Saznala sam za nutricionisticu Petru Vlak koja radi u savjetovalištu u mom Domu Zdravlja. Ona mi je besplatno izradila program prehrane i uz njezinu pomoć sam sa 124 kile pala na 90, kaže naša sugovornica
ZDRAVO MRŠAVLJENJE
Imala 124 kg: U prošlosti sam jela krive stvari u krivo vrijeme
Kad sam došla na 124 kilograma, počela sam ozbiljno razmišljati o tome što činim svome zdravlju i krenula na dijetu. Skinula sam 4 kilograma, no nije išlo dalje, pa sam zato potražila pomoć nutricionistice. Moja Petra me doslovno spasila. Na temelju programa prehrane koji je za mene izradila od 26. veljače do rujna, izgubila sam 25 kilograma, kaže gospođa H.K. (63), koja je htjela zadržati anonimnost.
Kaže kako je imala veliku sreću što ju je liječnica obiteljske medicine uputila na nutricionisticu Petru Vlak, koja je za nju besplatno izradila program prehrane, i to zimsku i ljetnu verziju, i prati ju kao podrška već neko vrijeme. U vrijeme kada smo razgovarali približavala se brojci od 90 kilograma, no tad je već počelo ići malo teže.
- Zahvaljujući Petri, naučila sam da mogu imati i takva razdoblja kada kilogrami teže idu, jer se organizam prilagođava na novu težinu i jačaju mišići, pa ne brinem što ide polako, nego uporno nastavljam s novim režimom prehrane. Doći će kilogrami na svoje, kaže, i u šali zaključujemo da ih nije ni skupila „na brzinu“.
- U mladosti sam voljela slatko i jela puno slatkoga, sad sam više sklona slanome. Volim jesti, no prije sam jela krive stvari u krivo vrijeme i to je najviše pridonijelo debljanju. Otkad sam u mirovini i ne krećem se puno, osim u Zagorju, na gruntu, pa je i to pogodavalo da natučem kilograme. No, otkad sam donijela odluku o promjeni prehrane, osjećam se puno zdravije i više se krećem, kaže sugovornica. Naime, od vlaka do njenog imanja ima oko 2,5 kilometra, što je ranije za nju bila muka i preferirala je vožnju automobilom, a sad s užitkom, poletno prehoda tu dionicu.
- Ranije sam jela puno mesa. Na primjer, obožavam odojka i svinjske šnicle i često sam ih pripremala. Dok sam radila, često bih na poslu na brzinu pojela sendvič, a na večer kad bih došla kući, pojela bih sve što sam našla u hladnjaku, najčešće opet salame i kruha, prije nego što bih skuhala obrok. Uglavnom, obično bih nešto kuhano pojela tek oko 18 sati i tad sam se baš znala prejesti, da nadoknadim to što nisam jela preko dana, priča sugovornica.
- No, najviše sam se udebljala kad sam nakon 36 godina staža završila na burzi, i to nenadano, tako što su mi u 21 sat iz tvrtke javili da od sutra više ne moram dolaziti na posao. Ponekad mi se činilo da me jedino hrana može utješiti i umiriti stres koji sam doživjela i tako sam nakupila višak kilograma, priča sugovornica. Dodaje da danas uopće ne jede namirnice koje sadrže životinjske masnoće i glavni dio obroka čini joj povrće.
- Često spravljam čušpajze i jako ih volim. Dva puta tjedno na meniju imam bijelo pileće meso, a dvaput tjedno obavezno jedem ribu. U pripremi hrane koristim maslinovo ulje i obavezno popijem 2,5 litre tekućine dnevno, priča H.K. U početku joj je, dodaje, tijekom novog režima prehrane znao pasti šećer tijekom dana, pa bi osjetila glad, no kako je svladala pravilno kombiniranje obroka i počela jesti u pravo vrijeme, s time više nikad nije imala problema.
- Danas jedem 3 glavna obroka i dva međuobroka, što su najčešće neke voćke. Dan obično započinjem zobenim pahuljicama s jogurtom ili mlijekom, s tim da su to mliječni proizvodi s manje masnoće. Doručak mi je ponekad i kriška kruha s nekim laganim namazom, no izbacila sam bijeli kruh i prešla na raženi i integralni. Do ručka obično pojedem neko voće, a oko 15 sati ručam - varivo, ili meso ili ribu, s povrćem. Druga je mogućnost pileća šnicla, s malo pečenog krumpira i salatom od krastavaca i rajčice. Danas sam, na primjer, imala dinstanu mrkvicu i grašak te dva pečena jaja, s malom kriškom raženog kruha. Za večeru pojedem salatu od slanutka s rajčicom, ili namaz od sira sa češnjakom i malo raženog kruha, no ponekad čak ni to. Na primjer, sinoć sam planirala pojesti dvije kriške kruha sa sirnim namazom, no nisam bila gladna i umjesto toga pojela sam 2 mandarine. Ponekad pomislim da bih mogla pojesti svinjsku šniclu, ali zasad ih još nisam uvrstila u prehranu, jer ne osjećam veliku potrebu. Možda i hoću s vremenom, no to svakako više neće biti često i svakako se neću vratiti 'starom' načinu prehrane - kaže sugovornica.
Naime, naučila je da se, ako želi smršaviti, mora držati plana prehrane, te da kao umirovljenica koja se ne kreće puno i ne treba unijeti više od 1500 kalorija na dan.
- Ranije sam suprugu i sinu znala reći kako ću potražiti pomoć stručnjaka, jer ne mogu sama, no nisam jer sam uvijek mislila da je to skupa usluga koju si neću moći platiti. Zato sam se jako ugodno iznenadila kad mi je doktorica rekla da savjet stručnjaka mogu dobiti i besplatno, u okviru Savjetovališta. Iako je Petra već odavno rekla da dobro napredujem i da više ne moram dolaziti k njoj, ipak odem povremeno, jer se uz nju osjećam sigurnije, kaže sugovornica.
- Sa svojih 165 centimetara visine, računa se da bih trebala imati oko 65 kilograma, no danas znam da to nije realno očekivati i da ne treba težiti tome u mojim godinama. Petra kaže kako će biti dovoljno da dođem na približno 80 kilograma, no voljela bih da to bude 75 i da zadržim tu težinu. Svakako ću nastojati u tome, jer mi se otkad sam smršavila značajno popravilo zdravlje i puno bolje se osjećam, pogotovo kad vidim da danas mogu odjenuti neke stvari koje su dugo stajale u ormaru. Divan je osjećaj i to da se sada mogu i ljepše odjenuti nego u vrijeme kad sam se borila s kilogramima, kaže sugovornica. Što na to kažu njeni dečki, suprug i sin, pitamo sugovornicu. I je li i njih nagovorila na novi režim prehrane?
- Oni su u početku pokušali biti podrška, no nije im išlo. Pomalo su promijenili navike i vratili se na staro. No, nije mi problem spremiti njima poseban obrok, a da sama pojedem nešto drugo. Uopće nemam želju uzeti to što oni jedu i mislim da se nikada neću smjeti 'predati' starim navikama, jer se kilogrami lako vrate, zaključuje sugovornica.
Ne odustajte ako kilogrami 'odlaze' polako, od brojke na vagi važnija je promjena navika
Naša sugovornica H.K. na savjetovanje kod nutricionistice došla je preporuku svoje liječnice, u sklopu Doma zdravlja Zagreb Zapad, gdje postoji nutricionističko savjetovalište petkom. U savjetovalištu radi tim nutricionista tvrtke Vitaminoteka, koja već četiri godine uspješno surađuje s Domom zdravlja Zagreb Zapad, te tako pružaju jedinstvenu uslugu pacijentima u sklopu primarne zdravstvene zaštite, odnosno obiteljske medicine, pojašnjava nutricionistica Petra Vlak, koja prati našu sugovornicu, inače stručna suradnica u tvrtki Vitaminoteka i Nutricionističkom savjetovalištu - Dom zdravlja Zagreb Zapad.
Dodaje kako se ovaj model suradnje pokazao održivim i zasigurno će u budućnosti biti još ustanova u kojima će se moći besplatno dobiti takva usluga, jer sve više raste svijest o važnosti prehrane u različitim bolestima i stanjima. Naša sugovornica ističe kako je gospođa H.K. školski primjer toga kako bi trebalo gubiti suvišne kilograme.
- Pridržavajući se plana prehrane prilagođenog individualnim potrebama, očekivani gubitak kilograma je između 0,5 i 1 kilograma tjedno, što je ona i ostvarila. Ono što je važnije od brojke na vagi, je promjena životnih navika. Naša klijentica je sama uočila kako uvođenje redovitih obroka, adekvatan unos tekućine te uvođenje nekih novih namirnica, pozitivno djeluje na gubitak suvišnih kilograma, ali i na njezino zdravlje. Promjenom životnih i prehrambenih navika olakšavamo problematični period nakon gubitka određenog viška kilograma, odnosno održavanje željene tjelesne mase, ističe sugovornica.
Gdje većina nas najčešće griješi kad je u pitanju prehrana i koliko se može učiniti za zdravlje već samo promjenom načina prehrane?
- Veliki broj ljudi danas ima različite izgovore zašto se ne hrani pravilno, zašto se ne kreću ili ne spavaju dovoljno. Brzi nas način života sve ponekad natjera da pokleknemo pred slatkim (ili slanim) iskušenjem. Isto tako, veliki problem je neadekvatan raspored obroka u danu. Zbog velikog broja obaveza tijekom dana, često ne stignemo pravilno rasporediti obroke, pa kasnije navečer nepotrebno unesemo velike količine hrane. Samo promjenom takvog obrasca prehrane možemo poboljšati vlastite prehrambene navike. Uz promjenu rasporeda obroka, važna je i kvaliteta tih obroka. Tako bi u prehrani trebalo prevladavati svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, mahunarke te bijelo meso i riba, a glavna masna jedinica u prehrani trebala bi biti ekstra djevičansko maslinovo ulje. Brojna znanstvena istraživanja pokazala su kako uvođenje navedenih namirnica blagotvorno djeluje na zdravlje cijelog organizma.
Koliko je važno uskladiti unos kalorija s našim potrebama? Koliko kalorija u prosjeku treba odrasla osoba koja se bavi sjedilačkim poslom i eventualno šeta pola sata na dan...?
- Usklađivanje unosa i potrošnje energije temelj je održavanja adekvatne tjelesne mase. Ukoliko kroz dulji vremenski period unosimo više nego nam je potrebno, rezultat će nažalost biti nakupljanje neželjenih kilograma. A koliko nam je zapravo energije potrebno svakoga dana? Odgovor na to pitanje nije jednostavan. Energetske potrebe svakoga od nas ovise o brojnim čimbenicima kao što su tjelesna visina, razina tjelesne aktivnosti, dob i spol, zbog čega ne postoji jedinstveni odgovor na ovo naizgled jednostavno pitanje. Ipak, aproksimacija je da prosječnoj odrasloj osobi koja je umjereno aktivna treba između 1.800 i 2.400 kcal dnevno.
Ljudi često kažu kako ne jedu puno te ne znaju od čega se debljaju. Koliko griješimo ako, na primjer, uz redovnu prehranu pred TV-om pojedemo pola vrećice čipsa, ili 2 kriške torte od čokolade tijekom dana...?
- Valja ponovo naglasiti važnost pravilnog rasporeda obroka i međuobroka. Svakoga dana potrebno je imati tri glavna obroka i dva manja međuobroka, kako bi spriječili oscilacije razine šećera u krvi te pojavu žudnje za pojedinim neadekvatnim prehrambenim izborima. Ukoliko svakog dana osoba pojede pola vrećice čipsa, što je otprilike 400 kcal, znači da godišnje unese dodatnih 146.000 kcal.
Postoje li neke procjene o tome koliko u tome griješimo?
- Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 1,9 milijardi odraslih ljudi u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu, od čega je pretilo 11 % muškaraca i 15 % žena. U Hrvatskoj, više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, njih 57,4 %, od čega debljinu ima čak 18,7 % stanovnika. Muškarci su pritom deblji od žena; gojazno je njih 20,8 % u odnosu na 16,8 % žena.
Danas u Hrvatskoj sve više govorimo o velikom problemu pretilosti kod djece, s tim da je poznato da takva djeca imaju veći rizik od pretilosti u odrasloj dobi. Što pokazuje statistika?
- Posebno zabrinjavajući su rezultati istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)“ koji pokazuju kako 35% hrvatskih djevojčica i 38,7% dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Ove zapanjujuće brojke posebno su zabrinjavajuće s obzirom da pretila djeca nažalost najčešće postaju pretili odrasli ljudi s brojnim zdravstvenim problemima. Stoga je od izuzetne važnosti djecu školske dobi educirati o pravilnoj prehrani. Jedan svijetli primjer je javnozdravsteni obrazovni projekt Petica – igrom do zdravlja koju je pokrenuo Hrvatski liječnički zbor u suradnji s međunarodnom organizacijom EPODE. Cilj programa prevencija je pretilosti u djece školske dobi i njihovih roditelja, kao i edukacija javnosti o pravilnim prehrambenim navikama i važnosti redovite tjelovježbe.
Kad netko krene s programom za skidanje viška kilograma, to obično traje po nekoliko mjeseci - što pokazuje Vaše iskustvo, koje su najteže situacije tijekom jednog takvog razdoblja, zbog kojih ljudi lako posustaju?
- Najčešći razlog zbog kojih pacijenti odustaju u procesu gubitka suvišnih kilograma jest polagani gubitak kilograma. Promjenom prehrambenih i životnih navika ne možemo očekivati „instant“ rezultate, već treba strpljenja kako bi se naš organizam privikao na nove obrasce u svakodnevnom životu. Jedan od najvažnijih čimbenika u procesu gubitka suvišnih kilograma je kontinuirano praćenje pacijenta, odnosno kratko savjetovanje sa nutricionistom minimalno jednom mjesečno. Na taj način, i mi i pacijenti dobijemo uvid u napredak, odnosno kroz razgovor pokušavamo ispraviti probleme i kritične točke koje usporavaju napredak. Isto tako, kroz razgovor dodatno motiviramo pacijenta kako ne bi odustao od ostvarenja vlastitog cilja.
STALNO PAMETUJU I DRUGIMA IDU NA ŽIVCE: Ovi horoskopski znakovi pod hitno trebaju nešto primijeniti
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
