Kolinda Grabar Kitarović uspjela je spojiti nespojivo: predstavljati se kao zastupnica 300 tisuća ovršenih i istodobno u brzojavu sućuti odati počast Marijanu Hanžekoviću, odvjetniku koji se godinama bogatio na ovrhama
Kolinda Grabar Kitarović vjerojatno bi to nazvala Zajedništvom.
Premda se mnogima čini da je tek uspjela spojiti ono što je naizgled nespojivo.
Uglavnom, predsjednica koja se uporno i to već godinama promovira kao zastupnica stotina tisuća ovršenih građana jučer je u brzojavu sućuti istaknula humanizam nedavno preminulog "kralja ovrha" Marijana Hanžekovića.
Dok je Ivan Pernar javno - odvratno i skandalozno - slavio Hanžekovićevu smrt, sentiment koji su u tišini slijedili i mnogi živozidaši i još više ovršenih, predsjednica koja sve očitije krade živozidašku politiku i retoriku javno je apostrofirala upravo rad za opće dobro pokojnog odvjetnika i gospodarstvenika.
Nema u tome, naravno, ništa loše.
Predsjednica ima pravo uputiti brzojav sućuti javnim ličnostima za koje smatra da su zadužile hrvatsku državu i društvo.
Što upada u oči?
Ono, međutim, što je upalo u oči upravo je ta podvojenost Kolindine politike: kako predsjednica koja nastupa kao zastupnik ovršenih građana može istodobno veličati osobu koja se na tim ovrhama obogatila?
I opet, predsjednica je slobodna to učiniti. Ali uz rizik da se ovršeni za čije se glasove grčevito bori zapitaju misli li ona to ozbiljno ili to čini s figom u džepu.
"Uvijek ću otvarati teška i zahtjevna pitanja te inzistiranjem na zajedništvu pokušati potaknuti njihovo rješavanje", izjavila je Grabar Kitarović nakon prošlogodišnjeg okruglog stola o problemu Ovršnog zakona na kojem je okupila sve aktere, od zakonodavaca preko provoditelja ovrha do običnih građana.
Negdje u to vrijeme dijelila je s javnošću svoju "šokiranost obujmom problema blokiranih i ovršenih građana te neodgovarajućih zakona", a naročito podatkom da se od 40 milijardi kuna dugova blokiranih, osam milijardi odnosi na njihove izvorne dugove, a čak 32 milijarde iznose kamate i troškovi ovrha.
"Moj je stav da je sadašnji ovršni zakon nepravedan", kazala je Kolinda.
Na tom, po njoj nepravednom zakonu, odvjetničko društvo Hanžeković (ali ne samo ono) zaradilo je proteklih godina na desetke milijuna kuna.
Opće dobro
Da bi predsjednica u jučerašnjem brzojavu sućuti za Marijana Hanžekovića na nekoliko mjesta naglasila da je on bio "istinski humanist", koji je "često podupirao mnoge akcije i pothvate za opće dobro".
"Bio je čovjek koji je mnogima bio istinski prijatelj, spreman pomoći kad god je trebalo. Njegovom smrću izgubili smo ne samo jednoga od najuglednijih hrvatskih odvjetnika nego i čovjeka koji je iskreno živio vrednote humanizma, u koji je vjerovao", napisala je predsjednica.
Što bi o tom humanizmu mislilo 300 tisuća žrtava tog nepravednog zakona u čiju obranu Kolinda populistički ustaje? Što misle živozidaši za čije se glasove bori?
Legalno i nepravedno
"Prodao je dušu vragu", poručivali su nedavno iz Živog zida. Most je optuživao Hanžekovića da je "Hrvatsku pretvorio u svoju prćiju u kojoj cijedi siromašne". Ispred Hanžekovićeva ureda održavali su se prosvjedi protiv ovrha: legalnih, ali po riječima same predsjednice, "nepravednih i šokantnih". Temeljenih na zakonu koji predsjednica želi promijeniti.
Pa ipak, Kolinda Grabar Kitarović uspjela je u razmaku od samo nekoliko dana spojiti ono što je mnogima nespojivo. Uspjela je populističku borbu za prava ovršenih i blokiranih povezati s javnim veličanjem odvjetnika koji se na tim ovrhama obogatio.
Ne radi se o tome da Hanžeković to nije zaslužio. Radi se o tome kako predsjednica misli zadržati vjerodostojnost pred ovršenima za čije se glasove tako grčevito bori.
Sam Hanžeković nije pisao te zakone, ali je već njegov utjecaj u društvu i politici bio dovoljan da se ti zakoni već godinama odbijaju promijeniti. Pa i u protekle tri godine Kolindina mandata na Pantovčaku.
Kako se čini, promijenit će se, nažalost, tek nakon Hanžekovićeva odlaska.
