Karta napada morskih pasa: U Jadranu je poginulo 11 kupača

Podaci organizacije Shark Research Institute navode da su, otkako se vode službene statistike, morski psi u Jadranskom moru pobili 11 kupača, od čega je na hrvatskom dijelu Jadrana stradalo devet ljudi.

Prvi napad morskog psa na čovjeka kojem se može ući u trag dogodio se u Trstu 1. rujna 1868. Bila je riječ o kupačici na koju je naletio veliki bijeli. Lokalne vlasti su potom izdale prvo takvo upozorenje kupačima. Sljedeća dva napada uslijedila su tek 1907. Prvo su američki mediji 12. kolovoza izrazito senzacionalistički izvijestili da je morski pas u Krčkom zaljevu rastrgao izvjesnog Josefa ili možda Josipa Šljivovića i neimenovanu školsku učiteljicu. Samo dva dana poslije pisali su i da je u Sućuraju na Hvaru, daleko od obale, morski pas neutvrđene vrste ubio plivačicu. Ostalo je nejasno je li bila riječ o istoj ribi.

1907.08.12.a.R-Silvovic by Vesna Gubo on Scribd

U Kraljevici je pak 21. kolovoza 1934. 17-godišnja Verica Novak iz Ljubljane plivala daleko od obale. Ribari su joj stali dovikivati da joj se približava peraja, ali ih ona nije čula. Nestala je u moru i tijelo joj nikada nisu našli. Sumnjalo se na velikog bijelog. Krvavi niz se nastavio tek 1955., ali s dvije pogibije u jednom ljetu. Izvjesni student Romašević iz Beograda plivao je 15. srpnja kod Budve s dvojicom prijatelja kad je na njih nasrnuo veliki bijeli dužine čak 6,5 metara. Morski pas je mladića pregrizao napola, a iako je obalna straža čak i pronašla ribu i stala je progoniti, uloviti je nije uspjela.

Uslijedio je 26. kolovoza u Opatiji. 32-godišnja Njemica Carla Podzun iz Augsburga plivala samo nekoliko metara od obale, dok su njen suprug, dvojica sinova i desetak drugih kupača ležali na plaži. Iznenada je stala zapomagati kad ju je morski pas napao prvi put. Do sljedećeg napada nitko nije stigao reagirati, pa ju je morski pas odvukao u dubinu. Opet u Opatiji, 24. rujna 1961., i opet student iz Beograda 19-godišnji Sabit Plana plivao je rano poslijepodne s još sedmoricom prijatelja nekih 100 metara od obale. Imao je nesreću da veliki bijeli zgrabi baš njega i otrgne mu obje noge i dio ruke.

Kod Bakra se 33-godišnji češki turist Josef Treliac čak umalo i izvukao. On je 16. kolovoza 1966. plivao uz mreže za tune, kad ga napao veliki bijeli kojem su tune prirodni plijen. Treliac je umro u riječkoj bolnici. Još jedan turist, 34-godišnji Poljak Stanislav Klepa, plivao je s prijateljem Ryzardom Spartinskymkod Ike u Istri 5. rujna 1971. Veliki bijeli ga je napao i odgrizao mu dio noge. Netko im je čamcem brzo priskočio u pomoć, no Klepa je iskrvario.

I, konačno, 10. kolovoza 1974. u 15 sati u Lokvi Rogoznici kod Omiša, veliki bijeli od pet metara zgrabio je 21-godišnjeg Nijemca Rolfa Schneidera. U pomoć mu je priskočio Talijan Vittorio Solinghi, hrabro napao psinu i čak izvukao mladića na obalu. Schneider je ostao bez dijela noge te je na plaži umro od iskrvarenja.

Ronilac kod Visa preživio napad

Otada je zabilježen još samo napad na slovenskog ronioca Damjana Peseka kod Visa 2008. Krvoločna psina zgrabila ga je za lijevu nogu i gotovo je odgrizla. Do kosti mu je rastrgala mišić potkoljenice, teško ozlijedila arteriju i živce koji drže o pokreću stopalo.

Vojni specijalac i instruktor ronjenja Slovenske vojske iz Bleda imao je sreće. Iako doživotni invalid, uspio je spasiti živu glavu iz ralja opake životinje.

Iako su hrvatski znanstvenici tvrdili da je podvodnog ribolovca ugrizla morska psina privučena krvlju koju je ispuštala tek ulovljena riba, Pesek to opovrgava. 

- To je budalaština. Od gofa nakon ulova nema krvi - kazao je Slovenac. 

Stradali samo turisti

Sudeći po nizu novinskih izvještaja, sve do jednog stradalog bili su turisti. Otkako se, dakle, vode službene evidencije, morski psi u Jadranu nisu na smrt rastrgali ni jednog jedinog Istrijana, Kvarnerca ili Dalmatinca.

Kako nije logično pretpostaviti da bi ove zubate ribetine bile nacionalno isključive, razlozi koji su doveli do jezivih pogibija očito se moraju kriti u rizičnom ponašanju kupača u moru. Drugim riječima, nije kriva priroda nego ljudi. Čovjek nije prirodan plijen morskom psu, a nije im ni nešto ukusan, kažu stručnjaci.

U Jadranu oko 29 vrsta morskih pasa

U svijetu danas ima oko 400 vrsta morskih pasa, dok u Jadranskom moru obitava čak 20 vrsta. Samo dvije su potencijalno opasne za čovjeka - psina dugonosa i velika bijela psina.

U rujnu 2009. je kod Šibenika ulovljen mladunac velike bijele psine

Samih morskih pasa u Jadranu bilo je znatno više do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada još nismo imali izgrađene flote tunolovaca (imali smo Galeba), nego su one hvatane u kaveze u blizini kopna, a morski psi se u Mediteranu kreću za jatima tuna. Danas je situacija drukčija, oni obitavaju dalje od kopna, a šanse da ga se zaista vidi nešto su veće kod najudaljenijih otoka, Visa i Jabuke, dok je najmanja šansa u sjevernom Jadranu jer tuna tamo gotovo i nema. 

Tijekom 2009. i 2010. zaredali su susreti s gorostasnom psinom koja može narasti i do 12 metara. Riječ je, međutim, o ribi koja se hrani isključivo planktonom i savršeno je bezopasna.

Tribunj, 2009. ulovljen morski pas dugačak 3,5 metara

Izlov morskih pasa

Morske pse se danas intenzivno izlovljava, uništavaju im se staništa, a istrebljuje se i riba kojom se hrane. 

Do kraja 80-tih godina prošlog stoljeća populacija morskih pasa je jako pala, pa su znanstvenici oglasili uzbunu. Prvi zakon o zaštiti tih morskih grabežljivaca donijela je 90-tih godina Florida, gdje živi najviše morskih pasa u SAD-u, i ograničila dnevni ulov na jednog morskog psa po osobi.

U SAD-u su uslijedile savezne direktive i strože mjere države, poput zabrane peraja morskog psa koja je na snazi u deset saveznih država, a u Rhode Islandu se još razmatra.

Kampanje zaštitara prirode upoznale su javnost s drugom stranom morskih pasa -njihovom vitalnom vezom s biosustavom oceana, znatiželjnom i sramežljivom prirodom, čak i sličnostima s ljudima budući da rađaju žive mladunce, a ne poliježu jaja kao druge ribe.

Danas je oko 100 vrsta morskih pasa zakonom zaštićeno jer su pred istrebljenjem.

U SAD-u očekuju rekordan broj napada

S otvaranjem sezone plivanja u SAD-u znanstvenici ove godine predviđaju porast napada morskih pasa diljem svijeta koji bi mogao premašiti prošlogodišnji rekord. Naime, 2015. zabilježeno je u SAD-u 98 napada morskih pasa, uključujući šest smrtnih.

Populacija morskih pasa polako se oporavlja s rekordno niskih razina 90-tih godina prošlog stoljeća, globalno stanovništvo raste, a zbog rasta temperatura sve više ljudi ulazi u more, pojašnjava George Burgess, znanstvenik sa sveučilišta na Floridi,razloge sve češćih krvoprolića u svjetskim morima.

Prije ćete umrijeti u kadi nego će vas napasti morski pas

Statistika kaže da je 25 puta veća šansa da će vas ove godine ubiti grom nego morski pas. Kokosovi orasi godišnje ubiju 15 puta više ljudi nego morski psi. Šanse da će vas napasti morski pas su jedan prema 11,5 milijuna, a da će vas pritom i ubiti su jedan prema 264 milijuna. To znači da je 25 puta vjerojatnije da ćete poginuti u padu aviona, a još vjerojatnije je da ćete poginuti u terorističkom napadu. Smrt u kadi prijeti vam 385 puta većom opasnošću nego morski psi.

Neoprezni kupači

Utvrđeno je također da je čovjek u tri četvrtine svih smrtonosnih napada sam isprovocirao tragediju rizičnim ponašanjem. A to znači da nema mjesta panici, ali ima zdravom oprezu.

Držite se plićaka ukoliko je proglašeno upozorenje zbog uočavanja psine opasne po čovjeka. Nastojte se držati ograđenih prostora za plivače. Ne udaljavajte se daleko od obale plivajući na zračnom madracu, jer iz perspektive morskog psa to je prizor koji podsjeća na tuljana koji mu je također prirodan plijen. Radoznalost morskih pasa iz nekog razloga pobuđuju i svjetlucavi predmeti, što znači oprez s bliještećim nakitom u moru. Uz slične zdravorazumske mjere uživajte u bezbrižnom ljetu.