Bendu Eagles of Death Metal zabranili su ulaz u Bataclan

Francuski predsjednik Francois Hollande započeo je u nedjelju komemoracije u povodu prve godišnjice terorističkih napada u Parizu otkrivši spomen ploču u čast muškarca koji je poginuo u samoubilačkom bombaškom napadu na stadionu.

POGLEDAJTE VIDEO SPECIJAL O STRAVIČNOM NAPADU:

Pokretanje videa...

01:09

Manuel Dias (63) poginuo je ispred nacionalnog stadiona Stade de France na kojem se odigravala nogometna utakmica između Francuske i Njemačke, u prvom napadu u nizu te večeri 13. studenoga 2015. u kojem je poginulo ukupno 130 ljudi.

Hollande i gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo potom su otkrili spomen ploče na kafićima i restoranima u trendovskoj četvrti u kojoj su napadači Islamske države mecima zasuli ljude koji su uživali u večernjem izlasku tog kobnog petka.

Glavna svečanost održat će se u Bataclanu, koncertnoj dvorani u kojoj su trojica napadača ubila 90 ljudi tijekom rock nastupa.

Rock zvijezda Sting u subotu je simboličnim nastupom otvorio obnovljeni Bataclan.

"Nećemo ih zaboraviti", rekao je britanski pjevač publici na francuskom nakon što je minutom šutnje odana počast žrtvama.

"Danas imamo dvije zadaće: prvo prisjetiti se onih koji su izgubili svoje živote u napadu, a potom slaviti život i glazbu na ovom povijesnom vremenu", kazao je.

Sting je počeo emocijama nabijen koncert pjesmom "Fragile", otpjevavši "Nasilje ništa ne donosi i neće", na što su mnogi zaplakali.

Rasprodanom koncertu su nazočili mnogi preživjeli napada.

Među njima je bio i Aurelien.

"Ovo je prvi put da sam u javnom prostoru u godinu dana. Nisam bio u kinu, na koncertu, namirnice mi dostavljaju u stan, stalno sam kod kuće", rekao je vidno potreseni tridesetogodišnjak, istaknuvši da se ovim koncertom vratio u život.

"To je dužnost, mora se biti ovdje jer 90 ljudi više ne može."

Članovima EODM zabranjen ulaz u Bataclan

Članovima grupe Eagles of Death Metal, kalifornijskih rockera na čijem je koncertu prošle godine izvršen pokolj u Bataclanu, u subotu je zbog kontroverznih izjava njihovog pjevača zabranjen ulaz u tu dvoranu za vrijeme Stingova koncerta. 

"Došli su, izbacio sam ih. Postoje stvari koje ne možete oprostiti", rekao je direktor pariške dvorane Jules Frutos. 

Frontmen EODM-a Jesse Huges, jedan od dvojice članova benda koji su pokušali ući na Stingov koncert kojim je nakon godine neaktivnosti Bataclan ponovo otvoren, ranije ove godine izazvao je nevjericu u Francuskoj izjavom da su muslimanski članovi osiguranja dvorane bili suučesnici u masakru.

Prije godinu dana, 13. studenoga 2015., teroristi islamske države upali su na koncert EODM-a u Bataclanu i ubili 90 ljudi.

Frutos je rekao da mu je muka slušati Hughesove teorije zavjere.

"On svaka dva mjeseca daje navjerojatno pogrešne izjave. Optužiti naše osiguranje za suradnju s teroristima, to je ludilo. I toga je dosta. To mora prestati", rekao je Frutos.

Hughes je rijedak primjer desničara među rockerima i veliki je pobornik Donalda Trumpa. Nedavno je bez ikakvih dokaza rekao da su muslimani slavili ispred dvorane kad su čuli za pokolj.

Njegove izjave narušile su ugled benda i razljutile upravitelje dvorane. Nekoliko planiranih nastupa EODM-a na ljetnim festivalima u Francuskoj otkazano je.

Hughes je prije nego što je krenuo s kontroverznim izjavama rekao da želi biti prvi koji će ponovo svirati u Bataclanu.

Pjevač EODM-a bi, međutim, u nedjelju trebao biti nazočan na otkrivanju spomen ploče žrtvama napada.

'Kafići su puni, ljudi se smiju, ali nervoza se još uvijek osjeća'

U terorističkim napadima na Pariz 13. studenog 2015. poginulo je 130 ljudi, a više od 350 ih je ozlijeđeno.

Odgovornost za napad preuzela je Islamska država.

Vremenski tijek napada:

21.20 - Bombaš samoubojica aktivira eksplozivni pojas pokraj ulaza na stadion Stade de France u sjevernom predgrađu Saint-Denisu, gdje se igrala nogometna utakmica između Francuske i Njemačke. U svečanoj loži stadiona utakmicu su gledali francuski predsjednik i njemački ministar vanjskih poslova. Poginuli su bombaš i prolaznik.  

21.25 - U desetoj pariškoj četvrti, na raskrižju ulica Bichat i Alibert, napadači pucaju na goste bara  "Le Carillon" i restorana "Petit Cambodge". Ubijeno je 15 ljudi, teško ranjeno najmanje deset.  

21.30 - Ispred Stade de Francea drugi napadač aktivira eksplozivni pojas. Ubio je jedino sebe.

21.32 - Napadači otvaraju vatru ispred bara "A La Bonne Biere" u 11. četvrti. Ubijeno je pet ljudi, teško ranjeno osam. 

21.36 - Napadači ubijaju 19 ljudi na terasi restorana "La Belle Equipe" u obližnjoj ulici Charonne.  Devet ljudi je teško ranjeno.

21.40 - Bombaš samoubojica ubija sebe i teško ranjava jednu osobu ispred restorana  "Le Comptoir Voltaire" na Voltaireovom bulevaru, također u 11. četvrti. 

21.40 - Nekoliko napadača izlazi iz automobila ispred koncertne dvorane Bataclan i ulaze u nju za vrijeme koncerta grupe Eagles of Death Metal. Nasumično pucaju po publici. Ubili su 89 ljudi, ranili mnoge. 

21.53 - Treći bombaš samoubojica se raznio pred stadionom. 

00.20 - Specijalne snage upadaju u dvoranu Bataclan i oslobađaju taoce. Tri napadača ubijena su. Jednog su upucali specijalci, a dvojica su se raznijela eksplozivom. 

Hollande: Francuska mora biti velika i jaka

Francuski predsjednik Francois Hollande, nakon što je evakuiran sa napadnutog stadiona Stade de France na poluvremenu utakmice, obratio se naciji:

“Moramo pokazati solidarnost, zajedništvo, ali i ostati hladne glave. Francuska mora biti velika i jaka”, rekao je Hollande proglašavajući izvanredno stanje i zatvaranje svih granica.

 Mobilizirane su sve službe za izvanredna stanja, policajcima je prekinut odmor, a bolnice su pozvale svoje osoblje kako bi se mogle nositi s prihvatom žrtava.

'Pravila sam se mrtva dok oko mene ubijali ljude'

Isobel Bowdery (22) jedna je od mnogih koja je bila na kobnom koncertu u pariškoj dvorani Bataclan. Spasila je svoj život tek pukom srećom, obzirom da je bila na svega nekoliko metara udaljenosti od ubojica koji su pucali na sve, nasumce.

Svoju je priču objavila na svom profilu na Facebooku, te je ispričala kako je preživjela zato jer je ležala na podu dvorane i pravila se mrtva.

“Deseci ljudi ubijeni su tek nekoliko metara od mene. Pod je plivao u krvi. Ubojice su imale traperice i majice, nismo mogli niti pretpostaviti da su teroristi”, napisala je Isobel. 

Kada su počeli pucati posjetitelji su, napisala je Isobel, mislili da je to dio showa koncerta grupe Eagles of Death Metal.  

“Kada su uletjeli s puškama mislili smo da je to dio programa. U kaosu sam se razdvojila od dečka. Skoro sam sat vremena sam ležala na podu i mislila da je mrtav. Svakog trenutka sam očekivala da će mi netko od ubojica prići i pucati u glavu”, napisala je u svom postu.

Nakon nešto više od sat vremena nekoliko ljudi je počelo bježati iz dvorane, a za njima se krenuli i drugi. U toj je grupi bila i Isobel, kojoj je prije toga jedan nepoznati muškarac spasio život.

“Prvo sam mislila da je to moj dečko. No, kad sam vidjela da to nije on počela sam plakati. Taj mi je dečko stavio ruku na usta i legao na mene da me teroristi ne bi primijetili i čuli, jer bi me sigurno ubili. Hvala mu”, dodala je i napisala kako ne zna što se dogodilo s nepoznatim mladićem.

'Pucali su na nas s leđa, kao da smo ptice'

To je bilo krvoproliće. Ljudi su vrištali, vikali… To je trajalo desetak minuta. Deset užasavajućih minuta u kojima su svi ležali po podu i glave prekrili rukama”, ispričao je za CNN Julien Pearce, radijski voditelj koji je bio na koncertu grupe Eagles of Death Metal u dvorani Bataclan.

Pearce je bio blizu pozornice kada je započeo napad. Vidio je dvojicu terorista kada su ušli, bili su vrlo mirni, a onda su odjednom počeli nasumce pucati. Na sebi su imali crnu odjeću i nisu nosili maske.

“Uopće se nisu micali. Samo su stajali u stražnjem dijelu dvorane i pucali na nas kao da smo ptice. Bila je to scena iz pakla. Koncert je prestao i svi su bacili na pod, a oni su nastavili pucati po ljudima. Rekao sam ljudima oko sebe da se probaju sakriti ili neka se prave mrtvi. Sačekali smo dok su napadači punili puške i onda pobjegli u drugu, susjednu prostoriju, ali ona nije imala izlaz. Potom su počeli opet pucati, pet minuta bez prestanka i kada su opet počeli puniti oružje pobjegdli smo i iz te prostorije i uspjeli naći izlaz na ulicu” ispričao je Pearce.

Na ulici su vidjeli između 20-25 beživotnih tijela koja su ležala ispred dvorane.  Pearce je istaknuo kako na ulazu na koncert praktički nije bilo nikakve kontrole. Nije bilo detektora metala. Nitko ih nije pregledavao, samo su im provjeravali karte. Drugi svjedok ispričao je što se dogodilo u Rue de la Fontane gdje su teroristi pucali na goste u kafiću.

“Stajao je i bio spreman pucati. Desnu je nogu pružio naprijed, a na lijevoj se oslanjao. Na lijevom ramenu je držao automatsku pušku. Na sebi je imao usku odjeću crne boje, ispaljivao je po 3-4 metka odjednom. Ubio je tri ili četiri osobe koje su sjedile ispred kafića, vidjeli smo ih kako padaju sa stolica. Tada se prvi put pomaknuo, okrenuo i pucao u prozor automobila. Potom je ušetao u kafić. Okrenuo se lijevo, pa desno a onda počeo pucati. Sagnuli smo se kako bi se zaštitili. Čuli smo ukupno 15 do 20 pucnjeva a onda je sve utihnulo. Vratili smo se kada je pucnjava prestala i vidjeli troje ljudi koji su još uvijek ležali ispred kafića. Vozač automobila u koji je napadač pucao je umirao pred našim očima. Posvuda u kafiću je bilo krvi”, ispričao je svjedok.

Dokle je stigla istraga?

Istražitelji su identificirali većinu počinitelja, uhitili osmoricu muškaraca i složili u cjelinu glavne elemente urote.

Ključni urotnik otkriven je tek ovoga tjedna, a tužitelji kažu da znaju i tko je organizator, samo zasad ne žele otkriti njegovo ime.

Devetoro poznatih napadača i četvoro pomagača je ubijeno, dok je osmoro osumnjičenih u zatvoru u Francuskoj i još šestoro u drugim državama, uključujući dvojicu u Belgiji gdje su napadi osmišljeni.

Salah Abdeslam, jedini preživjeli iz zapovjednog lanca, ključni je osumnjičenik, ali odbija surađivati s francuskim istražiteljima.

Bombaši sa stadiona

Identificiran je samo jedan od trojice bombaša samoubojica koji su se raznijeli pred stadionom usmrtivši jednu osobu: to je bio Bilal Hadfi, dvadesetogodišnji francuski državljanin koji je živio u Belgiji i borio se za IS u Siriji. 

Ostala dvojica imale su lažne sirijske putovnice s kojima su u listopadu kao izbjeglice ušli u Grčku. IS je naknadno objavio da su Iračani.

 Napadači na barove i restoran

Trojica islamista, uključujući jednog od vođa operacije Abdelhamida Abaaouda (28) i njegova bratra Brahima, otovorili su paljbu na kafiće i restorane ubivši 39 ljudi. Brahim se potom raznio, a Abaaoud, ozloglašeni belgijski džihadist marokanskog porijekla koji je bio na međunarodnoj tjeralici, pobjegao je. Taj islamistički radikal poznat u Siriji, koji je već imao ulogu u nekoliko osujećenih napada u Francuskoj, ubijen u velikoj policijskoj akciji u sjevernom predgrađu Pariza Saint-Denisu 18. studenoga.

Foto: Abdelhamid Abaaoud

Treći napadač, Belgijac marokanskih korjena Chakib Akrouh (25) raznio se tijekom racije u Saint-Denisu.

Napadači na Bataclan

Trojica francuskih napadača, a svi su neko vrijeme proveli u Siriji, izazvala su najveće krvoproliće te večeri kada su upali u koncertnu dvoranu Bataclan i ubili 90 ljudi. Foued Mohamed-Aggad (23) bio je član grupe koja je iz Strasbourga otišla u Siriju 2013.

Ostala dvojica su bila 28-godišnji bivši vozač autobusa Samy Amimour i Omar Islail Mostefai (29). Obojica su iz okolice Pariza i bili su poznati radikali. Dvojica napadača na Bataclan raznijela su se, a trećeg su ustrijelili policajci.

Briselska veza

Istraga je ubrzo pokazala vezu napadača s Bruxellesom, no tek su napadi na belgijsku prijestolnicu 22. ožujka pomogli policiji da zaokruže cijelu sliku. Belgijski istražitelji su neposredno nakon napada pronašli laptop s fajlom "13. studeni" u kojem se nalazila korespodencija organizatora akcije. Još dva ticala su se planiranih, ali neostvarenih napada.

ISIL je objavio da su braća El Bakarooui, koji su se raznijeli u napadima u Bruxellesu, bili su u središtu "svih priprema" pariškog krvoprolića.

Policija ih je tražila zbog povezanosti s Abdeslamom prije napada u Bruxellesu.

Čovjek koji je izradio bombe za napade iz studenoga Najim Laachraoui raznio se u briselskom zločinu.

Osumnjičen je da je iz Bruxellesa koordinirao napade zajedno s četvrtom osobom Mohamedom Belkaidom kojeg je policija ubila u akciji 15. ožujka u belgijskoj prijestolnici.

Belgijske vlasti drže Mohameda Abrinija, Abdeslamova suradnika koji je u zračnoj luci u Bruxellesu ostavio putnu torbu s bombom i pobjegao s lica mjesta.

Abdeslamova šutnja

Abdeslam i dvojica suradnika koja su ga pokupila nakon napada vratili su se iste noći u Belgiju, prošavši tri kontrolne točke francuske policije. Naposlijetku je uhićen 18. ožujka u belgijskom glavnom gradu, četiri dana prije tamošnjih napada.

Kao posljednji preživjeli iz pariškog odreda smrti, taj čovjek leži na potencijalnom zlatnom rudniku informacija, no otkako je u travnju prebačen u Francusku brani se šutnjom.

Abdeslam i njegov brat Brahim pomogli su u planiranju pariških napada i bili su povezani s Abaaoudom koji je nekim napadačima pomogao da dođu u Europu.

Vjeruje se da je Abdeslam unajmio automobile i sobe koji su koristili džihadisti u Parizu.

Nakon što je dovezao trojicu napadača na stadion, vjeruje se da je odustao od plana da se sam raznese, no možda je to planirao izvesti na nekom mjeste na sjeveru Pariza u napadu do kojeg nikad nije došlo.

Nedostupni "mozak" operacije

Istražitelj su u utorak objavili da su došli do prijelomnog trenutka istrage identifikacijom belgijsko-marokanskog džihadista stacioniranog u Siriji kao osobe koja je isplanirala pariške napade.

Oussama Atar, 32-godišnji pripadnik IS-a, već je tražen zbog veza s napadima u Bruxellesu.

Atar, poznat kao "Abu Ahmad" deset je godina na radaru europskih sigurnosnih službi. Osumnjičen je da je iz Sirije prebacio dvojicu napadača na stadion i jednog alžirskog dhihadista uhićenog u Austriji.

Istražitelji su na računalu u Bruxellesu našli audio snimke razgovora između Abu Ahmada i članova pariškog terorističkog tima.

Koliko se Francuska promijenila nakon napada u Parizu?

Pred barom Carillon, gdje je cvjetni tepih prije godinu dana prekrivao tragove krvi, stolovi su prepuni stalnih gostiju iz obližnje pariške hipsterske četvrti. Piće, cigarete i smijeh daju naslutiti da se život vratio u normalu nakon napada 13. studenoga kada je kafić crvenog pročelja izrašetan mecima.

Nasuprot njemu je restoran "Mala Kambodža" koji se također oporavlja od napada esktremista Islamske države.

No ispod tog površinskog dojma normalnosti i prkosa, neki vlasnici trgovina i kafića u Carillonu pokazuju nervozu koja se osjeća diljem duboko izmijenjene zemlje.

Helene Labecque, 40-godišnjakinja koja radi u obližnjoj trgovini, kaže da se na prvi pogled ništa nije promijenilo.

"Barovi su puni, ljudi se vesele. Ne bi ni pomislili što se ovdje zapravo dogodilo", rekla je.

No dodaje da scene krvoprolića ne može izbiti iz glave.

"Nema nijedne noći da ne dođem u Carillon i ne mislim na to", kaže Helene.

I u tome nije usamljena, brojni Parižani kažu da se često sjete tih grozota dok sjede u kafićima i restoranima.

Osjećaju izdaje pridonijela je činjenica da su pariški napadači većinom bili mladići iz Francuske i Belgije.

Neki stanovnici pariške prijestolnice ne usude se koristiti javni prijevoz. Mogućnost ponavljanja sličnih napada tema je za večerom. Policijske sirene i uhićenja dio su svakodnevice.

Opipljiv podsjetnik na napadu su  vojnici koji pod punom spremom patroliraju turističkim atrakcijama i pred javnim zgradama.

Vijest objavljena krajem ljeta da će djeca u školama morati simulirati bijeg od terorističkog napada nije nimalo pridonijela tome da se njihovi roditelji osjećaju sigurnije pred tom realnom prijetnjom.

Previše ili premalo sigurnosti?

Sučena s mogućim novim napadima, francuska država poduzela je odlučne korake - pojačala vojne snage koje se s ISIL-om bore u Siriji i Iraku i uvela oštre mjere protiv ekstremista na domaćem terenu.

Hollande je nakon napada proglasio izvanredno stanje koje je još na snazi, što znači da policija može noću upadati u stanove i kuće, lakše pritvarati osumnjičenike i djelovati bez sudskog nadzora.

Džamije u kojima se širio govor mržnje zatvorene su, a za trajanja izvanrednih mjera izvedeno je više od 4000 racija protiv radikala, često noću. No, tek svaka osma rezultirala je uhićenjem, a parlamentarno povjerenstvo koje nadzire izvanredno stanje ocijenilo je da je ono "korisno, ali ograničenog dometa".

Osim toga, izvanredno stanje dovelo je do "jačanja već postojeće stigmatizacije dijela stanovništva", zaključili su aktivisti misleći na zajednicu od pet milijuna francuskih muslimana.

Osnažene su i ovlasti sudaca koji ekstremiste osuđene zbog terorizma mogu osuditi na do 30 godina zatvora, u odnosu na ranijih maksimalno deset godina.

Broj terorističkih predmeta na sudovima utrostručio se ove godine na 350, prema 126 lani ili 26 godine 2013.

Optuženi teroristi se u zatvorima drže u samnicama kako bi se spriječila indoktrinacija ostalih zatvorenika.