Josip Mlakić o krimićima je puno učio od Pavla Pavličića

Nagrađivani bosanskohercegovački pisac Josip Mlakić svojim se romanom “Božji gnjev” plasirao među autore nominirane za domaći krimić godine. Knjigu je objavio u biblioteci Balkan Noir.

Taj njegov, kako ga opisuje, ratni krimić, govori o devet boraca koji su u hrvatskim postrojbama u ratu u BiH poginuli u tajnoj akciji koju nitko nije odobrio.
- Ratni krimić je na prvi pogled paradoks. Međutim, krimić je svojevrsno discipliniranje teksta, odnosno njegovo uklapanje u žanrovske obrasce. Američka, tvrdo kuhana škola krimića davno je raskrstila s viteškim etičkim kodeksom istražitelja, tako da prema tom ključu i ratna etika, odnosno njen nedostatak, može savršeno funkcionirati u okvirima žanra. Ono što je najvažnije za svaki krimić dobra je detektivska motivacija. Kod mene je to osveta koja je prirodno stanje stvari u ratu, objašnjava Mlakić, tvrdeći da u Hrvatskoj i BiH ne postoji još jasno profilirana krimiscena, kao što je to slučaj sa SF-om, na primjer.

- Krimižanr u Hrvatskoj, pa i u bivšoj zemlji, ako to promatramo u duljem razdoblju, ne kao neki trenutačni književni hir, svodio se i svodi se na sjajni hrvatski dvojac Tribuson-Pavličić. Usput, o krimićima sam najviše naučio čitajući ih i iz Pavličićevih predgovora romanima iz edicije Trag koje je on ispisivao ‘80-ih godina prošlog stoljeća i koji su nekoliko godina prije rata sabrani u jednu knjigu - otkriva Mlakić kojemu nije jasno zašto se ovdašnjim piscima prigovara da se previše drže ratne tematike.

- Rat je vječna književna tema. Bosna i Hercegovina je posebna po tome što je rat tu ostavio najdublje tragove, a i ratni obrasci, svatko protiv svakoga, još su bitno obilježje društva. Ni u svijetu nije bitno drukčije - upozorava. Među omiljene autore krimića svrstava islandskog pisca Arnaldura Indridasona i irsku spisateljicu Tanu French. 

- Draga mi je i američka škola krimića, čijim sam se obrascem i sam poslužio, pa tako volim Rossa Macdonalda, Eda McBaina, a pogotovo dvojku James Ellroy i Raymond Chandler. Od europskih pisaca, neupitni su mi Georges Simenon i P. D. James. Moj krimić broj jedan svih vremena je Chandlerov ‘Dugi oproštaj’. Zanimljivo, to je jedan od rijetkih krimića u kojima je rat važna činjenica - zaključuje.

Kako izabrati hrvatski krimi roman godine?

Pobjednika nagrade za najbolji krimić biblioteke Balkan Noir biraju čitatelji putem stranice www.24sata.hr/toplista-knjiga/toplista-balkan-noir. Dovoljno je kliknuti na jedan od osam ponuđenih naslova. Glasovanje traje do 15. svibnja, a više o svih osam nominiranih književnih naslova, kao i o biblioteci Balkan Noir te o žanru krimića u Hrvatskoj i u svijetu, može se doznati na stranici www.24sata.hr/specijal/balkan-noir.