Kažu neki da živimo u eri snobizma, vjerojatno će se mnogi složiti s navedenom konstatacijom.
U rječniku se snob definira kao osoba koja nastoji izgledati otmjeno, biti sličnija pripadnicima tzv.visokog društva. Nama je draža definicija Josepha Epsteina, autora knjige „Snobizam – Američka verzija“ koji snoba definira kao osobu koja želi impresionirati one „iznad“ sebe, a one „ispod“ poniziti.
Prave životne vrijednosti?
Snobizam je prijetnja društvu jer je zasnovan na pogrešnim životnim vrijednostima, uglavnom onim materijalnim. Ako se samo malo osvrnete oko sebe, vidjet ćete koliko nas obasipaju „pravim životnim vrijednostima“. Sjetite se onih popularnih „in & out“ lista, nije to ništa drugo nego nametanje kako se ponašati. Danas je in biti „zelen“ tj. ekološki osviješten. Nedavno je napravljen jedan test među potrošačima, probali su "eko" voće (koje ustvari to i nije bilo) i ono konvencionalno. I pogodit ćete, svi su rekli da je „eko“ bilo ukusnije.
Isto tako, kada je riječ o cijeni, svi misle da je bolje ono što više košta. Pogodili ste, isto su napravili test, i to test o kvaliteti vina. Potrošači su ekstra skupa vina ocijenili boljim od onih jeftinijih, a u stvari bilo je to jedno te isto vino - zapravo sva vina su bila iz kategorije „mirogojček“.
Poguban utjecaj snobizma?
„In & Out“ liste također nameću i koje robne marke nositi, koje automobile voziti, gdje ljetovati, gdje zimovati, koje kućne ljubimce imati (najbolji su oni koje možete držati u rukama kako bi s njima mogli prošetati špicom!), koliko trošiti, a sve u cilju pokazivanja našeg statusa u društvu.
Sve je to ok, ako to možete sebi priuštiti. Problem nastaje kada to financirate iz tuđih izvora, najčešće iz kredita (a znamo da život na kredit baš i nije zabavna stvar). Poguban utjecaj snobizma je kada takve roditelje imitiraju i njihova djeca. Danas u ovom svijetu, materijalizam se predstavlja kao pozitivna osobina, a snobovi se regrutiraju dnevno (nažalost, najčešće iz reda mladih osoba).
Već na početku spomenut gospodin Joseph Epstein u svojoj knjizi zgodno je primijetio – cilj snoba nije ulazak u tzv. visoko društvo, već samo mišljenje drugih ljudi te konstatira „elitist ide u operu jer voli takvu glazbu, a snob ide samo zato da tamo bude viđen“ (poznato, zar ne?).
Ne morate samo željeti bolju odjeću, automobil ili neki drugi statusni simbol da bi ste bili snob. Snobovi su pomodari u bilo kojoj sferi života, npr. pomodari u umjetnosti, pomodari u zdravom načinu života…
Kako se boriti protiv toga?
Znamo, da djeca lako dolaze pod loš utjecaj, a naročito ako je obasut blještavilom, zgodnim krpicama itd. Opet je sve u rukama roditelja, oni su ti koji imaju pravo i dužnost, svojoj djeci pokazati prave životne vrijednosti, a svaka obitelj stvara svoju tzv. TOP LISTU životnih vrijednosti. Ono što su nas učili su dobrota, poštenje, marljivost, suosjećajnost… Istina da smo se rodile u prošlom stoljeću, ali nadamo se da se prave vrijednosti ne mijenjaju.
I za kraj jedna crtica iz blagdanskog okruženja. Jedna naša prijateljica je napisala na svom Facebook profilu sljedeću konstataciju: „6 tjedana kupovanja poklona, 1 tjedan omatanja poklona, 6 mjeseci plaćanja računa, dani i dani pečenja kolača, sati i sati u iščekivanju Božićnog jutra…, a onda u 10 minuta djeca otvore poklone i već međusobno komentiraju što bi mogli od Djeda Mraza zaželjeti za sljedeći Božić. Neprocjenjivo!“
Svim našim čitateljima želimo sretan Božić te uspješnu i sretnu 2013. godinu!
O autoricama
Ana i Danijela su ekonomske stručnjakinje koje su iskustvo stekle radom u bankarstvu, autorice su knjige "Tajne uspješnog poslovanja – vodič za srednja i mala poduzeća"(download/preuzimanje) i bloga "Novac i djeca" u sklopu Blogosfere Večernjeg lista. Također, u sklopu njihovog novopokrenutog projekta "Hrvatski institut za financijsku edukaciju", možete se informirati o financijskoj pismenosti. Svojim savjetima će vam pomoći da što bolje upravljate svojim financijama.
