Izmjene Izbornog zakona bit će idući tjedan pred zastupnicima

Nakon dvotjednog odmora povodom Svih svetih, saborski zastupnici će se idući tjedan, u srijedu 12. studenog, vratiti na radna mjesta. Prvi dan imat će priliku na aktualnom prijepodnevu postavljati pitanja premijeru i članovima Vlade. 

Dan poslije, četvrtak 13. studeni, rezerviran je za objedinjenu raspravu o svim prijedlozima izbornog zakonodavstva koji su u saborskoj proceduri. 

Drugi tjedan rada na zastupničke klupe doći će rebalans proračuna, a još nije sigurno hoće li to biti utorak ili srijeda, izvijestio je šef Sabora Josip Leko nakon sjednice Predsjedništva Sabora koja je trajala svega 15 minuta. Predviđeno je da zastupnici rade do 12. prosinca, jer je prema Ustavu rok za završetak zasjedanja 15. prosinca. Koliko je pristiglo prijedloga promjene izbornog zakonodavstva na stolu Leko nije rekao.

- Nije bitno koliko je prijedloga nego je bitno vidjeti što tko zastupa. Svi će klubovi imati vjerojatno svoje neke ideje što bi trebalo mijenjati u izbornom zakonodavstvu. Neki bi mijenjali izborne jedinice, neki način financiranja, a neki bi mijenjali preferencijalno glasovanju. Mi smo zamislili da plenarna sjednica omogući svim klubovima i zastupnicima da pred javnošću brane svoja stajališta vezao za izborno zakonodavstvo - rekao je Leko.

Nakon što u prvom čitanju svi iznesu prijedloge sazvat će se predstavnici klubova kako bi pronašli zajednički nazivnik izmjena izbornog zakonodavstva. Upitan misli li da će biti postignut konsenzus, Leko odgovara:

- Pa ja vam ponešto vjerujem u dobrotu ljudi da traže rješenje - poručio je predsjednik Sabora.

HDZ traži promjenu Ustava

HDZ na Predsjedništvu Sabora nije ponudio svoj prijedlog zakona.

- Mi smo ponudili teze, mada predsjednik Sabora kaže da smo nešto krivo razumjeli zadnji dogovor. Naša osnovna pretpostavka izmjena izbornog zakonodavstva je promjena Ustava kako bismo u Ustav vratili pravo svih hrvatskih birača da biraju pod istim uvjetima i kako bismo riješili pitanje referenduma koji još uvijek nije riješen zakonom - rekao je Davorin Mlakar.

Promjena Ustava jedan je od HDZ-ovih uvjeta da podrži bilo kakve izmjene izbornog zakonodavstva, a ako se to on njih očekuje oni će to plenumu predočiti i u pisanoj formi. Mlakar je podsjetio da na dnevnom redu Sabora dugi niz mjeseci stoje promjene Ustava koje su preduvjet da bi se moglo mijenjati izborno zakonodavstvo. Kada je u pitanju preferencijalno glasovanje HDZ se još nije odlučio treba li to biti jedan ili dva glasa. Napominju da je važno riješiti pitanje zamjena tako izabranih zastupnika te čitav niz normi u Zakonu o izbornim jedinicama i Zakonu o lokalnim izborima kao bi dobili jedan usklađen sustav. Na pitanje je li traženje izmjene Ustava ucjena HDZ-a da bi pristali na izmjene izbornog zakonodavstva, kaže:

- Mi nikoga ne ucjenjujemo, saborska većina ove zakone može donijeti bez obzira na glasove HDZ-a - tekao je Mlakar.

SDP za preferencijalno glasovanje

SDP u svom prijedlogu, uz niz tehničkih prijedloga, zalaže se za uvođenje preferencijalnog glasovanja, ukidanje nositelja liste te uvođenje kvota koje bi trebale osigurati ravnomjernu zastupljenost spolova u Saboru. O motivima za ukidanja nositelja liste Peđa Grbin (SDP) kaže:

- Predlažemo ukidanje nositelja liste jer u sustavu preferencijalnog glasovanja na glasačkom listiću moraju biti navedeni svi kandidati s jedne liste kako bi im birači mogli dati preferencijalni glas. U takvom sustavu smatramo potpuno nepotrebnim i anakronizmom institut nositelja liste - pojasnio je.

Za HDZ pitanje dijaspore ključno

Kada je riječ o preferencijalnom glasovanju SDP se zalaže za model koji smo već imali na europskim izborima odnosno da svaki birač ima pravo na jedan preferencijalni glas uz granicu od 10 posto glasova koje je dobila lista. I dok HDZ pitanje dijaspore nameće kao ključno, Grbin ističe da je to pitanje riješeno izmjenama Ustava iz 2010. godine. Suština prijedloga Laburista je veći nivo prava biračima nego što je to bio na europskim izborima. Predlažu uvođenje tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule od 10 posto.

'SDP-ov cilj oslabiti takmace na izborima'

- To je suština i razlike između našeg i prijedloga SDP-a. Čini mi se da je SDP sa svojim prijedlogom došao samo s jednim skrivenim ciljem, a jedini cilj SDP-ovog prijedloga je zapravo ukinuti tzv. nositelja lista kako bi na taj način oslabile slabije političke takmace na izborima - rekao je Dragutin Lesar.

Kosor za tri preferencijska glasa

Grupa zastupnika i GONG koje je predstavljala nezavisna Jadranka Kosor zauzimaju se za tri preferencijska glasa, predlažu zabranu kandidiranja ljudima koji su bezuvjetno osuđeni na kaznu zatvore dužu od šest mjeseci te zabranu obnašanja zastupničke i funkcije gradonačelnika i načelnika, kao što je to slučaj sa županima. Kosor je napomenula da zastupnici ne smiju ni na koji način zanemariti potpise koje je u Sabor donijela inicijativa "U ime obitelji" te da se treba pokrenuti postupak, utvrditi ima li dovoljan broj potpisa te da se o tome treba očitovati i Ustavni sud. Josip Salapić (HDSSB) smatra da je Željka Markić slobodno mogla biti na Predsjedništvu Sabora. Uvjeren je da ona nije krenula u prikupljanje potpisa da se u parlamentu danas o tome ne bi pričalo o izmjeni izbornog zakonodavstva.

HDSSB bi volio da referendum prođe

- To su političke igrice gdje se zabavlja javnost s tezama koje 90 posto ovih koji tu sjede ne misle. Ako ćemo se zaista zalagati za demokraciju onda ne treba stotine sastanaka od 15 minuta gdje se razgovara o ničemu i dogovara ništa. Ako smo ozbiljni i želimo dobro idemo sjesti i recimo, ne želimo više ovakav sustav, političke uhljebe, želimo da narod bira koga želi - poručio je.

HDSSB neće sudjelovati u igricama vezanim za nepotrebno odugovlačenje oko ove teme. Voljeli bi i da referendum Željke Markić prođe.