Imam 35 godina radnog staža. Cijeli život radim za minimalac. Radim osam sati svaki dan u pilani. Fizički je jako težak i zahtjevan posao jer slažem daske, počinje svoju priču Ilija Kostelac (57) iz Švice kraj Otočca
Ilija radi za minimalac već 35 godina: 'Teško je, to nije život'
Supruga Gordana (50) je nezaposlena te skrbi o djeci i kućanstvu te poljoprivredi. Sa siromaštvom u kojem oduvijek živi Ilija se nekako pomirio, no brine ga budućnost djece.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Imam kćer od 18 godina, koja ide u ekonomsku školu, a planira i studij u Rijeci ili Zagrebu. Iskreno, ne znam kako ću to platiti ni omogućiti joj odlazak. Teško mi je zbog toga, ali jednostavno ne mogu ništa poduzeti ni promijeniti. Sin (14) ima teškoće u razvoju i ne školuje se. Sretan sam što živimo na selu, pa uzgajamo krumpir i svinje, jer ne znam kako bismo inače preživjeli. Od moje plaće za režije ode oko 400 kn, a ostalo je za higijenske potrepštine, odjeću i hranu - nastavlja Ilija.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
U pilani radi od početka i sav je staž ondje stekao. Sjeća se i težih vremena.
- Firma je prvo bila državna i otišla je u stečaj. Tad smo svi strepili za posao. Zadnjih 18 godina je privatna, vlasnik je Talijan, ali koliko se sjećam, nikad nisam dobio nikakvu jubilarnu nagradu za staž, nisam dobio božićnicu ni uskrsnicu. Nikad u životu nisam u rukama imao više od 3000 kuna - zaključio je Ilija.
Njegovu sudbinu dijeli oko 76.400 radnika u Hrvatskoj koji rade za minimalnu plaću. Ona je do ove godine iznosila 2621 kunu, a s početkom siječnja odlukom Vlade minimalac je porastao za 131 kunu.
- Taj porast plaće meni je bizaran i voljela bih da ga nije ni bilo. Iskreno, uopće mi nije pomogao niti me spasio. Ogorčena sam - objašnjava Danijela Trninić (37), zaštitarka iz Petrinje. Ima 15 godina radnog staža, a po struci je komercijalistica. Radila je i u trgovini, no kaže kako u njezinoj županiji u trgovinama radnike ne zapošljavaju na neodređeno.
- U zaštitarstvu je probni rok samo tri mjeseca, nakon čega dobijete ugovor na neodređeno. Nisam imala što puno misliti i jednostavno sam se odlučila za ovu varijantu. Kad platim režije i kredit koji sam podignula za prekvalifikaciju, ostaje mi za život oko 1500 kuna - objašnjava ona.
Živi u roditeljskoj kući, pa ne mora razmišljati o stanarini, a na plaći dobije dodatak za prijevoz, koji potroši putujući na posao i doma, pa ne razmišlja ni o tim troškovima. Živi skromno. Nema djece ni muža, pa su joj troškovi života manji.
- Puno je toga što si ne mogu priuštiti. Ne pamtim kad sam zadnji put bila na moru na ljetovanju. Jako sam sretna što imam rodbinu na selu, pa mi šalju hranu za koju bih inače morala plaćati - iskrena je Danijela. Minimalnu plaću najčešće primaju radnici u tekstilnoj, kožarskoj, drvnoj i srodnim industrijama. Na stranici numbeo.com doznali smo kako su prosječni mjesečni troškovi za samca u Zagrebu 4303 kune bez stanarine, a za četveročlanu obitelj to je 14.650 kuna.
Troškovi života u Dubrovniku su 18 posto viši nego u Zagrebu. U Rijeci će samac trebati najmanje 4253 kune, dok se iznos za četveročlanu obitelj penje na 14.382 kune. U Osijeku su troškovi manji i iznose 3493 kune na mjesec za samca, ili 11.704 kune za četveročlanu obitelj. Splićanin samac će mjesečno za osnovne životne potrebe izdvojiti 4132 kune, a četveročlana obitelj 14.264 kune.
- Udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj prošle godine iznosio je 42,9%, te stoga visina minimalne plaće za 2018. godinu iznosi bruto 3439,80 kuna. Usporedbe radi, većina europskih država ima udio minimalne plaće u prosječnoj plaći u rasponu od 40% do 50%.
Podsjećamo da je Vlada Republike Hrvatske dvaput povećala minimalnu plaću za 5% što je povećanje od 256 kn neto u dvije godine, a u prosincu 2017. usvojen je Zakon o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći, kojim je dopunjena odredba kojom se definira minimalna plaća, pa tako pored toga što se propisuje da minimalna plaća predstavlja, sad u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja za: prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi - objasnili su u Ministarstvu rada.