'Jedan od najljepših trgova u gradu ne zaslužuje Titovo ime'

Već se dugo po kuloarima priča da HDZ za iduću sjednicu zagrebačke Gradske skupštine najavljuje privođenje kraju jedne dugo očekivane inicijative. O čemu se točno radi?

Klub HDZ-a sa svojim koalicijskim partnerima HSP-om dr. Ante Starčevića i Blokom umirovljenici zajedno na sljedeću sjednicu ići će s prijedlogom za promjenom Trga maršala Tita u Kazališni trg. To je dugo očekivana promjena, to je incijativa koja je već dugo negdje tinjala. Dakle, ne bih to spuštao ni na kakvu ideološku raspravu, već želim podsjetiti da je Parlamentarna skupština EU donijela tu rezoluciju i da je Hrvatski sabor donio tu deklaraciju iz koje proistječe da se moraju maknuti iz javnog prostora sva obilježja koja asociraju na totalitarne režime bilo koje boje. Apsolutno je jedan od tih naziva i Trg maršala Tita. Znamo da je Tito bio jedan od deset najvećih svjetskih zločinaca pod kojim su mnoge nevine žrtve stradale samo zato što su drugačije mislile. Bogu hvala, danas u slobodi i demokraciji svoje mišljenje mogu javno izreći - a to je da Trg maršala Tita nema što raditi u glavnom gradu Hrvatske. Prema tome, to je u skladu s kompletnom europskom legislativom i pogledom kako to treba ići i imamo niz primjera gdje se to već dogodilo. A držim da jedan od najljepših trgova u gradu Zagrebu ne zaslužuje nositi ime maršala Tita, nego da jednostavno nosi naziv Kazališni trg, kao što je to nekada bilo. 

Imate li potporu zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića i većine zastupnika u Gradskoj skupštini, što je uvjet da taj prijedlog prođe na sjednici Gradske skupštine?

Ne očekujem samo potporu Liste Milana Bandića i njegove stranke, nego i svih drugih zastupnika u Gradskoj skupštini. Zašto? Zato što je to stvar koja se donosi u skladu s pozitivnom europskom praksom i zato što je Hrvatska skupo izborila svoju slobodu. Sam naziv Trg maršala Tita potpuno je suprotan tim dvjema činjenicama. Prema tome, članovi smo Europske unije i dobre preporuke treba prihvaćati. Ta cijela Europa mijenja nazive, jedino smo mi Hrvati, nakon svega što smo prošli, 'pametni' da takve nazive ostavljamo. Prema tome, želim vidjeti potporu i odgovornost i na matičnom odboru i na sjednici Gradske skupštine. Nadam se da s ovom Gradskom skupštinom ovo pitanje stavljamo izvan dnevnog reda i zauvijek zatvaramo. 

Jeste li o tome već razgovarali s gradonačelnikom Bandićem?

Da. Moram priznati da smo već o tome razgovarali, iznio sam mu svoje jasno stajalište i budući prijedlog. I da, tu očekujem njegovu potporu bez 'fige u džepu'. 

Ako Vas gradonačelnik Bandić u tome ne podupre, jeste li spremni ne poduprijeti njegov prijedlog gradskog proračuna za 2017.?

Ja sam u životu vrlo principijelan čovjek i uvijek idem prema tome kako problem riješiti. Ako je mogao raznim ekshibicijama oštetiti Zagrepčane, tu mislim na standard koji je znatno manji od onoga koliko stoji život u Zagrebu, onda ne vidim razlog da ovu pozitivnu promjenu ne podupre. Ali, ako je i ne podupre, to je njemu na dušu. A što se tiče proračuna, znate da HDZ funkcionira tako da sve radimo proaktivno i poduprijet ćemo sve ono što vidimo da će poboljšati život Zagrepčana. Ne bih uvjetovao jedno s drugim. A hoćemo li poduprijeti proračun, ovog trenutka ne mogu reći jer još nismo vidjeli njegov prijedlog.

Hoćete li biti kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba?

Ponajprije molim za još malo strpljenja kad je riječ o imenima. Mi smo prevelika stranka da ne bismo imali svojeg kandidata. Nekoliko sam puta govorio i ponovit ću - moj prioritet i kao čelnika gradske organizacije i kao čovjeka koji je pet godina vodi su lokalni izbori. I moj tim i ja smo se potpuno orijentirali na lokalne izbore. Hoću li biti kandidat ja ili netko drugi, to je manje bitno. Najvažnije je da napokon, 17 godina nakon gubitka vlasti, u Zagrebu idemo pobijediti na lokalnim izborima 2017. Bez obzira na ime kandidata, Hrvatska demokratska zajednica konačno ide u tu pobjedu. Glavni argument za to su mnogi rezultati u proteklih šest izbornih ciklusa koji su iza nas. Kada gledate rezultate u Zagrebu, vidjet ćete da su oni u uzlaznom trendu i to nas veseli. 

Temelji li se taj Vaš optimizam na pobjedama HDZ-a na predsjedničkim i parlamentarnim izborima? 

Apsolutno. Da ne idem dugo u povijest, samo ću reći da je na zadnjim parlamentarnim izborima bio povijesni rezultat HDZ-a u Zagrebu, a osim toga i predsjednik stranke Andrej Planković je rekao da je bit, ključ mega pobjede na ovim parlamentarnim izborima bio Zagreb. Prvi put u povijesti smo imali 23 mandata u sve četiri izborne jedinice grada Zagreba kao i Narodna koalicija koja je bila kontra nas. Prema tome, 2016. je Hrvatska demokratska zajednica pokazala da i veliki gradovi 'dišu plavo'. To smo dokazali brojem mandata koje smo osvojili na proteklim parlamentarnim izborima. 

Jeste li s predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem razgovarali o tome da budete kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba? 

S predsjednikom HDZ-a, premijerom Andrejom Plenkovićem imam iznimno dobre kontakte, razgovaramo i naravno da je jedna od tema razgovora bila i ta. Ali, zamolit ću za još malo strpljenja i podsjetiti da smo mi iz HDZ-a uvijek znali kada ćemo izaći s imenom i prezimenom kandidata. Prema tome, ne trebamo raditi pritisak jer taj trenutak objave neće podrazumijevati samo ime i prezime kandidata, nego i program koji će on predstavljati, a koji će biti neusporedivo ozbiljniji od onoga što u zadnjih 16 godina čini gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. 

Radite li već na izbornom programu za Zagreb i možete li otkriti njegove glavne smjernice?

Kada smo kod budućeg programa, to ću pitanje povezati s pitanjima koja su se odnosila na Trg maršala Tita. Ne želimo da taj trg bude dio našeg izbornog programa, dio kampanje. Zato se to pitanje i rješava znatno ranije. Želimo i hoćemo da pitanje svih pitanja u našem programu i kampanji bude bolji standard i život svih Zagrepčana. Kad je riječ o detaljima, ovog trenutka iz razumljivih razloga o njima ne mogu govoriti, ali mogu reći da će to biti program koji u sebi ima novu viziju i strateška promišljanja kako Zagreb treba izgledati u sljedećih 20 do 50 godina. 

Razgovarala: Marina Bujan