"Surova je stvarnost da je na svakih sto novih dijagnosticiranih slučajeva, devetoro djece oboljelo. Svijet ima alate, prave lijekove i političku volju, ali ipak ne možemo otkriti bolest na vrijeme..."
Iako lijek postoji, guba i dalje ulijeva ljudima strah u kosti...
Lepra (guba) je kronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još guba te Hansenova bolest. Bolest je prepoznata još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis potječe iz 600-te godine prije Krista. Kroz povijest oboljeli su bili odbačeni od društva te smješteni u tzv. kolonije gubavaca, objašnjavaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Ova bolest se izuzetno sporo razmnožava, inkubacija traje oko pet godina, iako postoje podaci da je trajala nevjerojatnih 20 godina.
- Lepra zahvaća kožu, periferne živce, sluznicu gornjeg respiratornog trakta i oči. Bolest nije visoko kontagiozna, prenosi se kapljičnim putem u bliskom kontaktu s neliječenom osobom. Dijagnoza se postavlja klinički zbog simptoma kao što su karakteristični kožni osipi koji ne nestaju, gubitak osjeta te deformacije nastale zbog mišićne slabosti, a potvrđuje se mikroskopskim pregledom uzoraka zaražene kože - dodaju u HZJZ-u.
Srećom guba se može izliječiti kombinacijom lijekova, a liječenje traje dugo, šest mjeseci do godinu dana. Do velikih problema dolazi ako se bolest ne liječi - to uzrokuje slabost mišića, atrofiju, trajnu invalidnost...
Situacija u svijetu
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. godine, novih slučajeva zaraze u svijetu bilo je 216.108, od toga se bolest pojavila kod 18.472 djece, toliko ih je registrirano. Guba se pojavljuje najviše u Brazilu i u Indiji, oni godišnje prijave najveći broj slučajeva.
- Surova je stvarnost da je na svakih sto novih dijagnosticiranih slučajeva, devetoro djece oboljelo. Svijet ima alate, prave lijekove i političku volju, ali ipak ne možemo otkriti bolest na vrijeme - kaže dr. Erwic Cooreman, voditelj tima Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) u projektu Global Leprosy Program.
WHO pokušava iskorijeniti ovu bolest svim silama, a od 1995. godine daju i besplatne lijekove svim oboljelima.
Diskriminacija oboljelih
U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kažu, kao unatoč globalnim naporima za njihovo ukidanje, i dalje u nekim zemljama postoje zakoni koji diskriminiraju oboljele od gube, i odrasle i djecu. Djeca su lišena obrazovanja pa čak i podvrgnuta zlostavljanju zbog bolesti.
Kažu da nastavak diskriminacije usmjerene na oboljele od gube ima za posljedicu to da se ljudi boje postavljanja dijagnoze pa tako skrivaju bolest i ne liječe se, a to pak za posljedicu ima širenje zaraze.
- Bitno je što ranije dijagnosticirati oboljele i provesti terapiju da se izbjegne razvoj invalidnosti. Smatra se da je lepra iskorijenjena ako je stopa prevalencije manja od 1 slučaja na 10 000 osoba - objašnjavaju u HZJZ-u.
Guba u Hrvatskoj
Kažu kako je u Europi guba iskorijenjena. Ove bolesti bilo je i u Hrvatskoj, a zadnji slučaj zabilježen je 1993. godine, no radilo se o oboljelom koji je u našu zemlju došao iz inozemstva.
Inače, ova bolest se spominje i u Bibliji, a stoljećima je harala Europom i svijetom, pa tako i Hrvatskom. Kako bi se zaštitili od zaraze, a opet dali priliku oboljelima da žive, osnovani su tzv. leprozoriji.
U našim krajevima je takva kolonija gubavaca osnovana 1905. godine oko dva kilometara od Metkovića, imali su i kapelicu te ambulantu. To je trajalo do 1925. godine kada su oboljeli uglavnom pomrli, leprozorij su zatvorili, a guba je proglašena iskorijenjenom u našoj zemlji. Najviše oboljelih bilo je u Dalmaciji. Prvi leprozorij je bio sagrađen 1272. godine u Dubrovniku.