Vlada ide u smjeru smanjenja PDV-a na plin na 13 posto. Reformisti traže i manje. Upozoravaju kako je sjever Hrvatske već sada u nepovoljnijem položaju u odnosu na jug i ističu da su druge zemlje već krenule s pomoći
Koalicijski partner Vlade traži: 'Smanjite PDV na plin, ali i osnovne namirnice na 5 posto'
Cijene nezaustavljivo rastu i država mora intervenirati. Određene mjere su poduzete, ali mi smo još uvijek više u zoni najava, a manje u zoni poduzimanja konkretnih mjera, istaknula je u Saboru Natalija Martinčević u ime Kluba HSLS-a i Reformista, inače koalicijskih partnera Vlade.
Države EU su već prepoznale da će udar na građane biti velik pa su krenule s cijelim nizom vrlo ozbiljnih i konkretnih socijalnih mjera, naglasila je dodavši kako Vlada pred sobom ima više rješenja. A predložila je i nekoliko za koje se zalažu Reformisti.
'Smanjiti PDV na plin ne na 13 nego na pet posto'
- Prva mjera je smanjenje PDV-a na plin, što Vlada donekle i najavljuje kalkulirajući smanjenje na 13 posto. Ja bih napomenula da je sjever Hrvatske u tom kontekstu u značajnije nepovoljnijem položaju od ostatka zemlje jer plinska mreža pokriva uglavnom kontinentalnu Hrvatsku, gotovo u potpunosti sjever dok se na jugu uglavnom griju na struju, a kao što znamo PDV je na struju smanjen već 2017. na 13 posto - istaknula je napomenuvši kako je konkretno u Varaždinskoj županiji, odakle dolazi ona, 90 posto kućanstava, ali i industrije o kojoj ovisi ukupno gospodarstvo, ovise o plinu.
- U ovom vremenu, prvenstveno politički uvjetovanom porastu cijena energenata, nužno je da se stopa PDV-a na plin spusti na pet posto - poručila je istaknuvši kako se smanjenjem na 13 posto, kad se uzme u obzir povećanje cijena, država u suštini ne odriče ničega već dodatno puni proračun.
'Također, treba smanjiti i PDV na prehrambene proizvode na pet posto'
- Uz građane, tu su i gospodarstvenici, posebno mali poduzetnici i to otvara dodatni udar na naše građane jer naravno da će oni sve svoje troškove energenata ukalkulirati u cijene svojih proizvoda i uslugama, tako da građani neće to osjetiti samo na uplatnicama za režije već i na svim ostalim računima - istaknula je.
Drugi problem su i cijene prehrambenih proizvoda. Za razliku od drugih zemalja članica EU, gdje je udio hrane i energenata u budžetima niži od 30 posto, ističe Martinčević, u Hrvatskoj cijene hrane i energenata iznose visokih 42 posto u kućnim budžetima.
- Nužno je da se u mjerama Vlade osigura i smanjenje PDV-a na hranu, bar na ključne namirnice, također na pet posto, a što su, također, već neke države EU činile i druge najavile. Te mjere mogu biti ograničenog trajanja, vidjet ćemo kako će se situacija razvijati, ali je ključno da s njima krenemo odmah - naglasila je.