ozloglašen među Izraelcima.  Jaser Arafat 1968. uvodi pokret Fatah u Palestinsku oslobodilačku organizaciju (PLO),  a u veljači 1969. godine postaje vođa  PLO-a kao zagovornik gerilskog ratovanja i terorističkih napada na Izrael i na one države koje ga podržavaju.

 U očima svog naroda bio je političar i terorist, ali i nada.

Sedamdesetih godina PLO  izvodio je najkrvavije napade na Izrael pa je tako Arafat stekao ugled bešćutnog terorista. Ubojstvo jedanaest izraelskih natjecatelja 1972. godine na Olimpijskim igrama u Münchenu, koje su počinili palestinski teroristi - pripadnici PLO-a šokirao je svijet. S vremenom Arafat je svoje napore sve više usmjeravao ka diplomaciji i političkoj borbi koji su hvatali sve više maha na uštrb terorističkog djelovanja PLO-a. 

Wikipedia

Godine 1974. Arafat postaje neosporni palestinski vođa i relevantna politička figura i u međunarodnim okvirima

U studenom 1974. godine, uz podršku arapskih država, Arafat je postao prvi predstavnik nevladine organizacije koji se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda na njenom plenarnom zasjedaju. Tom prilikom pokušao je čak unijeti pištolj u zgradu UN-a. Poznata je njegova izjava: 'Donosim vam maslinovu grančicu i oružje boraca za slobodu. Ne dopustite da maslinova grančica ispadne iz moje ruke'.

Govor je bio prekretnica u naporima Palestinaca da se izbore za međunarodno priznanje svojih težnji. Tom prilikom priznao je Izraelu pravo na postojanje, ali se uskoro predomislio navodno pod pritiskom tvrdolinijaša iz vlastitih redova čime je izravno ignorirao dvije rezolucije Ujedinjenih naroda. 

Wikipedia- U Berlinu 1971. godine

PLO je 15. studenog 1988. proglasio nezavisnost Države Palestine, a Arafat je u govorima od 13. i 14. decembra priznao pravo na postojanje Izraela i odbacio terorizam u svim oblicima, uključujući i državni terorizam.  Ovo je označilo značajan zaokret u ciljevima PLO-a, od uništenja Izraela do stvaranja dvije odvojene države.

Nakon tajnih pregovora u Oslu, 13. rujna 1993. godine Jaser Arafat i predsjednik Izraela Jicak Rabin potpisali su mirovni sporazum kojim je formirana Palestinska samouprava. Tri godine kasnije Arafat je izabran za palestinskog predsjednika

Zagonetna smrt

Povijesni borac za neovisnu Palestinu umro je 2004. godine u dobi od 75 godina u vojnoj bolnici blizu Pariza gdje je prebačen na liječenje zbog bolova u želucu

Razbolio se u listopadu 2004. godine, prebačen je u parišku bolnicu gdje je pao u komu i umro u studenom. Liječnička ispitivanja nisu uspjela pronaći očite tragove trovanja, a glasine su se množile, među ostalima, da je umro od raka, ciroze jetre pa čak i da je bio zaražen virusom HIV-a.

REUTERS/PXL

No, testovi koji su provedeni pokazali su da se u njegovu tijelu nalazila velika količina polonija-210, kojim je u Londonu 2006. otrovan bivši agent KGB-a, Aleksandr Litvinenko

Švicarski stručnjaci su tad kazali da tijek njegove bolesti i smrti također su u skladu sa slikom trovanja polonijem. Njegova supruga Suha Arafat uvjerena je od prvog dana da je njezin muž otrovan i da je to učinio netko njemu jako blizak. Ona je i zatražila da se 2012. godine otvori njegov grob kako bi međunarodni tim prikupio uzorke. 

Screenshot

Prije dva mjeseca francuski sud zaključio je istragu njegove smrti jer se ipak nije uspjelo dokazati da je otrovan. Iako su  tragovi polonija nađeni eksperti su ustanovili da je taj polonij pripadao prirodnom okolišu. No njegova supruga ne odustaje, a njezini odvjetnici smatraju da je istraga zatvorena brzo te pozivaju da se ispita još stručnjaka.