Wireless je nastao prije 30 godina, a još smo nedavno imali modem koji je krčio... U posljednjem nastavku 'Od izuma do nesporazuma' pozabavili smo se fenomenom wireless tehnologije...
Wireless je nastao prije 30 godina, a još smo nedavno imali modem koji je krčio
Veliki Tesla je uvijek govorio kako će u 21. stoljeću znanstvena otkrića postati prioritet. Nije bio u krivu. U pet nastavaka vam donosimo priče o inovacijama bez kojih bi naš današnji život bio nezamisliv...
5.
I dok se mi bavimo pitanjima Teslinog podrijetla i nacionalnosti i time se evolucijski vraćamo u daleku prošlost, ovaj vizionar je za života bio ispred svog vremena, precizno predviđajući revoluciju u elektrotehnici i elektronici. Samo neke od njegovih proročanstava koja su se obistinila svakako su pojava današnjih pametnih telefona, ali i uređaji za bežični prijenos energije.
"Kada wireless doživi svoju savršenu primjenu, cijeli će svijet biti pretvoren u ogroman mozak, što on u stvari i jest. Ljudi će moći u trenu komunicirati jedni s drugima, bez obzira na udaljenost, a instrument, uz pomoć kojeg će se uspostavljati takva komunikacija, moći će nositi u džepu", rekao je Nikola Tesla i pogodio.
Još jedan znanstvenik s našeg podneblja oko čijeg podrijetla uopće ne dvojimo, a involviran je u uspješni eksperiment bežičnog prijenosa električne energije svakako je Marin Soljačić. Hrvatski znanstvenik na čelu skupine kolega s najboljeg prirodoslovno-tehničkog fakulteta na svijetu, Massachusetts Institute of Technology (MIT), 7. lipnja 2007. godine izveo je eksperiment bežičnog prijenosa električne energije. Iz strujne mreže pomoću dviju zavojnica udaljenih dva metra, uspjeli su upaliti žarulju od 60 W. Uspjeli su prenijeti oko 40 posto energije. Na ovoj ideji već je radio Tesla, koji je demonstrirao prijenos električne energije bez žica, a Soljačić je na ideju za svoj izum došao jedne noći kad ga je probudio zvuk mobitela, signalizirajući da mu je baterija prazna.
WiTricity (Wireless Electricity) proglašen je revolucionarnim jer bi mogao omogućiti rješavanje kabela i žica. U prosincu 2013. Toyota je licencirala WiTricity tehnologiju za buduću seriju električnih automobila, dok je u lipnju 2014. WiTricity Corp. je sklopila ugovor s Intelom o integraciji njihove tehnologije u Intelove uređaje. Prije četiri godine dobio je nagradu kao najbolji mladi znanstvenik u SAD-u. Nagrada "Blavatnik Awards for Young Scientists" je "ekvivalent" Nobelovoj nagradi za mlade znanstvenike do 42 godine starosti.
Makni se s telefona, hoću na internet - vikalo se iz sobe u sobu, a potom je nakon kratkog negodovanja uslijedio zvuk: 'Krrrrrrrrr....krrrrrrrrrrrrrrrrr....krgh, krgh...'
Ako ste se spajali na Internet prije početka novog tisućljeća, vrlo se dobro sjećate zvuka dial-up modema koji je 'krulio' kao vaš želudac nakon preskakanja i doručka i ručka, tada nam je bio izričito iritantan, a danas ga se sjetimo s nostalgijom...
Pomoću tog specifičnog zvuka naziva 'handshake' modem u našim računalima (lokalnim) i telefonska centrala su 'razgovarali' i pokušavali pronaći zajednički kanal preko kojeg će testirati telefonsku liniju i odrediti brzinu prijenosa podataka. Baš zato što su neki od nas dovoljno stari da se sjećaju spajanja na internet sa žicom, mnogi misle da je wireless tehnologija nešto novo. Inače, s nama je već neko vrijeme, skoro 30 godina (od rujna 1990. godine). Osjećate li se već staro?
Wi-Fi je 1991. godine izumila 'NCR Corporation/AT&T' iz Nizozemske. Ocem ove bežične mreže smatra se Vic Hayes čiji je tim osmislio standarde za Wi-Fi kao što su IEEE 802.11b, 802.11a i 802.11g, koji se iz godine u godinu nadograđuju.
Njihove mreže rade uz pomoć jednostavne radio tehnologije, a osnivači Wi-Fi prvi su iskoristili dobru propusnost i jednostavnost radio signala.
Danas više od 71 posto mobilne komunikacije teče bežičnim internetom što ga čini neprikosnovenim kraljem komunikacije u svijetu. Ovakav način povezivanja svijeta ne zahtijeva dodatne kablove, a s vremenom je dobio kraticu Wi-Fi po kojoj je i danas poznat. Sama kratica ne znači ništa. Za priključivanje na neku mrežu potreban je tzv. hotspot, odnosno čvorište na koji se spajaju svi ostali korisnici. Ako je mreža osigurana ona će tražiti WEP ili noviji WPA (2) ključ, a ako je slobodna onda nema nikakvih ograničenja za spajanje. Ovo se često zloupotrebljava pa korisnici stalno nanovo osmišljavaju imena za Wi-Fi i mijenjaju lozinke jer škrti susjedi ne žele plaćati svoj internet. S vremenom su postali sve maštovitiji...
Wi-Fi signali uglavnom se emitiraju s rutera u obliku krafne, a neke od najčudnijih uređaja s Wi-Fi vezom za sada uključuju štapove za sunčanje, suncobrane, košulje, boce s vodom i pribor za jelo. Kad spominjemo krafne, doručak je najvažniji obrok dana, tako su nam barem rekli naši roditelji. Američki hotelski lanac Red Roof Inn tako je proveo istraživanje u kojem su upitali 800 putnika koliko su im važni različiti sadržaji. Anketa je zaključila kako je sobni Wi-Fi važniji za putnike od dobre lokacije i pogleda na ocean, parkiranja ili čak besplatnog doručka kojeg spominjemo početkom odlomka.
Zašto mi je Wi-Fi signal loš? Pa možda to ima veze s time što upravo streamate, sinkronizirate 2000 HD fotki s Dropboxom...
Hrvatska se danas nalazi na 29. mjestu na svijetu po brzini interneta na mobitelima sa brzinom 29,21 Mbps i ujedno najbrža u susjedstvu, no Južna Koreja strelovito prednjači nad tim prosjekom. Internet tamo najbrže putuje i to prosječnom brzinom od 28.6 Mbit/s...
Pošto nije isključeno da vam se živo fućka za povijest i zanimljivosti oko fenomena Wi-Fi-ja nećemo vas više zamarati time. Ono što vas najvjerojatnije zanima je zašto vam je signal loš i film vam zapinje dok gledate Netflix i 'čilate'?
Pad snage signala mogao bi biti uzrokovan smetnjama jer Wi-Fi za slanje signala koristi radio valove, a oni često križaju svoje puteve s drugim radio valovima na sličnim frekvencijama. Uz 9 milijardi Wi-Fi uređaja u upotrebi, to nije iznenađenje. Ako živite u gradu, u kojem može biti stotine mreža u blizini, zapravo živite najgorem mogućem okruženju za Wi-Fi.
Neki od izvora koji uzrokuju smetnje kod Wi-Fi mreža uključuju pametne televizore, mikrovalne pećnice, mobilne telefone, uređaje s upaljenim Bluetoothom, čak i spremnik za ribu. Smetnje može uzrokovati i metal kao površina, signal kroz drvo još i prolazi. Voda je također velik blokator signala, a s obzirom da se ljudsko tijelo sastoji od 75 posto vode, imajte na umu da ako sjedite između rutera i računala - da vaše tijelo može značajno smanjiti snagu Wi-Fi signala. Dobro da nismo građeni od metala...
Wi-Fi uređaji ne mogu istovremeno primati i slati podatke, to moraju raditi naizmjence, za razliku od kabelske ethernet veze koja može slati podatke u oba smjera. Dakle, Wi-Fi može imati prirodno kašnjenje u usporedbi s drugim vrstama internetske veze. Imajte na umu da Wi-Fi nije i nikada neće biti zamjena za kabelsku ethernet vezu. Osim ako se zakoni fizike u nekom trenutku u budućnosti ne izmijene.
Još vam nije jasno zašto vam je signal loš? Pokušavate li trenutno sinkronizirati 2.000 HD fotografija s Dropboxom? To bi moglo imati neke veze s tim. Vjerojatno ste i minimalizirali prozor s otvorenim Steamom, Netflixom i, posebno, BitTorrentom pa zaboravili da radi u pozadini...
Kako da ubrzam Wi-Fi?
Prvo brzo i bezbolno izmjerite brzinu veze, a za taj čin postoji niz stranicama na internetu (preporuka Fast.com). Ako je brzina interneta koju je sustav izračunao puno manja od one koju imate po ugovoru ili ako veza stalno puca, vrijeme je da se žalite tehničkoj podršci providera, a dok se gospoda ne jave, pokušajte neke od sljedećih koraka...
Znate li kako informatičar popravlja automobil? Izađe iz njega, pa ponovno uđe. Da nekim čudom odmah i dobijete agenta tehničke podrške, vjerojatno će vam prvo reći da resetirate ruter pa je to bolje da napravite sami, dok ga i ako čekate da vam se javi.
Svaki je ruter koncipiran kao neka slavna diva. Voli biti u sredini prostorije, na što višoj poziciji i ne voli da ga se zaklanja. Najradije bi bila na stropu, ali tu mu planove mrsi lampa.
Ako vam ruter nije zaključan, a znate doći do administrativnog sučelja, preporučujemo nadogradnju firmwarea. Danas to i nije neka znanost jer je dovoljno kliknuti na link za automatsku nadogradnju.
Promijenite Wi-Fi kanal, koristite 5 GHz vezu, umjesto 2.4 GHz. Ova od 5 nudi veće brzine prijenosa, ali manji doseg. Ruter će vam automatski odabrati kanal kojim će odašiljati signal, no možete ga i odabrati ručno.
Razmislite o nabavci pojačivača signala, repeatera iliti range extendera. U svojim najjednostavnijim verzijama, uštekat ćete ga u struju i bez ikakvih podešavanja, osim unosa zaporke, pojačati signal.
Ukoliko vam ništa od navedenog ne pomogne, možda ne bi bilo loše da kupite moderniji ruter (tipa Wi-Fi 6, što je najnovija nadogradnja standarda bežičnog povezivanja koja omogućava brži prijenos podataka, teoretski do 10 Gbps)
Ili, ako ni ovo sve ne pomogne, izađite van u prirodu, isključite mobitele i blejite u sunce. Zdravije je.