Kriv po 10 točaka: Karadžić osuđen na 40 godina zatvora

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je u četvrtak pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora. Karadžić je proglašen krivim za 10 od 11 točaka optužnice. Optužen je za točke 2-11. Riječ je o optužbama za genocid,  progone, istrebljivanje, ubojstva po dvije točke, deportaciju, prisilno premještanje, teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje taoca. Oslobođen je po točki 1 koja kao i točka dva obuhvaća genocid. 

- Vijeće vas osuđuje na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora - rekao je predsjednik sudskog vijeća O-Gon Kwon.

Raspravno vijeće utvrdilo je da je kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina - Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.

Sud je utvrdio da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice kroz prisilno premještanje žena, djece i starijih muškaraca te fizičku eliminaciju muškaraca što je dosegnulo razmjere genocida.

Vijeće je utvrdilo da su 12. i 13. srpnja 1995., nakon što je stvoreno ozračje prinude u srebreničkoj enklavi, stanovnici prisiljeni na odlazak. Trideset tisuća žena i djece prevezeno je iz Potočara na područje pod muslimanskom kontrolom. Tisuće muškaraca, koji su odvojeni od njih, nakon toga ubijeni su na sustavni način i organizirano, utvrdilo je vijeće. Vijeće je uvjereno da je postojao plan da se svi vojno sposobni muškarci i dječaci pobiju i da on nije mogao biti proveden bez znanja i namjere vojnog vodstva bosanskih Srba da počine genocid.

Vijeće je zaključilo da su Karadžić i Mladić još u ožujku 1995. osmislili plan da se muslimani uklone iz Srebrenice i da je primao relevantne informacije tijekom osvajanja enklave. S civilnim povjerenikom za Srebrenicu Miroslavom Deronjićem Karadžić je nakon pada Srebrenice 13. srpnja 1995. navečer govorio o muslimanima u šiframa kao "o robi koja se mora smjestiti u magazine", a odmah nakon toga razgovora Deronjić je s pukovnikom Ljubišom Bearom razgovarao gdje pobiti muslimane. To za vijeće "van razumne sumnje pokazuje suglasnost Karadžića za ubijanje muslimanskih muškaraca" i da je dijelio cilj udruženog zločinačkog pothvata da se pobiju muslimanski muškarci nakon 13. srpnja 1995.

Kao član udruženog zločinačkog pothvata odgovoran je za genocid, zaključak je vijeća.  

Tijek događaja:

15:39 Karadžić je osuđen na 40 godina. Uračunava mu se vrijeme provedeno u pritvoru.

15:38 Kwon je rekao da je Karadžić kriv za niz točaka, uključujući genocid, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, zločin protiv čovječnosti, istrebljivanje, osim za prvu, koja je također genocid.

15:37 Sud će uskoro izreći kaznu Karadžiću.

15:33 Optuženi je propustio poduzeti mjere da kazni počinitelje genocida. Stoga je kazneno odgovoran za takve propuste.  Vijeće je ustanovilo da je Karadžić odgovoran za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici.

15:30 Vijeće se okreće tome je li optuženi sudjelovao u akciji s namjerom da se unište bosanski muslimani u Srebrenici. Vijeće zaključuje da je optuženi s Mladićem, Bearom i Popovićem dijelio cilj da se ubije svaki vojno sposobni muškarac. No, na osnovu svojeg udjela u UZP-u ne može smatrati odgovornim za ubijanja koji su se dogodili prije razgovora 13. srpnja s jednim od zapovjednika.

15:25  Vijeće primjećuje da je diljem operacije u Srebrenici primao informacije kroz različite kanale. Optuženi se dva puta susreo s Tomislavom Kovačem iz MUP-a RS-a. Optuženi je stalno primao pisane izvještaje. Vijeće utvrđuje da se optuženik slagao s ciljevima koji uključuju ubijanje bosanskih muslimana. Optuženi je bio jedina osoba unutar RS koja je posjedovala moć da intervenira i spriječi ubojstva. Optuženi je osobno naredio da se muškarci, zatočenici koji su držani u Bratuncu, premjeste iz tog grada kako bi bili ubijeni. Posjedujući puno znanje o operaciji, optuženi je proglasio ratno stanje u Srebrenici. Vijeće utvrđuje da je optuženi dijelio zajednički opći cilj da se pobiju muškarci i da je on značajno doprinio tom cilju.

15:23 Vijeće se sada okreće odgovornosti Karadžića za ovaj slučaj. Karadžić tvrdi da taj plan nikad nije uzimao u obzir ubijanje Muslimana koji su bili zatočeni, rekao je Kwon.

- Optuženik tvrdi da ga nikad o tim ubojstvima nisu izvijestili - dodao je. 

15:19 Vijeće je uvjereno da je postojao plan da se ubiju svi bosanski muškarci i dječaci u Srebrenici i da je on postojao već kad je počeo treći sastanak u hotelu Fontana. Opracija je bila nadgledana od strane mnogih srpskih zapovjednika. Operacija ubijanja ne bi bila moguća da nije bilo naređenja od strane Mladića, koji je kao dio zločinčkog pothvata htio da se počine zločini ubojstva, istrebljenja i progona. U kombinaciji sa sistematskim načinom ubijanja pokazuje namjeru da se pobiju svi vojno sposobni muškarci određene grupe.

Vijeće je izvuklo zaključak da su pripadnici snaga bosnaskih Srba imali namjeru uništiti bosanske muslimane kao takve. Vijeće za to tereti pripadnike UZP-a za Srebrenicu (Mladić, Beara i Popović).

15:17 Snage bosanskih Srba nastavili su ubijati bosanske muslimane koji su bili u zatočeništvu. Dokazi pokazuju da je barem 5115 muslimanskih muškaraca ubijeno. Vijeće nije moglo utvrditi da je došlo do događaja E2 koje je navedeno u optužnici. Vijeće je zadovoljno da se utvrdilo da su sistematski organizirana ubojstva. 

15:16 Snage bosanskih Srba su 13. srpnja zatočile između 1500 i 2000 muslimanskih muškaraca i mladića - kasno te noći snage bosanskih Srba ubile su između 855 i 1016 muslimaskih muškaraca. Te večeri je više tisuća muslimaskih muškaraca iz Bratunca prevezno u Zvornik gdje su tijekom narednih nekoliko dana širom općine Zvornik streljani.

15:14 Razdavajanje žena i djeca od muškaraca su se nastavila tijekom dana kroz 12. i 13. srpanja. Autobusi su odvozili ljude i Bratunac gdje su ih zatočavali diljem grada.

15:13 Vijeće nema sumnje da je postojao plan da se žene, djeca i starci prisilno protjeraju iz Sarajeva. Vijeće je zadovoljeno da su Mladić, Kristić, Popović i Kosović dijelili zajedničku svrhu eliminiranja bosanskih Muslimana iz Srebrenice time što će eliminirati ženu, djecu i starije iz Srebrenice, kazao je sudac.

15:10 Bosanski muslimani nisu imali alternative nego da napuste tu enklavu. Vijeće utvrđuje da je protjeravanje stanovništva bilo prisilno. 

15:09 Priča se kako su žene, starci i djeca autobusima iz Potočara prevezni na dijelove pod muslimanskom kontrolom.

15:08 Citiraju se izjave optuženog Karadžića koji je rekao: "Sve balije treba pobiti" - to je izvučeno iz svjedočenjaMomira Nikolića.

15:06 Opisuje se tijek razvoja i počinjenja zločina u Srebrenici. Opisalo se kako su i prije ubojstava u Potočarima u enklavi Srebrenica uvjeti za život bili gotovo nemogući.

15:05 Počelo je čitanje djelova optužnice u odnosu na Srebrenicu. Kwon je citirao Ratka Mladića koji je u kamere rekao da je končano došlo vrijeme da se osvete Turcima na tom području.

15:04 Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za kazneno djelo uzimanja talaca kao kršenje zakona i običaja ratovanja!

15:02 Optuženi je upozorio UNPROFOR da će pripadnike UN-a smatrati neprijateljima ako NATO napadne položaje bosanskih Srba. Također je naredio da se taoci postave na mjestima koje bi NATO potencijalno gađao 1995. godine. Direktno je sudjelovao u operaciji zarobljavanja pripadnika UN-a.

14:55 Optužnica se sada bavi dijelom optužnice koji Karadžića tereti za držanje talaca. Vijeće je uvjereno da je postojao Udruženi zločinački pothvat da se uzme pripadnike UN-a kao taoce kako bi se utjecalo na snage NATO Pakta da ne gađa ciljeve bosanskih Srba.

14:54 Optuženi snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravne napade na civile i teror kao kršenje pravila ratovanja i teror kao zločin protiv čovječnosti.

14:53 Vijeće također zaključuje da je optuženi značajno pridonio ostvarenju plana jer je bio na samom vrhu državnih i vojnih struktura, podržavao je Ratka Mladića u njegovoj strategiji u Sarajeva, a to je bilo intenzivirati kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja.Karadžić je imao de iure nadzor te da je izdavao brojne zapovjedi na strateškoj i operativnoj razini.

14:52 Optuženi tvrdi da nije bilo planiranje kampanje snajperskih napada, granatiranja i teroriziranja stanovništva.

- Kao što sam naveo, upornost i ustrajnost granatiranja i visoki broj žrtava ne mogu se objasniti činjenicom da se u Sarajevu vodio rat. Pojedini snajperisti i posade koje su gađale i vodile granatiranje bile su pod vodstvom RS-a. Politički vođe su se zauzimali za važnost Sarajeva za bosanske Srbe - kazao je sudac.

- Sarajevo je bilo važno optuženom osobno jer ga je smatrao svojim rodnim gradom i opsada Sarajeva mu je bila cilj od samog početka. Postojao je zajednički plan koji je počeo krajem svibnja 1992. godine i koji je trajao do listopada 1995. godine, a cilj tog plana bio je teroriziranje stanovnika Sarajeva - zaključuje sudac.

14:51 Vijeće sada utvrđuje odgovornost Karadžića za ove zločine. Vijeće ne smatra spornim da je udruženi žločinački pothvat u sebi sadržao plan za počinjenje ubojstava i teroriziranja stanovništva u odnosu na Sarajevo. Kao vrhovni zapobjednik RS-a optuženi je provodio vojne direktive kojima je opsada i granatiranje Sarajeva produžena u nedogled.

14:48 Cilj je bio imati nadzor nad Sarajevom. Obzirom na multietnički sastav stanovništva to se moglo jedino terorom i granatiranjem. Postojao je plan koji je trajao sve do studenog '95. a cilj je bio terorizirati civilno stanovništvo snajperskim djelovanjem i granatiranjem. 

14:46 Vijeće prihvaća da je na strani bosanskih Muslimana bilo slučajeva da su otvarali vatru na teritoriju pod njihovom kontrolom da bi okrivili Srbe, ali su takvi slučajevi potpuno neznatni te ne utječu na zaključak Vijeća da je Sarajevsko-romanijski korpus bosanskih Srba počinio ubojstvo i teroriziranje sarajevskih civila.

14:43 Vijeće prihvaća da su obje strane vodile rat i da su gađale jedna drugu, međutim dokazi dokazuju da je vatra bila usmjerena ne samo na vojne ciljeve nego i na civilne objekte, a ta vatra je bila nasumična. Vijeću je jasno da su civili bili ili izravne mete vojske RS ili su bili podvrgnuti neproporcionalnom i neselektivnom otvaranju vatre. 

14:42 Vijeće je zaključila da je vojska RS odgovorna za sve osim tri indicenta, a to su FP, F7 i G6. 

14:38 Kwon sada čita presudu iz druge točke optužnice koja se odnosi na zločine u Sarajevu. Snage RS su namjerno granatirale stanovništvo Sarajeva i otvarali vatru. Koristili su teško naoružanje. 

- Gađana su djeca na putu do škole, snage RS-a su pucale na civile, s mjesta gdje su imale snajperska gnijezda. Od kraja svibnja 1992. snage vojske RS su namjeno pucale u civilno stanovništva. Koristili su teško naoružanje, uključujući i minobacače te su to činili s lokacija koje su bile trajno postavljene oko grada - izlaže sudac optužbe Tužiteljstva.

14:37 Vijeće nije zadovoljeno da je genocid počinjen u 7 općina te smatra da optuženik nije kriv pod točkom 1. 

14:36 Vijeće zaključuje da je optuženi trebao znati da postoji rizik zločina nad nesrspkim stanovništvom tijekom provođenja Udruženog zločinačkoh pothvata. Karadžić je mogao predvidjedti ubojstvo, istrebljenje i progon stanovništva.

14:35  Optuženi je predstavnicima međunarodnih organizacija davao takve informacije da ih dovede u zabludu o tim zločinima. Svojim poricanjem zločina i prevarantskim prikazivanjem stvarnosti na terenu, stvorio je okruženje u kojem su srpske snage mogle činiti zločine kojima se postizao opći cilj UZPA-a, kazao je sudac obrazlažući zaključke Vijeća.

Pretresno vijeće smatra da su deportacije, prislino premješatanje i progoni bili u namjeri članova UZPa- da posluže ostvarenju UZP-a.

Pretresno vijeće nije se uvjerilo da su druge radnje, ubojstva i istrebljenje bile dio plana ni da ih je optuženi namjeravao počiniti. Pretresno vijeće konstatira da je bilo predvidlivo da bi srpske snage mogle počniniti krivična djela s elementima nasilja prilikom zauzimanja općina. Dokazi o kriminalnim aktivnostima dokazuju da je on bio krajnje svjestan radnji. Bio je svjestan da je zajdnički plan masovnog protjerivanja provođen u kontekstu međunarodnog neprijateljstva i nasilja.

14:33 Pravosudni sistem u Republici Srpskoj funkcionirao je na diskriminatornim osnovama tijekom cijelog perioda UZP-a, između listopada 1991. i srpnja 1995. Navodi se da je optuženi svojim djelovanjem stvorio okruženje u kojem su srpske snage mogle izvršiti cilj sveobuhvatnog UZP-a. To je dovodilo do masovnih demografskih promjena prisilnim premještanjem civila i demografske homogenizacije na teritoriju na koji su bosanski Srbi polagali pravo. Vijeće je zaključilo da su radnje progona, deportacija i protupravnih zatvaranja bile dio UZP-a. No, Vijeće se nije uvjerilo da su druge radnje bile dio UZP-a.

14:27 Vijeće utvrđuje da je optuženik bio ključna osoba koja je poticala provođenje ciljeva stvaranja velike etnički homogene države bosanskih Srba, kazao je sudac O-Gon Kwon.

14:26 Vijeće je utvrdilo da je postojao plan da se bosanski Hrvati i Bušnjaci uklone s područja na kojima su živjeli Srbi. Vijeće je utvrdilo da je Karadžić značajno pomogao udruženom zločinačkom pothvatu. Optuženi je imao središnje mjesto u protjerivanju nesrpskog stanovništva, širenju propagande protiv Hrvata i Bošnjaka te je njegova retkorika korištena kako bi se proširila mržnja prema Hrvatima i Muslimanima. On je omogućio i provođenje vojnih ciljeva udruženog zločinačkog pothvata. Optuženi je bio od vitalne važnosti u promoviranju politike SDS-a i stvaranju paralelnih političkih struktura kako bi proveo cilj sveobuhvatnog Udruženog zločinačkog pothvata.

14:19 Tužiteljstvo tvrdi da je u sedm općina došlo do kampanje koja počinjava genocid. Vijeće je utvrdilo da su bosanski Hrvatski i muslimani držani u lošim uvjetima, ali Vijeće nije uvjereno da bi ti činovi počinjeni s namjerom genocida. Vijeće nije moglo identificirati niti zaključiti o genocidnoj namjeri optuženog.

14:16 Žrtve su ubijane za vrijeme zatočenja ili bi bili izvedeni iz objekata pa bi ih ubile sprske snage. Pogibale su zbog premlaćivanja i nehumanih uvjeta u kojima su držane. Vijeće je utvrdilo da postoji dokaz za masovna ubojstva i da to znači istrebljenje. Utvrđeno je da su žrtve birane na temelju identiteta kao bosanski muslimani i bosanski Hrvati. Utvrđeno je da su počinjena ubojstva kao kršenja zakona ratovanja i da su ubojstva, deportacija i ostalo zločini protiv čovječnosti.

14:12 Vijeće je utvrdilo da počevši od kraja ožujka 1992. sprske snage su preuzele općine na područjima gdje Srbi polažu pravo nateritorij u BiH. Počeo je organiziran obrazac zločina protiv bosanskih muslimana u tim općinama. Ogroman broj muslimana i Hrvata su izmješteni iz svojih domova ili poslani u druge države. Obrana tvrdi da su se selili dobrovoljno. Vijeće je utvrdilo da su žrtve bile prisiljene otići. To je dovelo do drastične promjene etničkog sastava općina. Tisuće muslimana i Hrvata su protupravno zatočeni u objektima. Nesrbi su masovno uhićivani i vođeni na ta mjesta gdje su bili zatočeni. Vijeće nije utvrdilo da su protupravno zatočeni oni koji su bili naoružani i koji su sudjelovali u borbama. U mnogim tim objektima ljudi su mučeni, premlaćivani. Žene i muškarci su često bili silovani i bili podvrgnuti seksualnom nasilju što je dovelo do tjelesne i psihičke patnje tih ljudi. Morali su prisilno raditi na fronti ili biti živi štit za srpske snage. Imovina žrtava je zaplijenjena od strane srpskih vlasti. Postojalo je rašireno uništavanje sela u srpskim općinama. Uništene su mnoge džamije, katoličke crkve u Novigradu, Sokolcu, Zvorniku, Sanskom Mostu....Sakralni objekti bili su meta jer su bili važni protjeranom stanovništvu.

14:09 Vijeće je utvrdilo da je postojao oružani sukob u BiH u cijelom razdoblju koje je relevantno za optužnicu. Kada je riječ o zločinu protiv čovječnosti, utvrđeno je da je postojao napad na civile.

14:07 Prvi svjedok u slučaju Karadžić je saslušan 13. travnja 2010.  Saslušano je preko 400 svjedoka. Postoji 11.469 dokaznih predmeta. Zapisnik se sastoji od preko 48.000 stranica transkripta. U spisu ima sve skupa više od 330.000 stranica.

14:03 Optuženom se sudilo po 11 točaka optužnice - genocid, ubojstvo, širenje terora među stanovništvom, protupravni napad civila, uzima taoca. Karadžića se tereti da je sudjelovao u četiri udružena zločinačka pothvata.

14:02 Dobar dan ekselencijo, dobar dan svima, kazao je Karadžić obraćajući se sudu te potom predstavio svoju obranu.

14:01 Počelo je izricanje presude.

13:45 Prije izricanja presude Radovan Karadžić dao je ekskluzivni intervju za BIRN BiH u kojem je priznao da su se u Srebrenici dogodili zločini, ali smatra da su preuveličani.

13:41 Uhićenje Florence Hartmann nije se trebalo dogoditi u vrijeme kada se na platou ispred suda nalazi veliki broj predstavnika i članova obitelji žrtava. Sud vjerojatno ima svoje razloge, ali danas to nije bilo pravo mjesto i pravo vrijeme, kazao je za N1 Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša.

13:39 O presudi Karadžiću pišu i važni svjetski mediji, među njima i Guardian koji ističe da je riječ o jednoj od najiščekivanijih presuda u Europi još od Nürnberškog procesa na kojem se sudilo preživjelim čelnicima nacističke Njemačke.

13:33  Hartmann je prije samog uhićenja dala izjavu za medije u Haagu kazavši da je "postignut ilegalni dogovor jednog suca i države Srbije, prema kojem žrtve ne bi dobile nikakvu odštetu od Srbije i Miloševićevog režima".

13:31 Želim da mu se potvrdi kazna kao Milanu Lukiću, jer je dobio doživotnu pa se žalio, pa mu je potvrđena. Znači da nikada ne izađe na svjetlo dana. Očekujem da se svi oni koji još imaju bilo kakvu vrstu sumnje da je on najveći ratni zločinac, zajedno s Mladićem, nakon Drugog svjetskog rata, osvijeste da se radi o jednom čovjeku koji je provodio etničko čišćenje, genocid i tiraniju, rekao je glumac Emir Hadžihafizbegović.

- Malo ljudi zna da je Milan Lukić dobio takvu presudu, koja mu je poslije potvrđena, krvoloku iz Višegrada koji je palio ljude po džamijama. To očekujem i od presude Karadžiću, to je jedina pravda. On će imati razgovor tamo gdje treba da ima i zna se gdje takvi završavaju. Srebrenica dobro zna kakve ožiljke nosi. Blasfemija sa studentskim domom, mislim da su ga ponizili. Trebali su mu dati univerzitet, kada ga već toliko slave, jer je on doktor zla - rekao je glumac za Dnevni avaz.

13:20 Pred tribunalom su raspoređene policijske snage jer su ondje s jedne strane Majke iz Srebrenice, a očekuje se dolazak boraca nekadašnje tzv. Vojske Republike Srpske.

13:18  Banjolučki biskup Franjo Komarica izjavio je u četvrtak kako je bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić nedvojbeno sve znao o ratnim zločinima počinjenim na teritoriju Bosne i Hercegovine, a ništa nije učinio da ih spriječi.

- I Karadžić i svi tada vodeći najodgovorniji ljudi su bili dobro obaviješteni i usmeno i pismeno o svemu što se događalo...Sve se znalo i sve se ciljano radilo po nečijoj naredbi - kazao je Komarica kako ga citira agencija Fena. Dodao je kako su se svi oni koji su počinitelji zlodjela teško ogriješili pred Bogom, a istodobno su osramotili i sebe i svoj narod čineći stvari nedostojne čovjeka.

13:00 Izricanje presude Karadžiću komentirao je i hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

- On je jedan od najodgovornijih arhitekata i tvorac srpskih genocidnih postupanja u ratu u BiH. Nažalost, ova presuda je, kakva god bila, zakašnjela i ona će tek na neki i neodgovarajući način biti jedna vrsta zadovoljštine potomcima svih žrtava - kazao je Hasanbegović. Očekuje doživotnu kaznu.

12:28  Pred Haaškim sudom uhićena je Florence Hartmann, bivša glasnogovornica ICTY-ja.  Hartmannovu optužnica tereti za nepoštivanje suda zbog objave podataka iz tajnih odluka Žalbenog vijeća Haškog suda u predmetu Slobodan Milošević. Ona je, prema optužnici, tajne podatke objavila u svojoj knjizi "Mir i kazna"kao i u članku "Prikriveni ključni dokazi o genocidu".

12:13 Majke Srebrenice smatraju da kolika god bila kazna, neće biti dovoljna. 

- Najveća nepravda u životu je čekati pravdu. A mi je čekamo 20 godina. Nadamo se presudi. Nadamo se da ćemo biti, ne zadovoljni, nego da će pravo zadovoljiti pravdu. Očekujemo da će biti doživotna i da će mu biti presuđeno, ne samo za Srebrenicu, nego i za druge krajeve BiH - kazala jeMunira Subašić, majka Srebrenice. 

12:00 Ispred suda u Haagu stigle su žrtve i obitelji stradanja u Bosni i Hercegovini. Nose transparente na kojima se nalaze fotografije optuženih i osuđenih osoba. 

Haški sud izriče presudu Karadžiću

Raspravno vijeće Haškog suda u četvrtak će izreći presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za genocid te za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima, deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.

Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.

Karadžić je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u okviru kojeg je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida. Optužen je za višegodišnju opsadu Sarajeva kojom su terorizirani stanovnici glavnog grada topništvom i snajperima, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinema skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. ICTY-ju je izručen je devet dana kasnije.

Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.

Karadžić je na početku pokušavao sabotirati suđenje odbijanjem da se pojavi u sudnici, ali je popustio je pošto je sud imenovao obranu po službenoj dužnosti. Nakon toga se pojavio u sudnici gdje se branio sam. Tužitelji su izveli ukupno 337 svjedoka, a Karadžić gotovo 250 svjedoka.

Za iste zločine u tijeku je suđenje bivšem zapovjedniku vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.