Novo istraživanje otkrilo je koliko je hladno bilo posljednje ledeno doba. Istraživači su identificirali temperaturu posljednjeg glacijalnog maksimuma, od prije oko 20.000 godina, na oko 7,8°C
PROSJEČNA TEMPERATURA
Koliko je hladno bilo ledeno doba? Toplije nego što mislite
Istraživači su otkrili prosječnu temperaturu, a ne koliko je bilo najhladnije na pojedinim mjestima i u pojedinim razdobljima. Posljednji glacijalni maksimum bio je razdoblje kada su ledenjaci pokrivali oko polovice Sjeverne i Južne Amerike, kao i Europu te dijelove Azije. Sve u svemu, novi je rad otkrio da je tada prosječna svjetska temperatura bila oko 7,8°C, približno 6 stupnjeva niže nego danas. Za usporedbu, prosječna globalna temperatura bila je 14°C u 20. stoljeću.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:44
Vodeća autorica studije, Jessica Tierney, izvanredna profesorica na Odsjeku za geoznanosti Sveučilišta u Arizoni, kaže kako to nekima možda ne zvuči kao velika stvar, ali je u stvari nešto monumentalno.
- U vašem osobnom iskustvu to možda ne zvuči kao velika razlika, ali zapravo je to velika promjena. U Sjevernoj Americi i Europi, najsjeverniji dijelovi bili su prekriveni ledom i bili su izuzetno hladni. Čak i ovdje u Arizoni bilo je veliko zahlađenje. Ali najveće hlađenje bilo je na visokim geografskim širinama, poput Arktika, gdje je bilo oko 14°C hladnije nego danas - objasnila je Tierney.
Njezin tim izračunao je da bi se, svaki put kada se količina atmosferskog ugljika udvostruči, globalne temperature trebale povećati za 3,4°C. Razina ugljika tijekom ledenog doba bila je oko 180 dijelova na milijun, a zatim je porasla na oko 280 dijelova na milijun tijekom Industrijske revolucije i do sada je dosegla 415 dijelova na milijun.
Kako su znanstvenici došli do svojih zaključaka? Tim je koristio modele koji povezuju podatke od fosila oceanskog planktona s temperaturama morske površine. Korištenjem tehnike koja se naziva asimilacija podataka, a koristi se u prognozi vremena, fosilni podaci povezali su se sa simulacijama klimatskog modela posljednjeg glacijalnog maksimuma.
- Ono što se događa u meteorološkom uredu jest da mjere temperaturu, tlak i vlagu te koriste ta mjerenja za ažuriranje modela za predviđanje vremena. Mi smo koristili klimatski model Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere sa sjedištem u Coloradu za izradu naknadne vremenske prognoze za ledeno doba, a zatim smo to ažurirali sa stvarnim podacima kako bismo predvidjeli kakva je bila klima - rekla je Tierney.
Rezultati će pomoći klimatskim znanstvenicima da procijene kako današnji porast atmosferske razine ugljičnog dioksida utječe na prosječne temperature širom svijeta.
Koautori ove studije bili su profesor Christopher Poulsen sa Sveučilišta Michigan i istraživač Jiang Zhu, koji radi u Nacionalnom centru za atmosferska istraživanja.
- Šest stupnjeva globalnog zahlađenja je ogromno. Svijet je izgledao puno drugačije tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma. Sjeverni dijelovi Sjeverne Amerike, uključujući u Michigan, bili su prekriveni kilometrima leda - rekao je Poulsen, piše Bigthink.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
