Tijekom oluje munja se može pojaviti u oblaku, između oblaka, između oblaka i zraka te između oblaka i tla. Zvučni prasak nazivamo grom
Kako nastaje munja?
Munja nastaje kada se prazni atmosferski elektricitet. Zvuči komplicirano? Pojasnit ćemo. Pražnjenje se pojavljuje kada neki dio atmosfere postane električki nabijen ili se pojavi razlika potencijala dovoljna da svlada otpor zraka. Munja najčešće udara iz olujnih oblaka kumulonimbusa. Tijekom oluje munja se može pojaviti u oblaku, između oblaka, između oblaka i zraka te između oblaka i tla. Zvučni prasak nastao prolaskom munje kroz zrak nazivamo grom.
Olujni su oblaci napunjeni elektricitetom, gornji dio pozitivno, a donji negativno. Znanstvenici zapravo još nisu sasvim sigurni kako nastaje električno punjenje oblaka, no pretpostavlja se da je jedan od rezultata globalnog kruženja vode na Zemlji.
Što se oblaci više pune nabojem, električno je polje sve jače i jače. U jednom trenutku postat će tako snažno da će se elektroni na površini Zemlje pokušati 'utisnuti' dublje u Zemlju. Tlo postaje sve više pozitivno nabijeno, a oluja dovodi do naglog stvaranja električnog polja u oblaku i između oblaka i tla. Kad se stvori dovoljan višak naboja, to jest kad električno polje postane dovoljno jako ono će natjerati okolni zrak da jednostavno 'pukne'. Ti je zapravo razdvajanje pozitivnih i negativnih čestica u zraku, a taj se proces zove ionizacija.
Da bi nastala munja potrebno je da električna staza stigne do tla i pronađe uzemljenje, odnosno točku ili predmet na kojem će se zaustaviti. Kad takvo mjesto pronađe, sijevnut će munja.