Doktor kaže kako su prva istraživanja koja su se radila pokazala da serumi, odnosno antitijela, slabija štite od omikron varijante koronavirusa, što je bilo za očekivati s obzirom na mutacije
SOJ SE BRZO ŠIRI
Imunolog Lučin: 'U utrci smo između širenja omikrona i naših pokušaja da naučimo o njemu'
Prije nekoliko dana pojavilo se britansko istraživanje koje tvrdi da bi omikron varijanta mogla biti manje "uspješna" u napadu na pluća od prethodnih varijanti koronavirusa. Imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvoga rekao je da je još uvijek prerano zaključiti kakva će biti reakcija na plućima s obzirom na infekciju koju izaziva ovaj virus.
- Mi smo sada u jednoj vrsti utrke između širenja virusa i naših pokušaja da saznamo što više o njemu. To istraživanje je pokazalo da omikron slabije zaražava stanice pluća, međutim, to su samo stanice "u kulturi", dakle in vitro, dakle to je vrlo detaljan eksperiment, ali na izoliranim stanicama, tako da treba biti oprezan u interpretaciji tog rezultata. On je optimističan, mi svi želimo u njega vjerovati, ali treba vidjeti kako se virus ponaša u živom organizmu - poručio je imunolog Lučin.
Ono što sve brine je pitanje - može li omikron varijanta virusa zaobići imunost koju su brojni stekli što preboljenjem što cijepljenjem.
- Sva su predviđanja da, s obzirom na mutacije koje su se našle, može zaobilaziti imunost i to onu koja je nama u ovome trenutku u borbi protiv širenja virusa, a to je imunost protutijelima. Pitanje je koliko te mutacije koje je nakupio utječu na biološko ponašanje. Ono što je sigurno - puno brže se širi, čini se da se broj novih slučajeva duplicira unutar dva dana, infekcija se puno brže širi te postoji opasnost od naleta velikog broja infekcija ovim virusom - ustvrdio je Lučin.
Kaže kako su prva istraživanja koja su se radila pokazala da serumi, odnosno antitijela slabija štite, što je bilo za očekivati s obzirom na mutacije.
- Kasnije su se pojavila istraživanja koja su sugerirala da booster doza značajno povećava učinkovitost zaštite, tih je istraživanja već poprilično. Ono što treba očekivati je da će cijepljenje i docjepljivanje sigurno štititi od ovog virusa neovisno o tome što su antitijela malo slabija, ona postoje i ona su ključna za sprječavanje težih kliničkih oblika bolesti što će sigurno smanjiti pritisak na bolnice kojeg se svi najviše plašimo - rekao je Lučin.
Čelnici država članica Europske unije podržavaju booster doze i docjepljivanje, rekli su da taj proces treba ubrzati, a Europska komisija osigurala je dodatne doze.
- Cjepiva sigurno neće ponestati, milijuni doza cjepiva koji su osigurani ne samo da su dovoljni za cjelokupno stanovništvo Unije, nego toliko toga ima spremno za dvije pa i tri doze. EU je i najveći izvoznik cjepiva. U Uniji je procijepljeno oko 70% stanovništva, to se naravno razlikuje od države do države. Jučer je potpisan ugovor koji osigurava dolazak cjepiva tijekom prve četvrtine iduće godine. Dakle, nikakvih problema oko toga ne bi smjelo biti - ustvrdio je dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković.
Osvrnuo se i na kampanju dezinformiranja, antivakseri tvrde da zemlje članice dobivaju novčana sredstva s obzirom na to koliko je njihovih građana cijepljeno.
- Ne radim u ministarstvu financija niti jedne države članice tako da ne znam dobivaju li novce. To je jedna od stvari koje se šire. Imate dvije skupine dezinformacija, onako ugrubo podijeljeno - jedne su one protiv cijepljenja, druge su one koje zagovaraju cijepljenje. Izlazi se s brojkama koliko je uspješna zaštita nakon prve, druge i treće doze cijepljenja, a poslije vidite da to nije tako, da ta antitijela padaju. Prvo se govorilo da nakon druge doze imunost traje godinu dana, pa je onda to smanjeno na 6 mjeseci, pa onda se govorilo o 6 + 3 mjeseca. Zbog toga su prosvjedi diljem Europe - rekao je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
