Izbori u Austriji: Desnica slavi s 29 posto glasova, ali nitko s njima sada ne želi koaliciju

Desno-populistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) pobijedila je na izborima za austrijski parlament ali je malo vjerojatno da će dobiti mandat za sastavljanje vlade s obzirom na to da ostale stranke odbijaju ulazak u koaliciju s njom.

"Pri sastavljanju vlade moraju se poštivati temelji liberalne demokracije a to su: vladavina prava, neovisno sudstvo, ljudska prava i prava manjina, neovisni mediji i članstvo u Europskoj uniji", rekao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.

Austrijski predsjednik je rekao da će se u sljedećim danima "pokazati tko će s kim i što tko želi za Austriju". Van der Bellen, koji daje mandat za sastavljanje vlade, uoči izbora nije skrivao da je malo vjerojatno da će mandat za sastavljanje vlade dati slobodnjacima.

"Ja sigurno neću na put prema vladi podržati stranke koje su duboko antieuropske i koje podržavaju Rusiju u ratu protiv Ukrajine", rekao je prije nekoliko dana Van der Bellen.

Nitko ne želi sa slobodnjacima

Drugoplasirana Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP), koja je zajedno sa Zelenima na vlasti posljednje četiri godine, pretrpjela je veliki gubitak glasova u usporedbi s posljednjim izborima i s 26,3 posto osvojila 11,1 posto manje nego prije četiri godine.

FPÖ je s 28,8 posto glasova, prema nepotpunim rezultatima nakon prebrojanih 97 posto glasova, po prvi put osvojio najviše glasova na izborima za Nacionalno vijeće (Nationalrat) kako se naziva austrijski parlament.

Na treće je mjesto pala Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) s 21,1 posto glasova. Na četvrtom mjestu nalazi se liberalna stranka Neos s 9,2 posto a na petom stranka Zeleni s 8,3 posto.

Ostalim strankama, među kojima je i Komunistička stranka Austrije, nije uspio prelazak izbornog praga od 4 posto.

ÖVP i FPÖ bi mogle ponovno formirati koaliciju ali su narodnjaci i u izbornoj večeri ponovili svoj stav po kojem bi koalirali sa slobodnjacima ali pod uvjetom da predsjednik ove stranke Herbert Kickl odustane od pretenzija za kancelarsku ili neku ministarsku poziciju.

"ÖVP slobodnjacima neće uskratiti priliku za razgovore ali to dolazi u obzir samo bez Kickla", rekao je glavni tajnik ÖVP-a Christoph Stocker za javni servis ORF. On je odbacio špekulacije po kojima bi glavni kandidat i predsjednik narodnjaka Karl Nehammer mogao dati ostavku kako bi ÖVP mogao ući kao manji partner u koaliciju sa slobodnjacima.

Teško bez Kickla

Analitičari su tijekom večeri procijenili kako slobodnjaci neće pristati na ovu opciju s obzirom na to da je upravo Kickl taj koji je FPÖ nakon krize u koju je stranka upala nakon korupcijske Ibiza afere, ponovno vratio na političku kartu Austrije.

Kickl je u više navrata tijekom predizborne kampanje polagao pravo na kancelarsku poziciju u slučaju da slobodnjaci osvoje najviše glasova u parlamentu.

"Mi smo spremni preuzeti odgovornost i pružamo ruku svim strankama", rekao je Kickl nakon objavljivanja izbornih rezultata.

Kickl, koji je na mjestu predsjednika stranke naslijedio Heinz-Christiana Strachea, koji je zbog korupcijske Ibiza afere napustio politiku, slovi kao ekstremni političar blizak mađarskom nacionalističkom premijeru Viktoru Orbanu.

Izgledna koalicija narodnjaka, socijaldemokrata i liberala?

Moguća je i koalicija ÖVP-a i SPÖ-a koja bi imala tijesnu većinu u parlamentu ali su analitičari uoči izbora kao i u izbornoj večeri naglašavali mogućnost da u vladu uđe i stranka Neos, što bi osiguralo stabilnu većinu.

Predizbornom kampanjom su prevladavale teme unutarnje sigurnosti i ilegalnih migracija što se, usprkos činjenici da je ÖVP vlada kancelara Karla Nehammera posljednjih godina pooštrila useljeničku politiku, smatra domenom slobodnjaka.

FPÖ je naklonost birača pridobio i kritikom mjera tijekom pandemije koronavirusa kao i kritikom vojne pomoći Ukrajini.

Političke stranke europske radikalne desnice proslavile su nedjeljnu pobjedu austrijske Slobodarske stranke (FPO) na parlamentarnim izborima smatrajući je poticajem nacionalnim konzervativcima usred napretka što ga postiže ekstremna desnica, a potaknut je strahom od imigranata.

Na čelu s Herbertom Kicklom, koji je dobio podršku zbog posrnulog gospodarstva i zabrinutosti zbog toga što Austrija brže prima imigrante nego što ih uspijeva integrirati, FPO je osvojio oko 29 posto glasova - rekordan rezultat koji bi toj stranci mogao omogućiti platformu za vođenje sljedeće vlade.

Kickl mora pronaći partnera za formiranje stabilne koalicije jer ga ostali stranački čelnici ne podnose. Oni su mu odbili 'služiti' i vrlo su brzo počeli razmatrati mogućnost alternative vladi kojoj bi na čelu bio FPO.

No austrijskim su ekstremnim desničarima brojni europski saveznici uputili čestitke. FPO je dio ekstremno desno orijentirane grupe u Europskom parlamentu koju predvodi francusko Nacionalno okupljanje (RN).

Čelnica RN-a je Marine Le Pen, koja je izrazila oduševljenje pobjedom, kazavši kako je to pokazatelj da takve stranke napreduju.

"Nakon održavanja talijanskih, nizozemskih i francuskih izbora, ovaj plimni val koji podupire obranu nacionalnih interesa, očuvanje identiteta i uskrsnuće suvereniteta, potvrđuje narodni trijumf posvuda", napisala je Le Pen u objavi na X-u.

Među čestitarima je i Bjoern Hoecke, jedan od čelnika krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koji je pobjedu FPO-a nazvao "senzacijom" te na X-u napisao: "Pobjeda FPO-a nije samo pobjeda Austrije - ona seže puno dalje od granica te alpske republike i dobar je znak napretka za cijelu Europu."

Nizozemski nacionalist Geert Wilders, čija stranka PVV vodi nizozemsku vladu, na X-u je poručio: "Mi pobjeđujemo! Vremena se mijenjaju! Identitet, suverenitet i sloboda. I nema više ilegalne imigracije niti azila, a to je ono za čime čeznu deseci milijuna Europljana!"

Na Facebooku se oglasio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto koji je napisao: "Kakav vikend!! Nakon Češke još jedna pobjeda za domoljube preko granice... Nema rata, nema migracija i nema rodne propagande!"

Pobjeda euroskeptičnog FPO-a mogla bi posijati podjele unutar Europske unije kada je posrijedi područje vanjske politike koje se odnosi na potporu Ukrajini protiv moskovske invazije na tu zemlju.

Posljednje četiri godine Austrijom je vladala koalicija narodnjaka i zelenih s kancelarom Karlom Nehammerom na čelu vlade.

Austrijski predsjednik Alexander van der Bellen je najavio da neće podržati stranke koje su "duboko antieuropske i koje podržavaju ruski rat protiv Ukrajine" aludirajući time na FPÖ. Van der Bellen može teoretski mandat za sastavljanje vlade dati i narodnjacima ako smatra da imaju izgleda za sastavljanje stabilne vlade.

Slobodnjaci su se nakon tzv. Ibiza afere zbog koje se raspala narodnjačko-slobodnjačka koalicijska vlada Sebastiana Kurza, relativno brzo oporavili i to prije svega stajanjem na stranu protivnika zaštitnih mjera tijekom pandemije koronavirusa, negiranjem klimatskih promjena, ali i zaoštravanju svoje antimigracijske politike.

ÖVP je posljednjih tjedana uoči izbora ojačao svoje vrijednosti u ispitivanjima javnog mnijenja zbog čestog pojavljivanja kancelara Nehammera u poplavama pogođenim područjima. Narodnjaci su također i pitanje blokiranja ilegalnih migracija ponovno vratili u prvi plan.

Iako bi se rezultati, zbog činjenice da još nisu prebrojani mnogi glasovi u većim gradovima u kojima FPÖ tradicionalno ne uživa najveću podršku, mogli promijeniti tijekom izborne večeri, analitičari već sada polaze od kompliciranog sastavljanja vlade.

ÖVP je doduše prije izbora izrazila otvorenost za suradnju sa slobodnjacima, s kojima su već bili u koaliciji na saveznoj razini, ali samo pod uvjetom da predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl, koji je poznat po svojim ekstremističkim stavovima, ne uđe u vladu.

Polazi se od toga da FPÖ, čiji je kandidat Kickl najavljivao da će postati „narodni kancelar“, pojam koji se do sada pripisivao jedino Adolfu Hitleru, neće pristati na uvjete narodnjaka. S obzirom na to da su ostale stranke najavila kako ne žele ulaziti u koaliciju sa slobodnjacima, izgledna je jedino koalicija narodnjaka i socijaldemokrata u kombinaciji s Neosom ili Zelenima.