Klinci ovdje od prvih koraka idu na instrukcije, a roditelji ulažu veliki novac u školovanje djece

Singapur spada u tzv. “azijske tigrove”, zemlje koje su se u posljednjih nekoliko desetljeća beskompromisno probile u vrh svjetskoga gospodarskog utjecaja. Kompetitivnost, ali i briga za napredak društva očitavaju se i u obrazovanju.

Hrvatica M. K. već sedam godina s obitelji živi u toj izuzetno naprednoj zemlji. Starije dijete joj pohađa 2. razred Internacionalne škole, a drugo je u vrtiću.

Za 24sata pojasnila je sličnosti i razlike tamošnjeg obrazovnog sustava koji je već godinama u samom vrhu uspješnosti.

- Najzanimljiviji mi je način rada s djecom. Stavlja se važnost na ono što je bitno danas, puno je kritičkog razmišljanja i rasprave među djecom. Koristi se jako puno istraživačkog rada i prema tome se donose zaključci. Djeca su izložena jako širokom spektru informacija, što od učitelja. što od djece iz svih dijelova svijeta. Odmalena se uče poštovanju razlika među njima, otvorenosti prema drugačijem - kaže naša sugovornica.

Čitaju s pet godina

Uz to, djeca su tehnološki napredna, što im je, kaže, jako pomoglo tijekom lockdowna koji je u Singapuru trajao puna dva mjeseca. Bez problema su prešli na nastavu kod kuće, jer su već od ranije bili izloženi tome. Učenje od doma bilo je zanimljivo uz razne kvizove, igre znanja, učenje tipkanja na tipkovnici, razne izazove i nagrade za djecu.

- Također su imali virtualne učionice uživo kako ne bi izgubili kontakt s drugom djecom te napravili taj period što smirenijim i prihvatljivijim - kaže M. K., čija su iskustva s tamošnjim obrazovanjem izrazito pozitivna.

Ono što karakterizira sve azijske obrazovne sustave, pa tako i singapurski, visoka je kompetitivnost, ali i standard koji pružaju učenicima. U Singapuru živi jako mnogo “expata”, privremenih useljenika.

Njihova djeca većinom idu u međunarodne vrtiće i škole, koji imaju opušteniji program rada.

- Lokalni vrtići rade po azijskom sistemu. To znači da kad djeca navrše 5 i 6 godina počinju učiti slova, brojeve, počinju se pisati riječi i slagati rečenice, tako da su djeca kad krenu u školu već pismena.

Veliki je naglasak na akademskom postizanju jer su velika očekivanja od roditelja. Djeca se od malih nogu šalju na razne aktivnosti i instrukcije iz raznih područja, od jezika, čitanja, pisanja i sl. - opisuje M.

Nema ocjena u nižim razredima

U predškolskom sustavu rad je podijeljen na cjeline i te cjeline su povezane kroz aktivnosti rukama. Tu su slični našem načinu učenja. Jednom dnevno se ide van, a novost je da se tuširaju prije popodnevnog odmora jer većina vrtića nema klimu, tumači.
U osnovnim školama mnogo je veća razlika između lokalne i međunarodne.

U Singapuru je obavezna samo osnovna škola, no visoki stupanj obrazovanja je izuzetno važan. Engleski jezik je službeni, no u lokalnim školama, koje su vrlo akademski orijentirane, učenje mandarinskog ima veliku ulogu. Najvažnija područja edukacije su engleski, materinji jezik, matematika i znanost.

- Kurikulum za engleski jezik slijedi britanski kurikulum, dok su matematika i mandarinski po lokalnom sistemu. To znači da su puno zahtjevniji od međunarodnog, u ovom slučaju britanskog programa. Djeca u 2. razredu prošla su množenje, dijeljenje, jednostavne razlomke i geometrijska tijela, računanje novca i sl. Zasad u nižim razredima nema ocjenjivanja, nego se predaje kvartalni izvještaj. Svaki kvartal učitelji organiziraju jedan na jedan susret s roditeljima učenika te ukratko objasne uspjeh djeteta i područja za poboljšanje. Izvještaj je dosta opširan, podijeljen je u cjeline s legendom sa strane, gdje se jednom rečenicom opisuje gdje je dijete nastavno ispunilo ili nije ispunilo očekivanja ili ih je premašilo. Tako se temeljito dobiva slika o napretku djeteta i područja gdje je potrebna podrška - objašnjava naša sugovornica.

Obrazovanje se, ističe, iznimno cijeni i veliko je natjecanje među školama za prosjek. Prema tome se škole rangiraju.

- Iznimno je bitno znati i bodove koje škola, nosi posebice za srednjoškolce i mlađu djecu, te da se zna koji je postotak upisa djece na najbolja svjetska sveučilista. Jako se gleda i na škole koje imaju IB program jer zapravo taj način učenja djecu uče kritičkom razmišljanju i vještinama potrebnim za 21. stoljeće. Na svakom koraku imate 'tuition' centre - centre za instrukcije. Jako je veliki akademski pritisak, posebno od azijskih roditelja, pa djeca u lokalnim školama jako puno vremena provode učeći. Međunarodne škole su iznimno jake, sustav učenja je napredan, čak i lektire koje se čitaju su prilagođene dobi, zanimljive su i djeca ih doslovce gutaju. Nema guranja pod nos raznih autora, nego djeca su ohrabrena čitati, a učitelji im veliki izbor štiva šalju i preko besplatnih aplikacija - kaže M. K.

Posebno je se dojmilo to što su djeca stalno okružena djecom iz svih dijelova svijeta koja također imaju različite poglede na uspjeh i tradiciju. Životni stil je također drukčiji, djeca puno putuju s roditeljima, od malena su izložena raznim utjecajima, što kulturno, što znanstveno, rasno, vjerski itd.

Školarina je 20% prihoda

- Sve to utječe i na obrazovanje. Rekla bih da su, što se tiče edukacije, najopušteniji roditelji iz zapadnih zemalja, poput EU i Australije, a najviše važnosti joj pridaju Indijci i neke azijske zemlje. Doduše i to je individualno - kaže.

Školovanje u Singapuru je skupo, čak i kad se uzme u obzir iznimno visoki standard. Školarine u međunarodnim školama penju se od 20.000 do 45.000 američkih dolara. Prosječno na školarinu otpada 20 posto prihoda. Javne škole se ne plaćaju, ali strancima je praktički nemoguće upisati djecu u lokalnu školu. No kako kaže M. K. i način života je dosta drugačiji nego u Europi.

- Danas većina expata nema "expat package" što je najčešće uključivalo plaćen stan, školarinu i auto, ili nekima samo školarinu i sl. Za razliku od prije, danas se expati odlučuju na dulje ili stalno naseliti u Singapuru zbog bolje edukacije, iznimne sigurnosti i brige države za građane, organiziranosti, te jednostavno geopozicije i mogućnosti putovanja posvuda povoljno. I naravno visokog standarda života. Prema tome, tržište se okrenulo prema takvom standardu. Pritom su nastale i nove povoljnije škole, iako i dalje govorimo o 100.000 kuna godišnje skolarine - ističe M. K, te opisuje:

- Nastava u samim školama obično traje od 9 do 15 sati. Po razredu imaju učitelja i asistenta, Asistent pomaže učitelju pri pripremi nastave, nastavnog materijala i pomaže učenicima pri radu. Škola ima i dosta rada na otvorenom, imaju razne grupe, kao što su ekolozi i slično. U našoj školi nalazi se pet razreda, učionice su najčešće okrenute jedna prema drugoj, pet učenika sjedi za jednim stolom, najčešće je oko 25 djece po razredu. Djeca nemaju udžbenike niti bilježnice. Postoji jedna radna bilježnica gdje djeca pišu i zadaća se šalje jednom tjedno doma.

Nema strukovnih škola

Obrazovni sustav do fakulteta podijeljen je u tri glavna razdoblja: primarni, sekundarni i pripremni dio za fakultet, a zanimljivo je kako nema tipičnog strukovnog obrazovanja.

Srednja škola traje od četiri do pet godina te ima podjelu na gimnazijski, posebni i tehnički smjer. Priprema za studij, tzv. “Junior college”, traje od dvije do tri godine, a neke ustanove, poput Instituta za tehničke znanosti, imaju svoje pripreme.

Singapur je u vrhu zemalja prema izdvajanju za obrazovanje, što je usko povezano s njihovim opredjeljenjem na gospodarstvo budućnosti. Baš ništa se ne prepušta slučaju, doslovce od prvih koraka.