Rubalj tone jer je pad cijene nafte rusku ekonomiju srušio na koljena. Još u svibnju barel nafte koštao je i 115 dolara, a ovih dana prodaje se po 60 dolara
Bez sumnje, cijena nafte je najvažnija vijest 2014. U Hrvatskoj, poput mnogih zemalja, događa se fenomen koji je na granici čuda. Cijena goriva pala je ispod devet kuna, na najnižu razinu u posljednjih pet godina. Rezultat je to gotovo nezamislivog pada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.
Još u svibnju barel nafte koštao je i 115 dolara, a ovih dana prodaje se po 60 dolara. U samo pola godine to je nevjerojatni pad od čak 47 posto. A mnogi vjeruju kako bi u 2015. pad mogao biti još dublji. I dok građani u nevjerici promatraju najveće čudo u mandatu ove vlade, pitanje bez odgovora je zašto se sve ovo događa i kakve će to posljedice ostaviti. Cijena nafte posljedica je novog ekonomskog rata, rata s trenutno nesagledivim posljedicama. Riječ je o nafti kao najsnažnijem oružju u hladnom ratu SAD-a i Rusije koji je počeo sukobom u Ukrajini. Snažnim padom cijene nafte najviše je pogođena Rusija. Plin i nafta čine 70 posto ruskih izvoznih prihoda. Ma koliko Putin nastoji umanjiti to, ovaj pad cijena nafte rusku je ekonomiju srušio na koljena. Prema procjenama ekonomista, pad cijena nafte na razinu od 60 dolara znači pad ruskog BDP-a od čak pet posto. Ovih je dana država intervenirala i spasila prvu veliku banku od propasti, no počne li panika i masovno podizanje novca, rasulo u Rusiji moglo bi izazvati nezamislive posljedice. Istovremeno, SAD, koji uvozi jeftinu naftu, bilježi rekordni rast gospodarstva i potrošnje. No tko zapravo odlučuje o cijenama nafte? Prije svih S. Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, zemlje OPEC-a, koje čine 40 posto proizvodnje. Samo smanjivanje proizvodnje moglo bi značiti ponovni rast cijena nafte. A dvije zemlje je ne namjeravaju smanjiti. Za njih svaka cijena veća od 20 dolara - još znači profit.
