Koliko novca Hrvatska troši na lobiste? To su milijuni dolara...

Za vraćanje crvene tjeralice za šefa MOL-a Zsoltom Hernádijem, koju je Interpol povukao nakon intervencije mađarskih ministara i samog Hernádija, Interpol je od Hrvatske zatražio da plati unaprijed sve troškove ako mađarski poduzetnik tuži Interpol. Ovaj potez je, piše Večernji, opasan presedan jer nikad ništa takvo nije zatraženo od bilo koje države članice Interpola. 

Detalji akcije mađarske politike prema Interpolu kojom se štitio Hernádi su u izvješću Interpola, a u tom izvješću je dio materijala poslan na adrese 30-ak američkih senatora i kongresnika iz obje stranke, republikanaca i demokrata.

Hrvatska je Vlada angažirala američku odvjetničku kuću Squire Patton Boggs kako bi o tim informacijama, kao i svim drugim događajima iz spora Hrvatske i Mađarske oko Ine i MOL-a, informirala američke političare i pokušala ih pridobiti na svoju stranu. 

Upravo je ta odvjetnička kuća s kojom Hrvatska surađuje niz godina, a surađivali su oko procesa koji su vođeni u sporovima za razne zločine u Hagu, jedini registrirani lobist Hrvatske u SAD-u. 

No nije uvijek bilo tako.

Squire Patton Boggs nije jedina tvrtka koju je Hrvatska od 90-ih godina prošlog stoljeća angažirala za lobiranje, a novac koji je  u tu svrhu isplaćen mjeri se desecima milijuna dolara.

Lobiranje je u SAD strogo regulirano zakonom, pa svi imaju obavezu Ministarstvu pravosuđa podnositi polugodišnje izvještaje o tome koji su im klijenti, s kim i kada su razgovarali o kojoj temi te priložiti distribuirani materijal. Naravno, moraju navesti i iznos novca koji su za to primili. 

Tri velika lobistička vala

U gotovo 1000 dokumenata američkog pravosuđa koji se tiču Hrvatske, a koje je pregledao Večernji list, postoje dosad nepoznate informacije, kao što je detaljna korespondencija hrvatske i mađarske strane prema Interpolu, podaci o tome kako su se organizirali posjeti SAD-u za hrvatske ministre ili pak ugovarana njihova predavanja na prestižnim sveučilištima te kako su promovirali sebe i svoju stranku. 

Tri su velike teme za koje je Hrvatska angažirala lobiste u Americi. Kronološki, prvi val lobiranja počinje potkraj 2003. i početkom 2004. godine s dolaskom na vlast vlade HDZ-a premijera Ive Sanadera, kada se – uz promociju stranke te lika i djela njezina čelnika – radi na uspostavljanju tješnje suradnje između dviju država i lobiranju za NATO.

Tri su glavne teme oko koje je Hrvatska angažirala lobiste u Americi. Prvi val lobiranja kreće s dolaskom Ive Sanadera na vlast, pa se, osim promoviranja stranke i njegovog lika i djela, lobiralo za uspostavljanje bolje suradnje između Hrvatske i SAD te ulaska u NATO.

Sljedeća tema lobiranja bila je presuda Haaškog suda u travnju 2011. kad su generali Ante Gotovina i Mladen Markač nepravomoćno proglašeni krivima. 

Treća i najsvježija tema je odnos Ine i MOL-a. 

Lobiranje u SAD-u na tu temu kreće potkraj 2014. godine, kada je u tu svrhu angažirana kuća Squire Patton Boggs. U njezinu dopisu datiranom 1. 11. 2014. upućenom u Ministarstvo gospodarstva ministru Ivanu Vrdoljaku ona prihvaća ponudu za suradnju u konzultantskom biznisu i naznačuje detalje angažmana, piše Večernji. 

Squire Patton Boggs iznimno cijeni odnos s Vladom Republike Hrvatske, kažu u pismu iz te odvjetničke kuće te zahvaljuju na prilici da 'taj posao upotpune savjetovanjem Vlade o bilateralnim odnosima s vladom SAD-a'.

Papreni iznosi satnica

Rad koji spominju odnosi se i na činjenicu da su već angažirani od strane Vlade na zastupanju Hrvatske u dvije arbitraže protiv MOL-a: one u sada već izgubljenom postupku pred Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Švicarskoj, te u onom pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u glavnom gradu SAD-a, koji još traje. 

- Općenito govoreći, cijena ovisi o radnim satima. U pravilu, satnica za partnere (najviši rang u tvrtki, nap. a.) iznosi od 440 do 995 dolara po satu, za odvjetnike je 285 do 595 dolara, a za pravne asistente od 135 do 285 dolara. Cijena nešto varira i ovisi o geografskoj lokaciji.

- Cijena rada određenih odvjetnika s posebnom ekspertizom ili ekstenzivnim iskustvom može biti izvan ovog ranga - piše u pismu koje je Robert S. Kaplan iz Squire Patton Boggsa poslao ministru Vrdoljaku.

Prema podacima američkog Ministarstva pravosuđa, tvrtka Squire Patton Boggs je za konzultacije, lobiranje te za zastupanje Hrvatske u arbitražama od 2015. do kraja 2017. naplatila 21,173.825 dolara.

Za 2015. Hrvatska joj je uplatila 3,703.000 dolara za angažman i refundirala 762.213 dolara troškova, za 2016. angažman je iznosio 7,219.203, a troškovi 1,250.348 dolara.

Ministarstvo vanjskih poslova bez komentara

Lani je cijena zastupanja, savjetovanja i lobiranja iznosila 6,689.997, a nadoknada troškova 1,549.064 dolara.

U tim je iznosima teško razdvojiti novac uplaćen za lobiranje jer je uplate za 2015. i 2016. Squire Patton Boggs prikazivao s troškovima zastupanja u arbitražama. Samo zastupanje neke strane države, bez utjecaja na američku politiku, na bilo kojem američkom sudu, bez utjecaja na politiku, inače nije aktivnost koja se mora prijaviti, pojasnili su iz američkog Ministarstva pravosuđa.

Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova nisu htjeli odgovoriti koliko Hrvatska troši na lobiranje u SAD-u, i šire.
Prema podacima Državne revizije, mjesečni paušal toj tvrtki iznosi 364.000 dolara, no po mjesečnim pregledima, on je isplaćivan samo tijekom 2015. dok kasnije iznosi variraju i u pravilu su viši.

S druge strane, odvjetnik iz Squire Patton Boggsa Luka Mišetić je 2016. na Twitteru sam objavio izvatke neovisne studije tvrtke Allen & Overy po kojoj prosječni troškovi tužitelja iznose 4,437.000 dolara, a tuženika 4,559.000 dolara, što se odnosi za naknade za rad i troškove pravnih zastupnika, vještaka i svjedoka. 

Ako je tomu tako, i ako je Hrvatska za dvije arbitraže u tri godine platila nešto manje od 10 milijuna dolara, s time da druga arbitraža još traje, ispada da je za lobiranje plaćeno više od 10 milijuna dolara.

Vodeći se iskazanim iznosima, posebno iz 2017. kad Squire Patton Boggs nije naznačio da su uplate iz Hrvatske kombinacija arbitraže i lobiranja, američka je publikacija Law.com zaključila da je Hrvatska druga država na svijetu po novcu uplaćenom za lobiranje u SAD-u.

Više je platila samo Kanada, dok su iza Hrvatske Ujedinjeni Arapski Emirati, Istočni Timor, Izrael, Japan i Hong Kong.

Prevarili Interpol lažnim suđenjem protiv Hernádija

Squire Patton Boggs se u lobističkom angažmanu gotovo isključio bavio energetikom. Tijekom 2015., pišu, Hrvatsku su savjetovali o pitanjima vezanim uz regionalnu energetsku sigurnost, a najveći konkretan posao obavljen je u drugoj polovini 2016.

- Savjetovali smo Hrvatsku vezano uz Interpolovu odluku da povuče crvenu tjeralicu protiv šefa MOL-a Zsolta Hernádija - prijavio je Squire Patton Boggs američkom pravosuđu.

Upravo dokumenti koje su podijelili tamošnjim senatorima i kongresnicima daju uvid u dosad nepoznatu pozadinu spora Hrvatske i Mađarske oko Interpolove tjeralice za šefom MOL-a Zsoltom Hernádijem kojega Hrvatska traži zbog optužbi o davanju mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu u zamjenu za predaju upravljačkih prava u Ini MOL-u.

Squire Patton Boggs je također u ime hrvatske Vlade napisao pismo glavnom tajniku Interpola Jürgenu Stocku. Iznijeli su zabrinutost zbog odluke Interpola da povuče crvenu tjeralicu za Zsoltom Hernádijem, traže da preispitaju odluku te ističu da je Mađarska prevarila Interpol uprizorenjem lažnog suđenja protiv Hernádija u Mađarskoj.

- U ciničnom pokušaju da zaštiti Hernádija od kaznene odgovornosti, Hernádi i MOL uprizorili su lažno suđenje u Budimpešti 2013. kako bi Hernádija 'oslobodili' u Mađarskoj, nadajući se da će to spriječiti drugu državu EU (Hrvatsku) da mu sudi za istu stvar - kaže se u pismu.

Prenijeli su u cijelosti i transkript razgovora iz poljskih medija između Krawieca i poljskog ministra financija Wlodzimiera Karpinskog.

 – Slušaj, ispričat ću ti nešto da vidiš koliko su Mađari različiti od nas. Otišao sam do tog Hernádija jer ne smije iz Budimpešte i pitam ga koliko će godina dobiti. 

A on se smije i kaže: – Slušaj, moji su odvjetnici pronašli da ako me za taj slučaj proglase nevinim na suđenju u nekoj državi EU, sve države EU to moraju poštovati i slobodno mogu putovati. 

– Suđenje će biti u Mađarskoj? – Naravno. – Ali znaš da će to trajati dvije-tri godine.

 – Ne, presuda će biti donesena u travnju – kazao je Hernádi i okrenuo se osobi pored sebe, pravnom savjetniku MOL-a. 

– Abele, reci mu tko će podići tužbu protiv mene u Mađarskoj. – Moja supruga.

I doista,  Ilona Baneghy, supruga Abela Galacza, bivšeg generalnog savjetnika MOL-a, podnijela je tužbu. Primijećeno je i to da je njezina tužba od riječi do riječi ponovila onu hrvatsku, što nesumnjivo dokazuje da je riječ o jasnoj namjeri da se preko preventivnog suđenja utječe na hrvatski postupak.

- Postupak je zaključen 26. svibnja s oslobađajućom presudom, baš kako je prije i kazao Hernádi -  stoji u hrvatskom pismu šefu Interpola koje je podijeljeno u SAD-u.

Nevjerojatni zahtjevi Interpola

Početkom listopada 2013. poslan je zahtjev Glavnom tajništvu Interpola da objavi crvenu tjeralicu za Zsoltom Hernádijem.

Nedugo nakon izdavanja crvene tjeralice, Hernádi podnosi zahtjev Odboru za kontrolu spisa (CFF-u), neovisnom tijela Interpola, da se ona povuče. Interpol je nakon te intervencije povlači u siječnju 2014.

U veljači je ponovno izdaje, a u studenome 2015. ponovno privremeno povlači, tada na zahtjev CFF-a dok to tijelo ne provjeri navode mađarske i hrvatske strane.

Odbor donosi konačnu odluku da je tjeralica u skladu s pravilima, o čemu Hrvatska ne zna ništa do ožujka 2016.

U međuvremenu, prije nego što je ta informacija dostavljena Zagrebu, Ured za pravne poslove Interpola postavlja dodatne – i dotad neviđene – uvjete Hrvatskoj za ponovnu objavu tjeralice. Traži da se Hrvatska obveže da će preuzeti plaćanje svih troškova u slučaju da Hernádi podigne tužbu protiv Interpola.

- Iako je to nečuven zahtjev Interpola, Hrvatska je pristala o njemu razgovarati. Kako bi se finalizirao dogovor, planiran je sastanak, no Odbor ga je u zadnji tren otkazao - kaže se u hrvatskom očitovanju.

Glavno tajništvo Interpola i dalje privremeno blokira tjeralicu, dok se ne donese konačna odluka, a tada počinje mađarska diplomatska akcija.

- U rujnu 2016. veleposlanik Mađarske u Francuskoj kontaktirao je s Glavnim tajništvom Interpola. Na sastanku održanom na veleposlanikov zahtjev izrazio je mađarske rezervacije prema mogućoj ponovnoj objavi crvene tjeralice. Mađarska pozicija postala je službena u zajedničkom pismu koje su potpisali ministri vanjskih poslova te pravosuđa te ga 26. rujna 2016. poslali Glavnom tajništvu.

Kao jedan od argumenata, naveli su važnost MOL-a za mađarsko gospodarstvo i štetu nanesenu MOL-ovu predsjedniku.

Detaljno su iznijeli kaznene postupke u Hrvatskoj i zaključili da su trenutačni postupci u Hrvatskoj protiv principa da se istoj osobi dva puta ne može suditi za istu stvar. Bazirano na tome, Interpol je privremeno blokirao crvenu tjeralicu u studenome 2016. - kaže se u Interpolovu izvješću.

Središnji odbor Interpola u Hrvatskoj ne smije koristiti Interpolove kanale u svrhu međunarodne policijske suradnje u vezi Hernádija, a državama je preporučeno da razriješe spor bilateralnim razgovorima ili da ga upute na nadležna tijela EU. Hrvatska doista i jest uputila slučaj ignoriranja Europskog uhidbenog naloga od strane Mađarske Europskom sudu, koji je ljetos odlučio u korist Hrvatske. No Mađarska je potom – kako je od nje i traženo – postupila po EUN-u, ali ga je odbila provesti te nije izručila Hernádija Hrvatskoj zbog – kako je rekla – opasnosti da mu u Hrvatskoj budu povrijeđena ljudska prava.

Hrvatska je ponovno uputila zahtjev Interpolu za izdavanje crvene tjeralice, no dosad ona nije objavljena. Arbitraža u Washingtonu između Hrvatske i MOL-a koju je započela mađarska strana zbog, kako navodi, kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj, još traje i, prema nekim informacijama, odluka se očekuje potkraj godine, piše Večernji.