Zaraza u staračkom domu u Splitu, krive informacije o umrlima od korone, praćenje mobitela, zaraženi liječnici u operacijskim salama. Povjerenje je bilo glavni adut u borbi protiv koronavirusa. To povjerenje sad je na kušnji.
Povjerenje je dosad bilo glavni alat u borbi protiv koronavirusa. Glavno oruđe u discipliniranju građana, u apeliranju na odgovorno ponašanje, u pozivima na solidarnost i strpljenje.
Ali što ako se to povjerenje izgubi?
Jučer je Krizni stožer na press konferenciji objavio podatak da je preminula mlađa osoba koja "nije bila kronični bolesnik". Par sati kasnije iz Pregrade je stigla informacija da je ta osoba zapravo bila "nepokretna uslijed posttraumatske tetraplegije i bolovala je od arterijske hipertenzije i pretilosti".
Ako je, dakle, prva informacija trebala zastrašiti ljude da ozbiljno shvate bolest, druga ju je poništila i pogazila. I otvorila pitanje: trebamo li se i dalje pouzdati u informacije Stožera koji je tjednima ulijevao povjerenje javnosti?
Tih kontradiktornih poruka bilo je još.
Otvaranje tržnica
Nedavni apel Stožera da su "iduća dva tjedna ključna" za svladavanje pandemije, pa najava otvaranja tržnica prije Uskrsa. Poruka da "ne smijemo u zadnjoj minuti zabiti autogol", pa rasprava o relaksiranju mjera. Analiza popuštanja mjera, pa javna isprika premijera Plenkovića da je to "relaksiranje" mjera izvučeno iz konteksta.
I gdje smo sad s tim mjerama?
Čak i u raspravi o prisluškivanju i praćenju mobitela HDZ i Plenković apeliraju na povjerenje javnosti kako neće doći do zloupotreba sustava. HDZ prisluškuje mobitele građana: što bi tu moglo poći po krivu?
Zatim, članovi Kriznog stožera javno kritiziraju neodgovorne anonimne pojedince koji krše mjere izolacije i kreću se među ljudima premda su zaraženi ili čak i bolesni, ali zato upadljivo šute o ravnatelju Vinogradske bolnice koji je s velikim zakašnjenjem otišao u samoizolaciju i koji je čak i operirao nakon dolaska u kontakt sa zaraženim osobama u bolnici.
Zašto se njegov slučaj ne problematizira?
Mogu li građani imati povjerenje u zdravstveni sustav da se pridržava mjera zaštite i obrane od pandemije?
Kaos s propusnicama
Osim toga, naglašava se važnost kriterija u izdavanju propusnica za kretanje, koje ne samo da izazivaju kaos kretanju ljudi iz općine u općinu, već i dovode do krivotvorenja tih propusnica, a njihov broj poništava samu svrhu propusnica, kad ih se već izdaje u stotinama tisuća.
Jer drugačije se u ovoj zemlji, s ovim teritorijalnim ustrojem, niti ne može.
Kaže nam se da vjerujemo struci, a onda politika vodi glavnu riječ.
I tako dolazimo do slučaja doma za umirovljenike u Splitu koji vodi Ivan Škaričić, bivši HDZ-ov gradonačelnik Omiša, pravomoćno osuđen, koji je bez ikakvih kvalifikacija uhljebljen na tom mjestu, "jer i on mora negdje raditi".
Sustav kakvog poznajemo
To je sustav kakvog znamo i na kakvog smo navikli. To su ljudi koje poznajemo, HDZ kakvog znamo, mentalitet koji nas je već skupo stajao, navike kojih se teško riješiti.
I ako je povjerenje dosad bila glavna moneta u borbi protiv koranavirusa, ona postojano gubi na vrijednosti.
Prvo su nas smirivali, pa uzbuđivali, pa ponovno smiruju. Malo su se borili protiv panike, pa su je sami dizali. Malo tvrde kako je sada ključno da se držimo mjera, ali mjera se ne drže oni od kojih se to najviše očekuje.
Ujutro se relaksiramo, navečer se ipak ne relaksiramo.
Uhljebi će nas doći glave
Otvorit ćemo tržnice prije Uskrsa, jer to Plenkoviću politički odgovara, a onda ćemo optuživati građane da su neodgovorni ako dođe do porasta broja oboljelih. I tu je, naravno, policija. Koja građane u šetnji baca na zemlju, brutalno tjera i vrijeđa novinare i tome slično.
I tu je HDZ-ov uhljeb koji je znao da deset dana štićenici njegova Doma za umirovljenike imaju temperaturu, ali ništa nije učinio.
Građanima je u pravilu bilo teško vjerovati hrvatskoj politici, institucijama, sustavu. Nažalost, dijelovi tog sustava trude se da im to bude još teže.
