Jesu li Hrvati skloni teorijama zavjere? Jedna trećina građana smatra da su cjepiva štetna

Jesu li stanovnici Hrvatske skloniji vjerovati znanosti ili teorijama zavjere provjerio je RTL u novom istraživanju o stanju društvene svijesti . 

Naš planet snimljen je iz svemira s Međunarodne svemirske postaje, dokazanog je oblika no polemike se i dalje vode. Jer ravnozemljaši su i suvremeni svjetski fenomen.

Zemlja je ravna ploča za 5,4 posto dok ih još 6 posto nije sigurno uz oko 3 posto (3,1 posto) onih koji to ne znaju ili nisu htjeli odgovoriti.

U trećem desetljeću trećeg tisućljeća u našoj zemlji svega 85,6 posto hrvatskih građana smatra da je zemlja okrugla.

"Ravnozemljaša" je nešto češće među ženama (5,8 posto), zatim starijoj populaciji (iznad 60 godina 7 posto populacije), te slabije obrazovanima (8,8 posto u populacijom s osnovnom školom). Češće žive su u naseljima s manje od 1000 stanovnika, a nešto više od prosjeka žive na zagrebačkom području (6,8 posto), u Slavoniji (5,8 posto) i Dalmaciji (5,7 posto).

TAJNE UROTE Ovo su najluđe teorije zavjere u koje mnogi vjeruju: Zemlja je u crnoj rupi, Mjesec je projekcija

Svaki deseti hrvatski građanin smatra da čovjek nije bio na Mjesecu već da se radi o hladnoratovskoj propagandi Amerikanaca (ne vjeruje 9,7 posto). Svega dvije trećine, odnosno 67,2 posto vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu, dok ostalih 23 posto nisu sigurni ili ne znaju je li čovjek hodao po Mjesecu.

Žene su sumnjičavije (9,9 posto), stariji (14 posto), slabije obrazovani (18,8 posto), oni iz manjih naselja (16,1 posto) a gledano po regijama prednjače u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (13,8 posto).

Korona kriza i cjepivo na koje se čekalo, probudilo je dodatne sumnje u dobrobiti cjepiva. Gotovo jedna trećina hrvatskih građana smatra da su ona štetna i/ili nepotrebna (32,2 posto). Ne slaže se s tim 41,3 posto.

Veći udio protivnika cjepiva (općenito, kao i protiv COVID-19) je među muškom populacijom (33,8 posto), mlađima od 30 godina (39,1 posto), slabije obrazovanim građanima (38,3 posto) , a uvjerljivo najčešće u Dalmaciji čak 42,6 posto.

Suzdržanost, odnosno protivljenje cijepljenju u našoj se zemlji počelo razvijati i prije pandemije. A svaki četvrti hrvatski građanin smatra da je svako cjepivo opasno osobito za djecu (25,6 posto).

OGROMAN PROBLEM Zabrinjavajući trend: Hrvati više vjeruju Fejsu nego doktorima i lako nasjedaju na lažne vijesti

Svega 34,9 posto građana daje prednost službenoj medicini, dok visokih 21,8 posto više vjeruje alternativnoj medicini, uz 35,7 posto onih koji nisu sigurni koja je medicina bolja i 7,7 posto koji ne znaju/nemaju stajalište.

Da se 5G mreža razvija za kontrolu ljudi putem čipova ne smatra tek nešto više od pola punoljetnog stanovništva (52,6 posto). Ali 17,0 posto misli upravo tako.

Mladi su oni koji najčešće nemaju sumnju u kontrolu ljudi putem 5G mreže i čipova. Dok više od četvrtine stanovništva misli da nam 5G donosi utjecaj na zdravlje (26,5 posto)

Pa čini li znanost naš život kvalitetnijim? Za svega 71,5 posto hrvatskih punoljetnih građana znanost i tehnologija čine život kvalitetnijim.

Da znanost čini više štete nego koristi ne smatra tek nešto više od polovice ispitanika (55,5 posto) što je još jedna potvrda protuznanstvenog vala koji se bilježi u razvijenim zemljama, dok 18,6 posto građana potvrđuje ovo stajalište. Više od petine se niti slažu niti ne slažu dok ostatak ne zna.

OD KORUPCIJE DO KORONE Cijena korupcije ne broji se samo u milijardama kuna, već i u tisućama zaraženih i umrlih

Što je teorijama zavjere? Primjera radi s tvrdnjom "Većina ljudi ne razumije koliko našim životima upravljaju zavjere moćnika o kojima malo znamo", slaže se visokih 42,7 posto hrvatskih građana.

A u tvrdnju da čipiranje ljudi nije u planu svjetskih moćnika vjeruje tek 40,5 posto populacije, uz visokih 26 posto onih kojim smatraju da je to upravo plan. Dok jedna trećina građana nije sigurna ili nema stajalište/ne zna što se događa s ovom tehnološkom humanom "novotarijom", čipiranjem ljudi.

Da su klimatske promjene stvarna opasnost za ljude i prirodu smatra 87,3 posto naših građana, dok ih svega 3,4 posto ne vide nikakve klimatske promjene koje bi nas ugrožavale, uz 8,5 posto koji su na klackalici vjerovanja i nevjerovanja u utjecaj klimatskih promjena.