Izoliranost kod kuće i strah od zaraze težak je za odrasle, a kamoli za djecu. Regresije se javljaju kao uobičajen obrazac ponašanja u bilo kojoj dobi djeteta, a evo kako im možete pomoći
ZBOG IZOLACIJE
Imaju li vaša djeca regresije u ponašanju? Evo što napraviti...
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: To je izazov: Izolacija s 11-ero djece, među njima i mala beba
U pitanju upućenom portalu za roditelje AHA Parenting, zabrinuta čitateljica obratila se dr. Lauri Markham s pitanjem:
"Doktorica Laura .... Moja trogodišnjakinja odjednom piški u krevet iako je uspješno bez pelena dulje od godinu dana. S druge strane, moja petogodišnjakinja odjednom želi spavati sa mnom u krevetu, dok sedmogodišnji sin stalno kuka i cvili, doslovno ne može oprati ruke bez moje pomoći. Osim toga, kad ih opominjem, kao da opet imaju tantrume. Događa li se sve ovo zbog epidemije virusa i gdje griješim."
Dr. Markham kaže kako su ti problemi definitivno povezani sa situacijom oko korona virusa. To su opisi klasične regresije, što znači da se dijete ne može nositi sa stvarnošću na zreli način kao što je to do nedavno moglo.
Kad su djeca pod velikim stresom, u nepoznatim, novim i zastrašujućim situacijama, gotovo uvijek doživljavaju regresiju. Kućna karantena i stalne vijesti o epidemiji svakako se klasificiraju u situaciju velikog stresa.
Kako prepoznati
Bez obzira na to možete li to vidjeti ili ne, vaše se dijete može osjećati kao da mu prijeti opasnost, ali neće biti u mogućnosti to izravno izraziti. Djeca brinu o tome da će se zaraziti nevidljivim virusom ili da bi njihovi roditelji ili djedovi i bake mogli umrijeti. Djeca osim toga 'upijaju' i roditeljski stres, a ako uče od kuće, to je pak izvor dodatnog stresa.
Dječja rutina je poremećena i njihov uobičajeni sustav podrške (prijatelji, škola, vrtić) nije dostupan. Nisu u mogućnosti igrati se u parku, pa nije ni čudno da su pod stresom.
To znači da probleme s ponašanjem možete očekivati od djece svih dobnih skupina. Regresija se iskazuje na mnogo načina, ovisno o djetetu i dobi, ali cviljenje, mokrenje u krevet i stalna buđenja su česta. Općenito ćete vidjeti da se dijete lakše uzruja i teže ga je smiriti.
Ovo su neki od primjera:
- Djeca češće plaču, osobito zbog aktivnosti koje ne smiju raditi, a prije su mogli
- Osjetljiviji su, češće dolaze po zagrljaj, žele spavati s vama, ne ispuštaju vam ruku
- Lakše se razljute ili se ponašaju ratoborno (jedna od manifestacija stresa)
- Imaju češće noćne more i bude se usred noći
Što učiniti?
Kad se vaše dijete ponaša kao da ne može podnijeti ono što se od njih traži - može početi plakati, ponašati se bespomoćno ili pak vikati. Trenutno vaše dijete zapravo ne može podnijeti ono što tražite. Njihova regresija signal je da se osjećaju preplavljenim. Pokazuju vam, jer nemaju riječi da vam kažu.
Zbog toga pronađite strpljenje u sebi i podsjetite se da vašem djetetu treba vaša podrška kako bi se moglo nositi sa stresom. Dva su rješenja - možete smanjiti zahtjeve spram djeteta ili povećati njegov osjećaj sigurnosti.
Praktično u trenutku kad ih uvjeravate i dajte im sigurnost, suosjećate s činjenicom da im se u ovom trenutku sve čini previše i pomažete im u obavljanju zadataka.
Tako je, primjerice, vaš sedmogodišnjak savršeno sposoban sam oprati ruke. No sav stres koji se veže na to otkako je pranje ruku postalo neizmjerno važno, pogađa ga. Najbolja intervencija je uvjeravanje. 'Trenutno ti je teško, zar ne. Daj da ti pomognem, zato sam tu'. Tako djetetu dajete dozu sigurnosti.
Primjeri aktivnosti koje također pomažu:
- Škakljanje, bacanje u zrak i smijanje - mijenjaju tjelesnu kemiju te smanjuju stres
- Grljenje i fizička povezanost (povećava se osjećaj sigurnosti)
- Kreativne radnje poput crtanja ili gradnje nečega (djeluju terapeutski)
- Šetnja vani (ako je dijete dovoljno odraslo da mu se objasni da se drži dalje od drugih ili ga možete odvojiti - primjerice na izoliranom mjestu, ili tako da ga vozite na biciklu)
- Tjelesna aktivnost (zajednička igra, dodavanje loptom i slično služe kao ispušni ventili)
- Redovito posvećivanje vremena isključivo djetetu
Ako je dijete agresivno
Reagira li vaše dijete na stres ljutnjom, a ne tugom, podsjetite se da im treba vaša pomoć i oduprite se vlastitoj navali negativnih emocija. Umjesto toga, koristite svoju empatiju za stvaranje emocionalne sigurnosti, tako da vam dijete može pokazati one nježnije osjećaje.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Četiri najbolje igre koje će vaše mališane zabaviti u karanteni
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...
00:24
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
