Iako su iz Ministarstva obrazovanja poručili da bi učenici prilikom upisa u srednje škole trebali voditi računa o tržištu rada, srednjoškolci upisuju programe koji im garantiraju zaposlenje u inozemstvu
Ove godine će oko 38.000 učenika upisati prvi razred srednje škole. Upisi u srednje škole putem interneta trajat će do 10. srpnja, a konačni rezultati upisa znat će se 13. srpnja. Iako su iz Ministarstva obrazovanja poručili kako bi učenici trebali voditi računa o potrebama tržišta rada pri upisu u srednje škole, većina bi ipak željela upasti u gimnazijski program.
U nekim školama zbog velikog je interesa uveden prijamni ispit. Mnogim 15-godišnjacima je vjerojatno ideja o stalnom zaposlenju još prilično daleka, pa osim želje za nastavkom obrazovanja na fakultetu, mnogi konačnu odluku o izboru zvanja žele 'odgoditi' biranjem gimnazije.
Najviše mjesta bit će u programima obrazovanja za stjecanje stručnih kvalifikacija, u trajanju od 4 godine. Iako bi tradicionalno takva zanimanja trebala značiti automatsko zaposlenje nakon srednje škole, dobro znamo da kod nas to nije nužno tako.
I dok djeca i roditelji grizu nokte hoće li upisati željenu školu ili proći na prijamnom, važnije je pitanje hoće li djeca nakon završene škole, ili kasnije i fakulteta, uspjeti pronaći posao. Ako je suditi prema željama učenika, mnogi od njih žele nastaviti studirati, dok se strukovne i obrtničke škole sve rjeđe nalaze na listi poželjnih škola.
Porastao je i interes učenika za STEM područja, koja su nam nužna za oporavak nekih gospodarskih grana u zemlji. Ono što je našoj iseljavajućoj populaciji možda i važnije, zanimanja iz tih područja posebno su tražena u svijetu.
Stoga, osim o broju prijavljenih novih srednjoškolaca treba povesti i brigu o tome koliko ih je manje nego lani. Zbog manjeg broja učenika smanjene su i upisne kvote, a ukupni broj prijavljenih učenika u prvi razred srednje škole je za gotovo 5000 manji nego prošle godine.
Ono što bi posebno trebalo zabrinjavati državni vrh jest to da mladi možda ne biraju one srednje škole koje će im pomoći da se obnovi naše posrnulo gospodarstvo nego one poslove, poput onih u zdravstvu ili STEM područjima, koji će im omogućiti da dobiju dobra radna mjesta ili upišu vrhunske fakultete. U inozemstvu.
Jer prava, bitna reforma neće uključivati tek moderniziranu informatiku i pojačane strukovne programe nego strategiju koja će mladima reći: Za 20 godina ovdje ćete imati dobar život.
