Mijenja li se stanje na tržištu poplavom mobilnih OS-eva?
Pojavljuju se novi igrači na tržištu operativnih sustava za mobilne uređaje. Neki stari mijenjaju kožu i pokušavaju na taj način vratiti izgubljeno. Mogu li uspjeti?
Jučer je Canonical predstavio Ubuntu for phones, i postao još jedan od igrača koji žele promijeniti stanje na tržištu operativnih sustava. Njihov pokušaj je karakterističan po tome što žele objediniti desktop, tablet i mobilni operativni sustav, a prikaz aplikacije bi se trebao prilagođavati uređaju i zaslonu. Od konkurencije jedino još Microsoft pokušava napraviti istu stvar s novom inačicom Windowsa. Analitičari prognoziraju da će i Apple u sljedeće 3 godine objediniti svoje platforme, ali za sada nema potvrde o tome.
Canonical je vješt u iskorištavanju postojećih platformi (Ubuntu se bazira na Debian distribuciji koja podržava najviše platformi od svih ostalih Linux distribucija) pa je i za Ubuntu for phones uzeo kao temelj Android i njegove drivere pa bi teoretski i njegov OS mogao raditi na svakom uređaju na kojem se vrti Android. Jedino što Canonical nije uzeo je Dalvik, virtualnu mašinu koja pokreće aplikacije za Android. Osim što bi se na njihovom OS-u pokretale standardne web aplikacije programeri bi imali mogućnost izrade standardnih, native aplikacija. To bi bilo malo zahtjevnije za programere, ali aplikacije bi se trebale brže izvršavati.
U teoriji sve to lijepo izgleda, ali Canonical je već s desktop Ubuntuom pokazao da ne uspijeva pogoditi korisnička očekivanja. Otkad pokušava gurati svoje unificirano sučelje korisnici se polako okreću drugim rješenjima. Zanemarivanjem korisnika mogu uništiti i ono malo šansi koje njihov OS ima. A ima ih stvarno jako, jako malo.
Sve je puno OS-eva
Konkurencija je brojna. Osim iOS-a i Androida koji dominiraju tržištem tu je Windows Phone, BlackBerry priprema povratak, webOS je open source (po meni ima najbolji korisnički doživljaj na tabletima) i provjeren na uređajima, Mozilla stalno podgrijava pažnju programera najavljujući svoj Firefox OS. Samsung je dobro gurao Bada OS (npr. u jednom trenutku je imao veći tržišni udio nego Windows mobilna platforma), a sada sprema uređaje bazirane na Tizenu. Bivši Nokijini djelatnici su nastavili razvoj na MeeGo/Mer platformi i razvijaju svoj Sailfish OS. Čak se i Symbian relativno dobro drži.
Primjer Bade te Symbiana, koji odbija umrijeti, pokazuje da OS nije toliko važan ako proizvođač može stvoriti konkurentan uređaj koji svojim karakteristikama može privući kupce.
Ubuntu for phones, Firefox OS i Sailfish OS imaju ozbiljan nedostatak, nemaju podršku proizvođača, ne kontroliraju hardver i u podređenom su položaju. Veće šanse ima Tizen čijim razvojem upravljaju Samsung i Intel.
Slučaj Nokia
Kad su Microsoft i Nokia najavili svoje partnerstvo bilo je dosta onih koji su tvrdili da će ta kombinacija pokoriti mobilno tržište. Nokia je u tom trenutku imala Symbian i razvijala je MeeGo. Da se stvar neće tako povoljno razvijati bilo je jasno svima koji su primijetili da je Nokia, u godini kad se predviđao (i na kraju i ostvario) najveći rast tržišta pametnih telefona, odlučila pauzirati i čekati Windows Phone. Slika govori sve, Nokia se od tržišnog lidera spustila do ponora u kojem se nazire prodaja mobilne divizije Microsoftu i Huaweiju.
Kockice se slažu i sad je očito da su u pravu oni koji su tvrdili da je Microsoft poslao Stephena Elopa u Nokiju da ju uništi kako bi ju mogli povoljno kupiti. Elop je vukao niz pogrešnih (ili iz njegove perspektive pravih) poteza od kojih je najpoznatiji onaj kad je odlučio da uređaj N9, baziran na MeeGo sustavu, neće prodavati na glavnim tržištima (SAD, Zapadna Europa, Japan). Trebalo je ubiti MeeGo.
U Microsoftu su izgleda povjerovali da se graf tržišnog udjela može korigirati tako da se udio Symbiana zamijeni udjelom Windows Phonea. Njima skloni analitičari su to tako i predviđali, i nadaju se da ste zaboravili ovu prognozu. Stvarnost je demantirala njihovo prebacivanje vrijednosti.
Analitičari unutar mobilne industrije kažu da je za loš rezultat Windows Phonea zaslužan loš odnos Microsofta i mobilnih operatera. Rijetko koji korisnik kupuje uređaj po punoj cijeni, većina ih uzima uz dvogodišnji ugovor s operaterom. Oni korisnici koji kupuju s namjerom baš određeni model su u manjini. Većina će se odlučiti na model kojeg će im predložiti prodavač uz povoljne uvjete i ugovor. Jasno je zašto morate imati dobar odnos s operaterima.
Iznenađenje ove godine bi mogao biti Blackberry. Sklapaju nove ugovore s operaterima i imaju standardno dobre odnose. Neće se moći mjeriti s iOS i Androidom, ali mogli bi nadmašiti one druge.
U takvom odnosu snaga jasno je da mali operativni sustavi, bez podrške proizvođača i bez ikakve veze s mobilnim operaterima, imaju jako male šanse da naprave nešto značajno.
