Jesu li Hrvati financijski pismeni ili ih treba educirati?

Časopis "Svijet osiguranja" i udruga "Život u plusu" organizirali su okrugli stol pod nazivom "Financijska pismenost" u kojem se govorilo o važnosti upravljanja osobnim financijama te o tome kako osigurati dodatne prihode za nepredviđene životne okolnosti, školovanje djece ili pak za mirovinu, pri čemu važnu ulogu među štednim proizvodima imaju proizvodi životnog osiguranja. Sudjelovali su brojni sugovornici iz područja ekonomija i osiguranja koji su ukazali na probleme i navike građana, kao i moguća rješenja.

Upravljanje financija je sposobnost kojom ne vlada svaki pojedinac i potrebna je edukacija. O tome je govorila Maja Vehovec, s Ekonomskog instituta. Rekla je kako je financijska pismenost stara oko deset godina i kako je krenula u razvijenim zemljama i za nju je potrebno znanje, vještina, stav i ponašanje. Smatra kako financijsku pismenost treba uvesti u osnovne i srednje škole, fakultete odnosno sve sustave obrazovanja. "Jesu li Hrvati financijski pismeni ili nisu, tek bi trebalo doznati s obzirom na to da to još nismo testirali." Testiranje se obavlja kroz upitnik koji je već upotrijebljen u drugim zemljama, no to iziskuje veliki novac koji se očekuje od Ministarstva financija. 

Maja Vehovec je navela primjer Poljske, koja ima jedan od najboljih modela, ali nije primjenjiv za Hrvatsku. Financijsko opismenjavanje su napravili na popularan i koristan način, kroz televizijski program, web, telenovele i slično.

Naš poznati plivač Gordan Kožulj, govorio je o svojim iskustvima iz SAD-a. Kada je riječ o kampanji financijskog opismenjavanja: "SAD je uz Japan, Australiju i Veliku Britaniju jedna od prvih zemalja koje je počela s financijskim opismenjavanjem. Krajem 90-ih i početkom 2000. godine mogao se birati i predmet upravljanje financijama domaćinstva." Rekao je kako bi i kompanije trebale biti društveno odgovorne, kao i u SAD-u, gdje su financirali kampanje i smatra kako bi i u Hrvatskoj takav model naišao na plodno tlo. 

Predstavnici osiguravajućih kuća istaknuli su kako bi trebalo promijeniti mentalitet građana i uvjeriti ih da nije dovoljna sama zarada već je potrebno i štedjeti, pri čemu je važno životno osiguranje i mirovinskog sustava. Na tu temu se osvrnula i Maja Vehovec. "Mislim da svi trebamo početi štedjeti za mirovinu. S 55 godina je kasno, a s 25 godina treba razviti stav da nam mirovina neće biti dovoljna iz obveznog mirovinskog fonda."

Željko Jukić iz Croatia osiguranja naglasio je: "U Hrvatskoj je mirovinsko osiguranje nedovoljno razvijeno. Građani nisu svjesni značaja štednje i osiguranja za kasniju dob." Naveo je statistike kako prosječni Hrvat štedi 2.100 kuna dok građani Europske unije štede 10.200 kuna godišnje. 

Hrvati i financije

Istraživanje Gfk pokazuje kako je ostvaren dohodak u prosjeku 890 eura dok je potrebni dohodak 1.188 eura. "Samo osam posto građana smatra da ostvaruje više prihode od potrebnih dok njih 72 posto smatra da ostvaruje niži prihod od nego im je potrebno pri čemu im u prosjeku nedostaje oko 60 posto prihoda", istaknuo je direktor Gfk, Igor Matutinović. Također, zanimljivo je kako je 2007. godine u Hrvatskoj štedjelo 66 posto stanovnika dok 2011. samo 47 posto i to se najčešće štedi zbog djece ili izvanrednih okolnosti.

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, govorio je o prezaduženosti građana. "Građani se manje zadužuju, postali su odgovorniji prema sebi. Posljedice prezaduživanja su socijalna isključenost, beskućništvo, raspad obitelji, ali i suicid. Prijateljsko ili statutarno rješavanje duga dobar su način izlaska iz prezaduženosti i pružanja mogućnosti za novi početak. Međutim, problematiku dugoročno rješava uvođenje predmeta o upravljanju osobnim financijama, i to i u osnovne i u srednje škole." Dao i je i savjete građanima, a to su: prestati gomilati dugove, istražiti kome plaćamo kamate, napraviti prioritete otplate te promijeniti navike. 

Ovaj okrugli stol je pokazao kako nam je potrebna financijska pismenost, samo je potrebno pronaći odgovarajući model. Svaki pojedinac bi trebao biti svjestan štednje kako bi se osigurao za kasniju životnu dob i to je ono na što se svatko treba usmjeriti i što prije početi štedjeti.