Obavijesti

Kolumne

Komentari 113

Nema novca za potres, koronu i bolnice. Ali zato ima za avione, INA-u, kao i sustavnu korupciju

Nema novca za potres, koronu i bolnice. Ali zato ima za avione, INA-u, kao i sustavnu korupciju
1

Hrvatska mora sanirati posljedice potresa u Zagrebu, kao gospodarske efekte koronavirusa. Bolnice su u dugovima. Poduzetnici na koljenima. Ali tvrde nam da su borbeni zrakoplovi, njih čak 12, sada apsolutni prioritet.

Tko kaže da ova država nema novca?

Korona nas je koštala 11 milijardi kuna iz državnog proračuna, kao i 15 posto pada BDP-a u drugom kvartalu. 

Potres u Zagrebu stajao nas je 42 milijarde eura, a cijena obnove procjenjuje se u rasponu između 11,5 i 17 milijardi eura.

Gospodarstvo je na koljenima, financije u kolapsu, povratak na lanjsko, ionako kilavo ekonomsko stanje, očekuje se tek 2024. godine. Hrvatsku se navodi među europskim zemljama koje su najteže gospodarski pogođene pandemijom, a u Hrvatskom saboru vodi se rasprava tko će platiti posljedice potresa.

Jer nitko nema novca: ni građani, ni Grad Zagreb, ni država.

I ne zaboravimo dug bolnica prema veledrogerijama od tri milijarde kuna.

I ne zaboravimo da nas korupcija, prema nekim podacima, godišnje košta 13 posto BDP-a ili osam milijardi eura.

Lete, lete, avioni

Sve to, međutim, nije prepreka da Vlada uđe u proces nabavke vojnih zrakoplova. Kao što nije prepreka da Vlada uđe u četiri godine zakašnjele pregovore o preuzimanju udjela u INA-i, poduzeću i sektoru koji, po mišljenju stručnjaka, gubi na važnosti i utjecaju. 

I kao što se sve to poklopilo s odustajanjem od teritorijalnog preustroja i ukidanja nepotrebnih općina i županija. Kao što se praktički ne dira u strukturu državnog proračuna, povlastice, uhljebe, klijentelizam... Za sve to ima novca.

Hrvatska, dakle, mora da je najbogatija država na svijetu. Koliko god bila pogođena pandemijama i prirodnim katastrofama, korupcijom i pljačkom, koliko god bila zaostala, nesposobna i nazadna, svejedno će pronaći novac za kupovinu 12 borbenih zrakoplova, za cijenu koja se još ne zna, ali se procjenjuje u milijardama.

"To je potez koji ima političku i financijsku težinu. Radi se o poslu većem od Pelješkog mosta", izjavio je jučer na N1 vojni analitičar Igor Tabak.

Tajming, međutim, nije mogao biti gori. Ali stvar je očito u prioritetima.

Što je država bez aviona?

Gospodarstvo, socijala, obnova, zapošljavanje, liječenje, životni standard, sve ono što je pogođeno zbivanjima u ovoj 2020. godini, sve ono za što se tvrdi da će se oporavljati godinama i o čemu nam ovisi egzistencija, stavljeno je u drugi plan. 

Ili makar u istu razinu kao i potrebe za nabavkom ratnih zrakoplova i ispunjavanjem starog obećanja za preuzimanje udjela u Ini. Koje će, po mnogima, biti neisplativo i preskupo.

"Kako je Zakon o obnovi Zagreba sada složen, neprovediv je jer novca nema", kazao je jučer Miroslav Škoro, da bi skoro u istom dahu podržao kupnju aviona: "Hrvatskoj apsolutno trebaju borbeni avioni". 

A što ako novca nema za sve? Koji su nam prioriteti?

"Apsolutni prioritet"

"Nabavka aviona ovoga trenutka apsolutni je prioritet", kazao je jučer SDP-ov Franko Vidović, predsjednik saborskog Odbora za obranu. "Mislim da se za određene stvari koje su od strateškog interesa za državu moraju naći novci".

Kao što se moraju naći novci i za obnovu Zagreba, i za pomoć gospodarstvu, i za pomoć građanima koji ostaju bez posla ili bez prihoda, i za pomoć bolnicama koje ostaju bez lijekova...

Ali Vlada nam govori kako za potres, koronu i ostale stvari nema novca, ali zato za avione mora biti novca. "Ako nećemo nadzirati nebo, more i tlo, postavlja se pitanje što mi doista jesmo", kaže Vidović.

A što mi doista jesmo, s razrušenim Zagrebom, razrušenom ekonomijom, razrušenim zdravstvenim sustavom, razrušenim proračunom, BDP-om? 

Gornja Volta s avionima

Za Sovjetski Savez nekad se govorilo da je "Gornja Volta s atomskim bombama". Siromašna država s velikim nuklearnim potencijalom. Hrvatska se pretvara u nešto slično: osiromašenu i devastiranu državu s 12 borbenih zrakoplova. 

Imat ćemo, kako se to lijepo voli reći, suverenitet u zraku, ali siromaštvo na terenu. 

Ili možda nećemo? Možda smo doista toliko bogata država da možemo pokriti sve te troškove. Možemo  ući u, kako reče Plenković, "kalkulirani rizik" s otvaranjem granica turistima i koronavirusu kako bismo spasili turizam od kojeg preživljavamo, samo da bismo namaknuli novac za kupovinu aviona. 

I za korupciju, i za općinske uhljebe, i za proračunske parazite, i za hobotnice, i za nove automobile i plaće i mirovine povlaštenih. A možda nešto ostane i za potres i koronu i bolnice...   

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Vidi sve članke ovog autora
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 113
Dražen Kutleša: Čovjek koji živi između dogme i moderniteta
KOLUMNA TEOLOGA DALIBORA MILASA

Dražen Kutleša: Čovjek koji živi između dogme i moderniteta

NOVI EXPRESS Crkva u Hrvatskoj nije hijerarhija u jedinstvu – ona je polje ideoloških sukoba, u kojem pojedinci vode svoje bitke, često u izravnom sukobu s papom Franjom. Kutleša, kao simbol te nemoći, nije glavni uzrok problema nego njegova najočitija posljedica
Najteža kandidatkinja osme sezone napustila show: 'Da sam nastavila vani, otišla bih u smrt'
NAPUSTILA SHOW NAKON 12 TJEDANA

Najteža kandidatkinja osme sezone napustila show: 'Da sam nastavila vani, otišla bih u smrt'

Tonka je na posljednjem vaganju imala 179,3 kilograma, izgubila je 3,2 kilograma, što je 1,8% tjelesne mase.
Rođendan tragično preminulog Matije Ljubeka, legende našeg sporta: 'Ubojici neću oprostiti...'
STRADAO PRIJE 24 GODINE

Rođendan tragično preminulog Matije Ljubeka, legende našeg sporta: 'Ubojici neću oprostiti...'

Matija Ljubek u karijeri je osvojio više od 300 medalja. Iz Belišća otisnuo se u svijet i osvojio četiri olimpijske medalje. Bio je možda i najveći hrvatski sportaš svih vremena. Bio je naša olimpijska senzacija, stradao je od metka s 46 godina...