Jojoba odlično čuva kožu, dok smilje liječi rane, briše bore...

>>> DOMAĆE JE BOLJE - Velika akcija 24sata: I mi imamo svoju superhranu

Cvijeće koje nikad ne vene. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali u slučaju smilja doista je tako. Stoga nije ni čudno da je ova čudesna i fantastična biljka nešto najcjenjenije u kozmetičkoj industriji i bez zadrške možemo reći da joj nema ravne.

Latinski naziv smilja je Helichrysum italicum, a na engleskom ga zovu Imortelle ili Everlasting Flowers. Najčešće ga uspoređuju s jojobom, koja se često ističe kao blagotvorna za njegu lica, a ulje jojobe diljem svijeta mnogi koriste u izradi prirodne kozmetike. No postoji jedan iznenađujući podatak koji većina ljudi ne zna.

DOMAĆE VS STRANO Naše maslinovo ulje čuva srce, kokosovo podiže loš kolesterol

- Jojoba uopće ne daje ulje. To je vosak, voštana struktura. Stoga se posve pogrešno masovno provlači informacija da je jojoba dobra za njegu kože. Ona jest dobra i ne umanjujemo njezinu vrijednost, ali ne za njegu, nego za zaštitu kože, a to je velika razlika. Nažalost, ljudi nisu educirani i ta pogrešna informacija kontinuirano opstaje i širi se dalje. Prava je istina da je ulje, odnosno macerat smilja, apsolutni imperativ za njegu kože – tumači Boris Filipaj, inženjer kemije i vlasnik tvrtke Bioaromatica te hrvatski pionir u proizvodnji prirodne kozmetike od isključivo domaćih sirovina.

U prekrasnom arboretumu Histria Aromatica nadomak istarskih Bala, koji se proteže na 25 hektara, a ima gospodarsku, edukativnu i turističku svrhu, Boris Filipaj na prostranim poljima uzgaja brojno ljekovito bilje. U tom gotovo nadrealnom svijetu mirisa i boja nalazi se i čudesno smilje koje raste na 2,5 hektara površine. Od njega u Histria Aromatici dobiju 60-70 litara eteričnog ulja. A priče o smilju sežu u davnu prošlost. Legenda kaže da je Odisej, pristavši na feničku obalu, upoznao prelijepu kraljevu kćer Nausikaju, čuvenu po svojoj ljepoti. A za tu ljepotu, o kojoj su se naširoko raspredale priče, bilo je zaslužno ulje cvijeta koji nikad ne vene, čak ni kad ga se ubere. Smilju se od pamtivijeka pripisuju čudesna svojstva pomlađivanja i regeneracije kože. Danas to više nisu legende, nego tvrdnje koje imaju znanstveno uporište. Smilje kožu čini živom, opušta mišiće te je snažan saveznik u borbi protiv bora i starenja kože. Svake godine, na mjestima gdje samo rijetko bilje može naći svoj dom uporni život cvate u svojoj besmrtnosti.

DOMAĆE JE BOLJE Naša pšenična trava zdravija i jeftinija od popularne spiruline

Smilje sadrži vrlo malo eteričnog ulja, manje od 0,05 posto, pa je potrebno više od dvije tone svježe biljke za kilogram ulja. Prva proizvodnja započela je u Dalmaciji još 1908. godine. Glavni kemijski spojevi hrvatskog eteričnog ulja smilja su: alfa-pinen, nerilacetat, 2-metilcikloheksil-pentanoat, alfa-cedren, beta-kariofilen, limonen i nerol. Znanstveno je dokazano da eterično ulje smilja djeluje antioksidativno, protuupalno, antibakterijski, antiviralno i antifungalno, zahvaljujući kompleksnom kemijskom sastavu i bogatstvu bioaktivnih tvari, objašnjavaju u tvrtki Bioaromatica dodajući kako ova biljka čuva kožu od bora, uvelosti i starosti, pomlađuje, potiče cirkulaciju, pomaže zarastanje rana i ožiljaka te snažno regenerira umornu i zrelu kožu izloženu vanjskom i unutarnjem stresu.

Tijekom proizvodnje eteričnog ulja dobiva se još jedan vrijedan proizvod, kažu u Bioaromatici.

To je hidrolat ili cvjetna vodica smilja. On djeluje protuupalno, pojačava apsorpciju hematoma, potiče zarastanje rana i ožiljaka te reducira otekline. Također, regenerira kožu te pojačava prokrvljenost kože i ublažava podočnjake. Još u Homerovo vrijeme Grci su cijenili smilje kao odličan lijek za rane. Smilje je posljednjih godina kod nas nešto popularnije nego prije. Svjedočili smo prije nekoliko godina i općoj pomami za branjem, a mnogi su to radili ilegalno, riskirajući goleme kazne. Razlog je bila dobra zarada, a za kilogram biljke mogle su se dobiti 22 kune. No kako to kod nas obično biva, euforija brzo splasne, sustavne kontrole nema, a čak i oni koji su se u međuvremenu bacili u proizvodnju kažu da im se više ne isplati berba. Otkupna cijena je u 2017. pala na sedam kuna po kilogramu, a potom u nekim trenucima i na jednu jedinu kunu. Stoga mnogi, koji su čekali kapitalizaciju svoje investicije, na kraju nisu dočekali ništa, a da im pritom uopće nije jasno zašto se cijena tako drastično srozala. Dok u drugim državama takvu vrstu proizvodnje smatraju apsolutnom prednošću i pretvaraju je u brendove, poput poznatih provansalskih polja lavande, u Hrvatskoj to nije slučaj.

Boris Filipaj iz dugogodišnjeg iskustva može potvrditi da je jedan od uzroka problema na koje uzgajivači nailaze sveopća nezainteresiranost države da podrži ovakvu vrstu proizvodnje kroz razne fondove, ali i kvalitetnu edukaciju. Nije normalno, smatra Filipaj, da ljudi, dok razmišljaju o pokretanju proizvodnje, informacije mogu naći isključivo na internetu. Tako ne dođu do bitnih informacija, pa nespremni uđu u investiciju. Primjerice, mnogi ne znaju da početno ulaganje nije jedino. Više ulja će se, naime, dobiti od mlade biljke smilja. Stoga nasade treba kompletno zamijeniti novim biljkama svake tri do četiri godine, što je trošak na koji mnogi u startu ne računaju. Pa kad bi država imala punktove gdje bi potencijalni proizvođači mogli dobiti važne informacije prije ulaska u posao, to bi svima puno značilo. No u praksi tako nešto ne postoji.

- Moja proizvodnja ne pokriva ni pet posto daljnjih potreba za izradu kozmetike, pa otkupljujem biljke od drugih proizvođača iz Hrvatske i ništa ne uvozim. Dodanu vrijednost cijele priče dobijem kroz finalni proizvod. No država nas ne podržava, a sustav je inertan i zatrovan. Žalosna je istina da prvenstveno stranci prepoznaju vrijednost naše prirodne kozmetike. Azijati, primjerice, dođu ovdje posve informirani i točno znaju što hoće. A naša nas država uopće ne cijeni – iznosi Boris Filipaj i drugu stranu priče.

Ispada tako da imamo kompletne resurse – podneblje, tlo i zainteresirane ljude - da uzgajamo pravo blago, ali zbog niza problema potencijal ne možemo ostvariti u onoj mjeri u kojoj bismo trebali. Krenete li bespućima interneta, naći ćete podatak da smilje raste u mediteranskom podneblju, u zemljama poput Italije, Grčke, Španjolske, pa i Bosne i Hercegovine. Hrvatsku nitko u tom kontekstu ne spominje, iako smo ga proizvodili još prije stotinu godina. Nije jasno zašto ovdje mnogi ne shvaćaju da je riječ o biljci čije je jedinstvene karakteristike potvrdila moderna znanost i koju duboko cijeni kompletna svjetska kozmetička industrija. Posljednjih godina intenzivirana su i znanstvena istraživanja koja bi smilje trebala gurnuti u fokus i kad je proizvodnja lijekova u pitanju. To je zato što zbog svojih kemijskih sastojaka čini neopisivu korist za ljudski organizam u cjelini.

Za razliku od nas, Amerikanci su od jojobe, koja raste najviše u Kaliforniji i južnoj Arizoni, napravili popularan proizvod koji se može sakriti pred našim smiljem kad je ljekovitost u pitanju. Osim toga, jojoba može izazvati svrbež i alergijske reakcije na koži, dok je, u kontekstu smilja, to praktički nepoznata pojava.

Pripravci od smilja

Macerat smilja

Volite li raditi prirodnu kozmetiku kod kuće, od nemjerljive koristi će vam biti macerat od cvjetova smilja. Prvo morate znati da se cvjetovi smilja mogu brati dva puta na godinu – između sredine lipnja i kolovoza te između sredine listopada i početka prosinca, savjetuju farmaceuti iz tvrtke aromatica.

Ubrane cvjetove bez stabljika stavite u teglu, malo ih sabijte te ih prelijte nekim hladno prešanim uljem (maslinovo, bademovo). Moraju biti posve pokriveni uljem. Ostavite sve da stoji 40 dana na toplome mjestu, ali pazite da ne bude izloženo direktnom suncu. Povremeno staklenku malo protresite. Nakon 40 dana procijedite ulje kroz čistu gazu i spremite ga u tamne boce.

Ulje za masažu bolnih zglobova

Smilje se ne koristi samo za kozmetičke preparate, nego je blagotvorno za cijeli organizam. U kombinaciji s lavandom bit će vam od velike pomoći kod bolnih zglobova. U pola šalice maslinova ulja ukapajte 10 kapi eteričnog ulja smilja i 10 kapi eteričnog ulja lavande. Stavite sve u bočicu, dobro promućkajte i koristite tako da lagano umasiravate u bolne zglobove. Bočicu s uljem čuvajte na hladnom mjestu.

Balzam za njegu kože

Za ovaj balzam trebat će vam jedna velika žlica pčelinjeg voska, pet žlica macerata smilja, jedna žlica macerata nevena te nekoliko kapi eteričnog ulja lavande i nevena. Najprije trebate otopiti pčelinji vosak u dvostrukoj posudi s vodom ili na pari, a kada se posve otopi, umiješati unutra macerat smilja i macerat nevena. Maknite s izvora topline te dodajte i eterična ulja. Ulijte u posudice u kojima ćete čuvati balzam te pustite da se stisne i odstoji prije upotrebe. Ovaj balzam blagotvorno će djelovati na kožu i njegovati je.

Maska za lice

Pripremite jednu žlicu maslinova ulja, tri žlice domaćeg meda, jednu žlicu jabučnog octa i 20 kapi eteričnog ulja smilja. Pomiješajte dobro sve sastojke, nanesite na lice, pustite da odstoji i potom isperite mlakom vodom. Ova maska posve će regenerirati i revitalizirati kožu vašeg lica te usporiti njezino starenje.