Kako vam dobar arhitekt može uštedjeti puno novca?

Postoji niz ograničenja kod izrade projekta. Zakona o prostornom uređenju i gradnji definira na državnoj razini što je dopušteno a što nije, dok prostorno planski i urbanistički planovi definiraju različite uvjete gradnje za različite prostore.  Postoje različiti pravilnici koji definiraju standarde gradnje. Takav je Pravilnik o uštedi energije u zgradama, koji definira koliko kuća maksimalno smije trošiti energije. Umješan arhitekt mora poznavati sva ta ograničenja, te ih uskladiti i s onim ograničenjima i mogućnostima investitora, posebno po pitanju financija te predložiti rješenje ili neki kompromis.

Pri projektiranju arhitekt paralelno obrađuje različite podatke koji se mogu svrstati u 3 osnovne grupe: funkcija, estetika i konstrukcija. Uz to u proces projektiranja umiješane su financije, psihologija, utjecaj vremena u kojem projekt nastaje, kao što je recimo utjecaj nekog događaja objavljenog u medijima. Tomislav Rukavina iz Magnituda Projekta primjećuje odraz aktualnih situacija na svojim klijentima: “Ako je nedavno bila poplava svi me tih dana pitaju za hidroizolaciju u njihovom projektu, ili ako je nedavno bio jači potres negdje u svijetu, klijenti će brinuti za količinu betona i željeza u njihovim serklažima.“

Kao što smo već ranije spomenuli, arhitekt mora biti i dobar psiholog. Uloga arhitekta je vrlo važna jer sprječava investitora da uči na vlastitim pogreškama koje ga u konačnici mogu puno koštati. Stoga arhitekt treba dobro upoznati investitora i njegovo viđenje stvari kako bi mu znao na ispravan način predložiti neka bolja rješenja. Rukavina priznaje da je to ponekad dosta težak zadatak:
„Čista psihologija. Pokušavam klijentima dočarati situacije koje će se događati za vrijeme i nakon završetka gradnje. Ponekad je bolje da odustanu od nekih stvari dok je projekt samo na papiru. Na primjer, i dalje je aktualno pitanje u vezi ravnog krova. Projektirao sam kuće sa zaista različitim krovovima, i kuća s klasičnim dvostrešnim krovom može biti moderna i lijepa, a kuća s ravnim krovom besmislena i ružna. Moj je princip da već u samom početku projektiranja klijentima predočim situaciju. Hoće li ostati pri svojoj odluci da kuća ima ravan krov usprkos upitima susjeda koje zanima kada će staviti „pravi krov“. Ili kako će reagirati kada ih „iskusni“ izvođač obeshrabri izjavama kao „je, to bu curelo“. Dakle, ako moj klijent u kući s ravnim krovom nije u stanju izdržati pritisak okoline koja odbacuje različitost, tada predložim rješenje koje će mu pomoći da se bolje uklopi.“

Postoje arhitekti koji svoje usluge skupo naplaćuju na osnovi svog dobrog marketinga, a postoje i oni „povoljni“. Tomislav Rukavina za sebe kaže da spada u zlatnu sredinu. U svakom slučaju, cijena ne bi trebala biti presudan faktor, jer namjera da uštedite Vas na koncu može skupo koštati. Kako između više različitih opcija pronaći onu optimalnu, pratili smo na primjeru Jelušićevih. Njihovu dilemu donosimo u nastavku.

Redovito pratite projekt Niskoenergetska kuća A-Ž powered by YTONG na specijaliziranoj stranici 24sata.hr/niskoenergetska-kuca, kroz nedjeljne reportaže u novinama 24sata i svake nedjelje u 13 sati na 24sata TV. Svaki tjedan donosimo svježe informacije s gradilišta i aktualne teme iz područja energetske učinkovitosti i gradnje.