'Rusi su u povlačenju iz Harkiva izgubili polovicu svojih jedinica'

Američki general poziva na oprez nakon ruskih neuspjeha na ratištu u Ukrajini

Načelnik Združenog stožera američke vojske upozorio je u nedjelju da ostaje nejasno kako bi Rusija mogla reagirati na najnovije neuspjehe na bojnom polju u Ukrajini i pozvao je američke vojnike na povećani oprez tijekom posjeta bazi u Poljskoj otkuda se pomaže Ukrajini.

Izjave generala Marka Milleya podsjetnik su na rizik od eskalacije dok Sjedinjene Države i njihovi NATO saveznici pomažu Ukrajini iz daljine, a Kijev zasad vodi uspješnu protuofenzivu protiv ruskih snaga.

"Rat se trenutno ne odvija dobro za Rusiju. Stoga je na svima nama da održavamo visoko stanje pripravnosti", rekao je Milley u Varšavi nakon posjeta bazi.

Novinari koji su putovali s njim zamoljeni su da ne objavljuju naziv baze niti opisuju njezinu lokaciju.

Milleyev posjet uključivao je pregled protuzračne obrane baze, koja uključuje raketne sustave Patriot koji bi bili posljednja linija obrane u slučaju da Rusija odluči napasti bazu riskirajući rat s NATO-om.

On je rekao da ne sugerira da su američke trupe u Europi pod povećanom prijetnjom, ali da moraju biti spremne.

"U vođenju rata jednostavno ne znate s visokim stupnjem sigurnosti što će se sljedeće dogoditi."

Povlačenje snaga ruskog predsjednika Vladimira Putina iz regije Harkiv na sjeveroistoku Ukrajine prije tjedan dana izazvalo je neuobičajeno oštre javne kritike ruskih vojnih komentatora.

Putin je odbacio protuofenzivu, ali je u petak rekao da će Moskva snažnije odgovoriti ako njezini vojnici budu pod daljnjim pritiskom.

Milley je ustvrdio da je rat u novoj fazi u kojoj su ukrajinske snage preuzele stratešku inicijativu, iako je upozorio da bi se to moglo ponovno promijeniti "za nekoliko tjedana ili mjeseci".

"Zbog toga moramo pomno pratiti kakve će biti reakcije Rusije na to." 

Stanovnici gradova ponovno osvojenih nakon šest mjeseci ruske okupacije vratili su se svojim kućama s mješavinom sreće i tjeskobe, piše Sky News. 

"Još uvijek imam taj osjećaj da bi svakog trenutka mogla eksplodirati granata ili preletjeti zrakoplov", rekla je Natalija Jelistratova koja je sa suprugom i kćeri putovala 80 kilometara vlakom od Harkiva do svog rodnog grada Balaklija kako se vratila u svoju zgradu koja je i dalje na mjestu, ali je oštećena granatiranjem.

"Još uvijek se bojim biti ovdje", rekla je nakon što je otkrila komad šrapnela u zidu.

Ruska pop diva Ala Pugačova kritizirala rat u Ukrajini

Ruska pop diva Ala Pugačova osudila je ruski rat agresije protiv Ukrajine i zatražila da i nju ubroje među strane agente otkad je ministarstvo pravosuđa njezina supruga Maksima Galkina stavilo na crnu listu kao "stranog agenta".

"Zato što sam solidarna sa svojim suprugom, poštenim, pristojnim i iskrenim čovjekom, stvarnim i nezaboravnim ruskim patriotom, koji svojoj domovini želi blagostanje, miran život, slobodu govora i kraj tome da naši dečki umiru za iluzorne ciljeve zbog kojih je naša zemlja postala izopćenik i koji su zakomplicirali živote naših građana", napisala je na svom Instagramu. 

Pugačova se smatra superzvijezdom u svojoj zemlji. Oblikovala je rock i pop glazbu u Rusiji od 1970-ih godina.

Njezin uspjeh preživio je pad Sovjetskog saveza. Na ruskoj televiziji se do danas redovito pojavljuje.

Brak 73-trogodišnje dive za 27-godišnjeg voditelja i komičara Maksima Galkina bio je česta preokupacija tabloida.

Nakon što je Rusija napala Ukrajinu krajem veljače, par je napustio Rusiju i otišao u Izrael.

Za razliku od Galkina koji je kritizirao rusko vodstvo otkad je stigao u Izrael, Pugačova se dosad suzdržavala od političkih izjava.

Promatrači vjeruju da njezina nevoljkost da govori o ratu u proteklih šest mjeseci daje njezinim izjavama težinu.

Politički analitičar Abas Galjamov, bivši pisac govora ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je da je to "šamar" Kremlju.

"Ako i dalje postoje važni ljudi u zemlji po pitanju kojih postoji konsenzus, Pugačova je jedna od njih", napisao je Galjamov na svome kanalu na Telegramu.

Pugačova se uvijek držala podalje od politike, istaknuo je. Iznenadna politizacija pop pjevačice mogla bi u društvu stvoriti osjećaj koji vlasti smatraju prijetećim, a taj osjećaj je "bilo je dosta", rekao je Galjamov. 

Putin pozvao Kirgistan i Tadžikistan na deeskalaciju graničnog sukoba

Ruski predsjednik Vladimir Putin u nedjelju je u odvojenim telefonskim razgovorima pozvao čelnike Kirgistana i Tadžikistana na deeskalaciju pograničnog sukoba u kojemu je, prema novim podacima, ubijena 71 osoba.

Ruski predsjednik pozvao je obje strane da spriječe daljnju eskalaciju sukoba i da što prije poduzmu mjere koje će dovesti do rješenja situacije isključivo mirnim, političkim i diplomatskim putem.

Putin je potvrdio spremnost Rusije, saveznika obiju zemalja, da pruži potrebnu pomoć kako bi se osigurala stabilnost u pograničnom području Kirgistana i Tadžikistana. 

Dvije su države u nedjelju objavile da je broj smrtno stradalih u njihovome graničnom sukobu porastao na 71 osobu. Istodobno između dviju srednjoazijskih nacija drugi je dan na snazi krhak prekid vatre.

U priopćenju za javnost kirgistansko ministarstvo zdravstva izvijestilo je da je u regiji Batken, koja se nalazi na jugozapadu Kirgistana i graniči s Tadžikistanom smrtno stradalo još 12 ljudi. Prethodni podaci govorili su o 24 mrtve osobe.

I Tadžikistan je u nedjelju izvijestio o novim žrtvama, objavivši da je ubijeno 35 osoba. Nema informacija o masovnim evakuacijama stanovnika s tog područja.

Dvije bivše sovjetske republike sukobile su se ovoga tjedna na granicama optužujući jedna drugu za korištenje tenkova, minobacača, raketnog topništva i jurišnih bespilotnih letjelica u napadima na pogranična naselja.

Problemi koji se odnose na granice u zemljama središnje Azije uglavnom potječu iz sovjetske ere kada je Moskva pokušala podijeliti regiju između skupina čija su naselja često bila smještena među onima drugih etničkih grupa.

Dvije su strane dogovorile prekid vatre koji je stupio na snagu u petak i većinom se održava unatoč nekoliko navodnih granatiranja.

Obje države imaju ruske vojne baze i održavaju bliske odnose s Moskvom koja je ranije u petak pozvala obje strane na prekid neprijateljstva. 

Ukrajina je izvezla 3,7 milijuna tona žitarica

Uprava ukrajinskih morskih luka objavila je da je Ukrajina izvezla 3,7 milijuna tona žitarica prema sporazumu koji podržava UN.

Ukupno 165 brodova koji prevoze ukrajinsko žito otišlo je u Aziju, Europu i Afriku otkako su Ukrajina i Rusija 22. srpnja potpisale sporazum o žitu uz podršku UN-a. U nedjelju, 10 brodova koji prevoze 169,3 metričke tone žitarica planirano je da napustiti ukrajinske luke.