Kako spavate? O tome ovisi hoćete li imati višak kilograma

Ljudi koje nedovoljno spavaju, ali i oni koji pretjeruju u spavanju, imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije. Također, smanjuje se sposobnost metaboliranja šećera i povećava rizik od dijabetesa te opada imunitet, kaže psiholog dr. sc. Ivan Bošnjak, specijalist neurologije, iz Centra za poremećaje spavanja Klinike za psihijatriju Vrapče.

Oba sindroma podjednako negativno utječu i na ukupnu kvalitetu života, među ostalim i tako da povećavaju razinu stresa (ako nismo naspavani, često nismo dobro koncentrirani na posao i svakodnevne obaveze, a ako spavamo predugo, češće kasnimo i ‘hvatamo’ obaveze), pa je vrlo važno otkloniti uzroke i uravnotežiti vrijeme spavanja te - naspavati se kvalitetno. 

Iako je potreba za snom individualna i ovisi o nizu faktora: na primjer, o dobi, fizičkim i mentalnim aktivnostima tijekom dana, smatra se da prosječna osoba treba sedam do osam sati sna. Osoba koja inače teško fizički radi može trebati i nešto više sna, dok oni koji tijekom dana nemaju puno obaveza - kao što su starije osobe - mogu spavati i kraće. No općenito se smatra da postoji poremećaj spavanja ako trajanje spavanja padne ispod šest, a pogotovo ispod pet sati, odnosno ako netko spava dulje od 9 sati tijekom noći. 

Manjak sna, prije svega, može potaknuti pretilost, može utjecati na povišenje krvnog tlaka, pa čak i na pojavu dijabetesa tipa 2, kaže naš sugovornik. Pritom problem ne mora biti samo u vremenski prekratkom spavanju (na primjer, ako zbog obaveza uspijete spavati samo 6 sati), probleme može uzrokovati i nekvalitetno spavanje, kod osoba koje pate od sindroma apneje, ili se iz nekih drugih razloga noću često bude. 

Iako vremenski “spavaju” osam ili devet sati, kako je taj san isprekidan i nekvalitetan, oni mogu patiti od pomanjkanja sna i biti - pospani.  

- Apneja je najčešći uzrok prekomjerne dnevne pospanosti, odnosno hipersomnije. Ljudi koji se nisu naspavali tijekom noći, obično spavaju dulje od 8 sati, ili su pospani tijekom cijelog dana. Upravo kod takvih osoba vrlo je učestala pretilost, te često imaju problema s visokim tlakom, a povećan je i udio dijabetičara tipa 2, kaže dr. Bošnjak. Dodaje kako uzroci problema mogu biti i neki drugi, poput insomnije ili narkolepsije. 

Na kvalitetu sna mogu utjecati i neki lijekovi, no sindrom apneje najčešći je problem i nipošto ga ne bi trebalo zanemarivati. 
Svi oni koji se nakon sedmosatnog sna bude umorni, trebali bi u razgovoru s liječnikom isključiti druge probleme - napetost, stres, depresiju, bolest i slično - a ako to razdolje potraje dulje, potrebno je javiti se u Centar da provjere kvalitetu sna, ističe dr. Bošnjak.

Povremeno, problem se može riješiti lijekovima, no valja imati na umu kako se čovjek s vremenom navikava na njih i njihovo djelovanje slabi, pa nakon nekog vremena lijekovi više ne pomažu. Stoga je važno djelovati na uzrok. 

Savjeti za bolji san