Škole u Zagrebu, kaže epidemiolog, pogotovo nakon potresa, jedna su od mjesta gdje se ne mogu provesti preporučene epidemiološke mjere.
SUZBIJANJE ŠIRENJA PANDEMIJE
Kaić: Mjere su došle prekasno i preblage su. Mislim da trebamo uvesti online školu, model B i C
Epidemiolog Bernard Kaić komentirao je aktualnu situaciju s koronavirusom. On smatra da su mjere trebale biti uvedene ranije te da su možda čak trebale biti i strože te da bi se trebalo prijeći na druge modele nastave, piše HRT.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
01:05
- Netko misli da su mjere sasvim dovoljne, neki misle da su prestroge, neki misle da su preblage ili kasno uvedene. A ja mislim da su mjere koje trenutno imamo trebale biti ranije uvedene i možda čak i strože nego što jesu sada. Mislim da bismo onda imali manje oboljelih. Međutim, potpuno razumijem i one koji donose odluke na temelju preporuka koje dobiju jer moraju misliti i o drugim stvarima. Tko zna, možda bismo imali manje oboljelih, ali bismo imali i demonstracije na ulicama - rekao je.
Stvari su, kako kaže Kaić, prilično jednostavne što se tiče sprječavanja širenja zaraze ovog virusa u stanovništvu. Distanca i higijena, maska, ostajanje doma ako je čovjek bolestan, ključ su uspjeha u ovoj pandemiji.
- Ali zna se da ima okolnosti gdje se to ne može provesti i da ima okolnosti u kojima uopće nije svojstveno da ljudi budu na distanci i nose masku i ne dolaze uopće na ta mjesta zbog toga da bi bili udaljeni dva metra od ostalih ljudi. Takva mjesta, na kojima je jasno da nitko neće stajati na dva metra jedan od drugoga, za nekakvim stolićima, poput noćnih klubova prvenstveno, jednostavno ne bi smjela raditi, zbog toga što se tamo prenosi infekcija. Istina je da se sada prenosi široko, posvuda, ali to ne znači da se prestalo prenositi po takvim mjestima gdje se mladi okupljaju. Isto tako, mislim da se na radnim mjestima mora organizirati rad na taj način da ne bude previše ljudi na poslu, da među njima budu razmaci, da rade u smjenama - rekao je Kaić.
'Trebalo bi se prijeći na online nastavu'
Škole u Zagrebu, kaže epidemiolog, pogotovo nakon potresa, jedna su od mjesta gdje se ne mogu provesti preporučene epidemiološke mjere.
- Mislim da bi sada, u ovoj situaciji, uz ovako veliku transmisiju bolesti u stanovništvu, trebalo prijeći na online nastavu, na model B, da se prepolove razredi, da bude manje učenika. Ako ikad, onda je to sada, kaže, dodajući d aje to samo jedan od primjera, misli da bi se i u nekim drugim situacijama mjere mogle postrožiti - objašnjava Kaić.
Uz prelazak na modele B ili C, smatra da se sve izvanškolske aktivnosti trebaju ukinuti u smislu održavanja uživo.
Njegovi kontakti na sveučilištu za vrijeme epidemije su raznoliki, kaže epidemiolog.
- Imali smo i uživo nastavu sa studentima, ali prvenstveno je bila online. I viši razredi srednje škole i visokoobrazovne institucije, ako mogu prijeći na online nastavu, to bi bilo idealno zato što bi se time eliminirao prijenos zaraze s osobe na osobu unutar škole ili sveučilišta, ali bi se isto tako eliminirao i rizik zaraze za njih u javnom transportu, na putu do škole ili fakulteta. Kako bi to utjecalo na njihovo druženje izvan škole, to ne znam, ali bila škola ili ne, činjenica je da bi trebali znati da se ne trebaju stiskati po kafićima - rekao je Kaić za HRT.
'Kafići su dužni imati ograničen broj ljudi koji smiju ući'
Smatra da su kafići to dužni regulirati tako da imaju adekvatno razmještene stolove i imati ograničen broj ljudi koji smiju ući u kafić, da nema gužve.
- Ali nažalost ja često vidim po kafićima da ljudi koji nisu zajedno došli su prisiljeni biti blizu. Nije vrijeme za to da bi neki ljudi trebali misliti na to hoće li više ili manje zaraditi, treba poštivati sve mjere koje vode ka smanjenju broja oboljelih - dodaje.
'Očekuje se da cijepljenje protiv Covida bude rješenje'
Svjedočimo ovih dana i masovnom procjepljivanju protiv gripe. Dostupne su informacije da će to cjepivo možebitno ublažiti simptomatologiju Covida-19 ako se zarazimo.
- Očekuje se da cijepljenje protiv Covida bude rješenje. Ima radova koji su pokazali da cijepljenje protiv gripe na zdravstvenim djelatnicima, da su oni koji su se cijepili u sezoni 2019./2020. manje obolijevali od Covida nego oni koji se nisu cijepili. Međutim ne može se isključiti da je razlika u pobojima zbog toga što ovi koji su se cijepili i inače više paze na svoje zdravlje i odgovornije se ponašaju i prema pacijentima i prema kolegama, pa da su zbog toga manje obolijevali od Covida. Tako da se ne može zapravo za sada reći da cjepivo protiv gripe štiti od Covida. Ali svakako je dobro cijepiti se protiv gripe jer kad dođe sezona gripe, a Covid će još uvijek biti tu, bolje onda makar smanjiti onaj rizik koji se može smanjiti cijepljenjem. Ali pravo rješenje bi jedino, po svemu sudeći, moglo biti cjepivo protiv Covida. Naravno, ne odmah čim dođe u zemlju. Trebat će još puno vremena da se dovoljno ljudi procijepi da bi se postigla dovoljna razina zaštite cijepljenjem, da bi se zaustavilo širenje virusa - objašnjava Kaić.
Čuli smo da je Pfizerovo cjepivo 90 posto učinkovito, čekaju se ostala istraživanja i cjepiva. Na pitanje novinarke smatra li "da su se proizvođači dobro pripremili da budu ravnopravni prema svim narodima, jer dio cjepiva će čovjek morati sam platiti", odgovara:
- Ovisi kako i gdje. Ja mogu jedino govoriti za EU, kako Hrvatska sudjeluje u mehanizmima zajedničke nabave cjepiva unutar EU. Čini mi se da za sada imaju dobrih 6 ili 7 proizvođača koji nude velike količine cjepiva za EU. Mislim da neće tu netko biti uskraćen. Makar u EU. Koliko ja znam, većina zemalja u Europi će kupiti cjepivo, naravno novcem građana, nisu to novci koji su pali s neba, ali će biti besplatno za sve građane. Ono će se distribuirati kao recimo sada cjepivo protiv gripe za osobe s kroničnim bolestima, po ambulantama, i za sve će biti besplatno. S tim da protiv gripe paralelno uvijek imamo i komercijalno cjepivo koje nabavljaju ljekarne, pa prodaju. Mislim da ovo cjepivo neće biti na taj način dostupno, rekao je.
Na pitanje hoće li se on cijepiti protiv Covida, kada se ono pojavi, odgovara:
- Da, naravno. Objasnio je i zašto:
- Zato što kad cjepivo dođe, to će značiti da je prošlo sve regulatorne provjere, što će značiti da ima određenu učinkovitost. Vidjet ćemo hoće li to biti 90 ili manje posto. Čak i ako nije 90%, opet se isplati, i znači da je dovoljno sigurno za primjenu.
Kako educirati javnost o cjepivu?
Očekuje se da ćemo, kada počne cijepljenje protiv Covida-19, svjedočiti i snažnim kampanjama antivaxera te da će početi neka nova bitka.
- Sigurno je da će biti protivljenja cijepljenju od raznih teoretičara, nisu to uvijek nužno zavjere, ali od raznih skeptika. Naravno da ćemo mi naširoko informirati stanovništvo o osobinama cjepiva kada dođe. I ako sami budemo zabrinuti, reći ćemo: "Zabrinuti smo jer cjepivo nije sigurno". Nećemo ga ni preporučivati u tom slučaju. Ali ako budemo uvjereni da je cjepivo dobro, korisno, i prihvatljive reaktogenosti, znači da nuspojave budu prihvatljive, naravno da ćemo promovirati da se ljudi cijepe, da se cijepljenjem zaustavi epidemija. Ali dosad se pokazalo da takvo informiranje građanstva nije dovoljno. I sada se razmišlja da se uključe nekakvi stručnjaci drugih profila koji će znati način kako da bude svima bliže za razumijevanje, ali i lakše za prihvatiti jedan znanstveni i stručni stav. Moram priznati da ja kao jedan epidemiolog koji čita puno o cjepivu, ne znam nekome tko je neodlučan prenijeti da bi ta osoba imala isti stav o cjepivu kao i ja - rekao je Kaić.
Dosta ljudi polaže nade u brze, antigen testove. Hoće li se oni uvrštavati u dnevne izvještaje o novooboljelima?
- Sigurno da, kada bi se testiralo 20000 osoba dnevno umjesto 10000, broj novootkrivenih ne bi bio 3000, nego bi bio veći. Možda ne bi bio dvostruko veći, ali bi sigurno bio negdje 4 ili 5 tisuća. Treba uzeti u obzir da mi ipak testiramo ciljano osobe kod kojih je veća vjerojatnost da su oboljele ili imaju simptome ili su bliski kontakti oboljelih. Kada bismo testirali cjelokupno stanovništvo, naravno da ne bi postotak pozitivnih bio 25 ili 30 posto, kakav je sada, nego bi bio puno manji. Ali opet bi apsolutni broj bio velik, jer bi bio veliki broj testiranih - napominje Kaić u HRT-ovoj emisiji.
- Što se tiče prijavljivanja rezultata tih brzih testova, neki ih već prijavljuju - dodaje.
'Nije važno pratiti samo pozitivne'
- Recimo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), koji ih je počeo koristiti prošli tjedan, rezultate upisuje u tzv. centralni repozitorij laboratorijskih nalaza HZZO-a. Upisuje i rezultate brzih testova i rezultate PCR testova. Ima naravno onih koji nisu u tom sustavu, a rade testove, recimo neke privatne poliklinike. Ali bi se moralo i njih uključiti da bismo znali koliko još dodatno imamo otkrivenih bolesnika, a koji nisu unutar tog centralnog repozitorija - rekao je Kaić.
Napominje da nije važno pratiti samo pozitivne, važno je i otprilike znati kako se kreće postotak pozitivnih među testiranima. Morao bi se, smatra, što prije uvesti sustav evidentiranja tih brzih testova od svih koji ih provode. Za to bi, kaže, bio potreban dekret ministarstva.
- HZZO koji vodi i administrira taj centralni repozitorij, mora omogućiti ljudima pristup, ali mislim da im za to ministarstvo mora poslati odluku - dodaje.
Na pitanje trebaju li stanovnici neke zgrade obavijestiti njene sustanare da idu na testiranje i treba li taj prostor dezinficirati, odgovara:
- Sasvim sigurno netko ne mora javljati u zgradi kada odlazi na testiranje, ili ide u bolnicu ili svom doktoru. Svatko tko je bolestan pa se kod kuće liječi jednostavno mora znati da, kada izlazi jer je nužno izaći, treba oprati ili dezinficirati ruke prije izlaska, staviti masku i proći normalno kroz zgradu, da ne ostavlja nigdje svoje sline i šmrklje, da budem slikovit. Ako ne ostavi svoje sline i šmrklje po stubištu i liftu, neće nikoga zaraziti. S druge strane, tu postoji osim bolesnika i odgovornost ostalih, da ako slučajno i je ostavio svoje sline i šmrklje, da ih ne pipkaju, da ne guraju prste u oči i nos, nego da i oni paze, da malo češće prebrišu sredstvima za čišćenje stvari koje se najčešće dodiruju u zgradi, rukohvate, kvake, tipke od svjetla, tipke u liftovima. Ako ih i moraju pipkati, neka operu ruke prije nego što diraju lice.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
