Iako na Zemlji postoji puno vrsta živih bića, otpad proizvodi samo jedno - čovjek! Preko 40% biološki razgradivog otpada koji se odlaže na deponijima u Hrvatskoj čine kuhinjski i vrtni biootpad!
Kompostiranje u stanu: 5 koraka do organskog gnojiva
Kompostiranje je prirodan proces razgradnje biomase i događa se svuda oko nas. Da bismo ga pokrenuli, ne treba nam enciklopedijsko znanje. Dovoljno je imitirati prirodne uvjete. Donosimo upute kako možete sami kompostirati u stanu i tako pripremiti potpuno prirodno gnojivo za biljke, smanjiti komunalne troškove i rasteretiti okoliš.
Osnova dobre razgradnje je pravilan omjer dušičnog ('zelenog') i ugljičnog ('smeđeg') materijala, kisik i vlažnost. Kompostiranje nije truljenje - to je aeroban proces i ako se ispravno izvodi, NE SMRDI!
Korak 1:
Na posudi s poklopcem, zapremine 40-60 litara, izbušite rupe promjera 5 mm na razmacima od 5-10 cm u svim smjerovima.
Korak 2:
Na dno posude stavite mrežu suhih grančica za drenažu koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage.
Korak 3:
Na to stavite tanki sloj kartona i suhog lišća ili slame.
Korak 4:
Na kraju dodajte tanki sloj zemlje iz šume, starog komposta, glistinac i sl., koji djeluju kao prirodni aktivator jer sadrži mikroorganizme koji potiču i održavaju proces razgradnje.
Korak 5:
Dodajte organski otpad iz kuhinje koji miješamo s ugljičnim materijalom (slama, suho lišće, usitnjeni karton) u omjeru smeđe : zeleno =2:1 (više ugljika) ili piljevinom u omjeru 1:1 jer ima puno veći udio ugljika. Svaka 3 dana sadržaj promiješajte radi prozračivanja i pazite da ne bude prevlažno. Imam kantu od 30 litara, što je dovoljno za dvije osobe.
Treba mi 2 mjeseca da je napunim, iako kuham svaki dan. To dinamičan proces, provjerite sami.
Kvalitetan i izbalansiran kompost dobit ćemo ako miješamo više različitog i usitnjenog materijala (na 'veličinu palca'). Kao što su ostaci voća i povrća, talog kave i čaja, začini, dlake, prašina, izmet biljojeda poput malih kućnih ljubimaca.
Ove sastojke ne bacajte u komposter!
Kuhanu hranu, masti, ulja, prerađevine, meso, ribu, kosti, mliječne proizvode, opuške, koru od banane, ljuske od kikirikija, šmrkave maramice nemojte stavljati u komposter jer zahtijevaju druge mikroorganizme za preradu i dulje se razgrađuju, a također mogu privući neželjene goste. Također, treba izbjegavati citruse, lišće oraha i hrasta u kompostu jer djeluju kao inhibitori mikroorganizama i zaustavljaju proces razgradnje.
Ovakav način kompostiranja nam omogućava da kontinuirano dodajemo organske sastojke dulje vrijeme, a u trenutku kada želimo izdvojiti zreli kompost, potrebno je ili prosijati materijal ili pustiti da se u kanti do kraja razgrađuje još 3-4 tjedna prije nego se upotrijebi. Ako nemate svoj vrt, kompost možete istresti u prvi grm u parku. Njemu ćete pomoći, a ujedno ćete doprinijeti smanjenju globalnog zatopljenja.
O održivom načinu života redovito čitajte na Green Livingu.
O autorici: