Jeste li spremni za nevidljive virtualne asistente koji nam olakšavaju život?

Budite se za posao, sjedate u autonomni automobil kojim ne upravljate vi nego tehnologija. On pronalazi rute s najmanje zastoja, savršeno prilagođava vožnju vremenskim uvjetima, a pred zgradom vam pronalazi parking bez da je napravio ijedan krug oko parkirališta u potrazi za slobodnim mjestom. Ostatak dana prati vas nevidljivi virtualni asistent, koji vam otvara vrata i pali svjetlo prije nego uđete u prostoriju. Iako ovaj scenarij zvuči kao neki uvod iz SF filma, vjerujte da vam je bliži nego ikad.

Zahvaljujući novim tehnologijama kao što su IoT i 5G mreža, čovječanstvo će dobiti priliku živjeti u tzv. pametnim gradovima. Procjena globalne konzultantske kuće PwC jest da će vrijednost tržišta pametnih gradova sve brže rasti te bi 2025. trebala iznositi 2577 milijardi dolara, što je trostruko više nego 2019., kad je iznosila 858 milijardi dolara. Prema podacima UN-a, otprilike 55% svjetske populacije živi u gradovima, a predviđa se da će do 2050. postotak narasti na 68%.

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Ivanom Podnar Žarko sa zagrebačkog FER-a, koja je ujedno voditeljica prvog hrvatskog laboratorija za Internet stvari (IoT). Objašnjava nam da će tehnologija budućnosti zapravo ponuditi nenametljive virtualne asistente koji će nam pomagati u svakodnevnim aktivnostima. Kako? Pročitajte u tekstu.

Što je uopće internet stvari (IoT)?

Kada se govori o tehnologijama koje će nam osigurati naprednu budućnost često se spominje pojam internet stvari (IoT, od engleskog Internet of things). Jednostavno rečeno, IoT je tehnološki koncept prema kojemu se na gotovo sve stvari mogu postaviti senzori, koji u središnji informacijski sustav šalju razne podatke o onome na što je senzor postavljen.

Prof. Podnar Žarko objašnjava da je IoT novi korak u evoluciji interneta jer smo dosad internet spajali na računala, podatkovne centre i mobitele, a sad spajamo različite uređaje iz svakodnevnog života i mikroračunala ograničenih resursa. Primjerice, to mogu biti umrežene lampe, prekidači ili pametna brojila kojima korisnici mogu pristupati i upravljati udaljeno, najčešće putem aplikacija na mobilnom telefonu.

Uz IoT pod ruku ide i 5G mreža o kojoj se u posljednje vrijeme mnogo govori. Europska Komisija procjenjuje da će benefiti 5G tehnologije do 2025. doseći 113.1 milijardi eura godišnje. Investicija od 56.6 milijardi eura u izgradnju 5G infrastrukture, stvorila bi 2.3 milijuna poslova u Europi. Prof. Podnar Žarko ističe da bi 5G mreža mogla pojednostaviti umrežavanje izrazito velikog broja uređaja za potrebe pametnih gradova i putem tehnologije NB-IoT, zbog čega bi prijenos podataka između uređaja, programske platforme i mobitela postao učinkovitiji.

Što čini grad pametnim?

Prof. Podnar Žarko nam objašnjava da pametni grad s jedne strane uključuje umrežene uređaje (npr. pametne lampe, senzore za popunjenost kanti za smeće ili prometne kamere) i otvorene izvore podataka (npr. postaje za praćenje kvalitete zraka), a s druge strane mobilne ili web aplikacije za građane i gradske službe. Sve su ovo dijelovi sustava koji su vidljivi građanima. 

- Sva kompleksnost pozadinskog sustava skrivena je od građana, a njegov ključni dio čini programska platforma koja može objediniti podatke iz umreženih uređaja, upravljati i orkestrirati uređaje. To nije jednostavno s obzirom na njihov broj, heterogenost te količinu proizvedenih podataka - objašnjava prof. Podnar Žarko i dodaje da takva platforma služi gradskim vlastima da u svakom trenutku imaju uvid u trenutno stanje pametnog grada te da njime mogu učinkovito upravljati.

Glavni su cilj uštede

Glavni je cilj svih rješenja pametnog grada smanjiti postojeće troškove infrastrukture te poboljšati svakodnevne životne obaveze građana. Globalna konzultantska tvrtka McKinsey u 2018. analizirala je glavne prednosti pametnih gradova u svijetu na primjeru 50 gradova te na temelju odgovora 20 tisuća stanovnika došla do spoznaje da pametni gradovi mogu uštedjeti do 80 litara vode po osobi svakog dana i smanjiti količinu nerecikliranog otpada za čak 130 kilograma po osobi godišnje. Prema njihovim projekcijama, najvažnije prednosti pametnih gradova su:

Dubrovnik je naš najpametniji grad

Iako je Zagreb bio među prvim gradovima u Europi koji je uveo naplatu parkinga putem SMS-a i trenutno nudi aplikaciju MojZagreb, titulu najpametnijeg hrvatskog grada ipak je odnio grad koji godišnje posjeti 1.443.971 turista. Riječ je o Dubrovniku, koji je već drugu godinu zaredom proglašen najboljim Smart City gradom u Hrvatskoj.

Pomoću aplikacije "Dubrovnik Visitor" prate podatke o kretanju ljudi u povijesnoj jezgri, a dostupna je i web aplikacija za predviđanje gužvi na odabrane datume. Stanje u prometu na šest frekventnih lokacija moguće je pratiti na internetu putem web kamera. Osim toga, nedavno je predstavljen i najmoderniji sustav za upravljanje prostornim podacima u formatu 3D i 2D portala, prvi takav u Hrvatskoj. Za ovaj sustav Dubrovnik je dobitnik priznanja za najbolje rješenje za 3D urbano planiranje za pametni i održivi grad dodijeljeno na tradicionalnoj konferenciji GDi Solutions Day.

No najveće pametno rješenje kojim se Dubrovnik može pohvaliti svakako je u svijetu jedinstven i 3,2 milijuna kuna vrijedan sustav pametnog parkinga, koji je pokrenut u srpnju 2019. Proizvođač infrastrukture bio je Hrvatski Telekom, a varaždinska tvrtka Mobilisis isporučitelj i proizvođač senzora.

- Pametni parking u Dubrovniku najveći je projekt iz segmenta pametnih gradova u Hrvatskoj i regiji te jedan od najvećih projekata pametnog parkinga realiziran s ovom količinom senzora na NB-IoT mreži u svijetu. Postavljeno je 1900 senzora koji će olakšati pronalazak slobodnog parkirnog mjesta i dovesti do smanjenja prometnih gužvi - objašnjava operativni direktor Mobilisisa, Goran Kanižaj.

Potreba na tržištu sve veća

Tvrtka Mobilisis osnovana je 2005. godine, bavi se razvojem i proizvodnjom IoT usluga i danas broji 70 zaposlenika. Jedno od glavnih područja interesa su im upravo Smart City rješenja kojima žele riješiti probleme prometne zagušenosti. Njihov sustav temelji se na patentiranim magnetskim senzorima, koji su instalirani u zemlju i pouzdano detektiraju svako zauzeto parkirno mjesto u realnom vremenu, a koriste se i za detekciju i brojanje vozila neovisno o tome jesu li vozila parkirana ili u pokretu. Sustav prenosi precizne informacije zahvaljujući robusnoj konstrukciji i najmodernijem načinu pristupa internetu.

Iz tvrtke kažu da potreba za njihovim pametnim rješenjima itekako raste posljednjih godina, što na europskom, to i na domaćem tržištu. Osim u Dubrovniku, Mobilisis stoji i iza pametnih parking rješenja u Vukovaru, Zagrebu, Sisku, Krku i Varaždinu, a u Splitu su u suradnji s Hrvatskim Telekomom implementirali pametni parking za osobe s invaliditetom na novoj NB-IoT mreži. U svijetu se njihova rješenja mogu pronaći u Stuttgartu, Kölnu, Linzu, Györu, Jeruzalemu...

Dobro došli u svijet 5G. Pogledajte više!