Sudionik akcije Kunu po kunu Igor Lencović otkrio je uz pomoć Domagoja Dupora osim štednim žaruljama račune za rasvjetu može smanjiti za 30 posto - bojom zida
I svjetlija boja zidova može srezati račun za struju
Igor Lencović, sudionik akcije Kunu po kunu sada radi kao key
account manager ali u dogledno vrijeme ima dva velika plana. Prvi je riješiti
stambeno pitanje jer trenutačno živi kao podstanar u Rijeci, a drugi je
štedjeti i na koncu pokrenuti vlastiti posao, a ušteđevinu “upregnuti” da radi
za njega.
“Razmišljao sam o montažnoj kući koja bi mi donijela uštedu
na rashodima, pogotovo na grijanju. Iako ponekad nije ekonomski kratkoročno
isplativo, ja sam pobornik ekologije. Na početku sam voljan uložiti i do 30
posto više, ako će mi se to na duge staze isplatiti”, kaže Lencović.
Priznaje da do sada nije previše razmišljao o uštedama jer
živi sam, pa se ugodno iznenadio kada je provjerom preko Green Calculator
otkrio da unatoč niskim režijama može uštedjeti ponešto na električnoj
energiji. “Godišnja ušteda bit će mi oko 200 kuna, ali sada zbog obaveza i
čestog izbivanja iz stana razmjerno malo koristim rasvjetu. U budućnosti će te
uštede sigurno biti i značajnije”, kaže on.
Stan koji je ujedno i ured
Obzirom na Igorove ambicije za pokretanjem vlastitog posla,
planiranju doma može pristupiti kao i planiranju svog prvog poslovnog prostora.
“Danas mnogi dio ili kompletan posao obavljaju kod kuće, dakle u djelomično
domaćem okruženju, u posebnim prostorijama preuređenim za rad ili u prostoru
koji se u drugom dijelu dana koristi i za boravak”, rekao je Igoru Domagoj
Dupor, stručnjak za rasvjetu iz svjetlotehničkog inženjeringa Lighting.
“Najčešće je to rad za radnim stolom i računalom, kao u
Igorovom slučaju. Takav rad zahtjeva dobru i kvalitetnu rasvjetu. Nekad
uobičajena uredska rasvjeta sa stropnim tehničkim svjetiljkama s fluo cijevima
sigurno se neće uklopiti u ovakav okoliš. No, prije desetak godina svi su
proizvođači počeli proizvoditi i prodavati rasvjetu za urede koja nije više
samo tehnička nego je i dekorativna, jače estetski dotjerana. Ovi proizvodi
imaju dobar i kontroliran izvor svjetla (fluo cijevi i/ili LED izvore), koji je
upakiran u dizajnirano kućište”, kaže Domagoj. Za prostor koji nije odvojen u
ured možda je najjednostavnije riješene stolna ili stojeća uredska dekorativna
svjetiljka.
Svjetlost kao pokretač aktivnosti
Novije generacije najboljih svjetiljaka omogućuju regulaciju
intenziteta i boje svjetlosti. Poznata je činjenica da veći intenzitet hladnije
bijele svjetlosti potiče aktivnosti, dok su za odmor i relaksaciju podesniji
slabiji intenziteti toplije bijele svjetlosti. “Ta se činjenica koristi da se
pomoću tih svjetiljaka ostvare različiti ugođaju u toku dana, a kao primjer
možemo navesti Philips svjetiljku Savio. U slučaju da u prostoru nemamo
svjetiljku koja ima takve mogućnosti, sličan se efekt može ostvariti
korištenjem većeg broja svjetiljaka različitih karakteristika i njihovim
adekvatnim korištenjem u različito doba dana”, pojašnjava Dupor.
Ekološka svijest i puniji novčanik
Igor Lencović ističe da mu je važno znati i kakav je
ekološki utjecaj može imati tehnologija koja štedi električnu energiju.
Naime, česti su članci i analize po novinama i časopisima o
štetnosti „nove“ rasvjete i ekološkoj prihvatljivosti njihove proizvodnje i
korištenja. Rasvjeta i rasvjetni elementi ispituju se i atestiraju u skladu s
propisima i zakonima, tako da na tržište nije dozvoljeno stavljati nešto što na
bilo koji način može ugroziti ljudsko zdravlje.
Najviše polemika je oko izvora koji za svoj rad koriste
elektroničke elemente, odnosno oko štetnih elemenata koji se nalaze u njima.
“Svi elektronički elementi proizvode zračenja (mobiteli,
televizori, računala, pa i rasvjetna tijela i izvori), a sigurno je da
pretjerano i dugotrajno izlaganje zračenjima može dovesti do utjecaja na
ljudski organizam. No, ne postoji generalni stav i preporuka o izbjegavanju
ovakvih uređaja ili njihova zabrana za korištenje u primjeni, jer nema dovoljno
ispitivanja koja bi potvrdila njihovu moguću štetnost u normalnom korištenju.
Oprezno sa zbrinjavanjem opasnih tvari
Dio elemenata koji se koriste za proizvodnju novih izvora
(pri tomu se ipak najčešće misli na živu kod fluorescentnih izvora) opasni su za prirodni okoliš ako se
nekontrolirano odbacuju. U normalnom radu ovih izvora, ti se elementi ne
izlučuju u prostor. Neispravni i stari izvori trebali bi se kao i svaki
elektronički otpad adekvatno skupljati i zbrinjavati. Svi noviji izvori planski
se proizvode sa smanjenim sadržajem štetnih tvari, a ujedno su i dugotrajniji,
pa je ukupna količina tvari manja”, objasnio mu je Domagoj.
On ističe i da treba razmotriti i drugu stranu korištenja ovih izvora. Zbog svoje energetske učinkovitosti trebaju manje energije, što znači manju potrošnju fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, manju devastaciju prirode u proizvodnji, transportu i korištenju fosilnih goriva, manje gubitke u prijenosu el. energije, manje nepotrebno zagrijavanje prostora i rad klima uređaja ....
Novi izvori najčešće nose razne „green“ oznake ekološke
prihvatljivosti, koji pokazuju da su u svojoj proizvodnji, korištenju i mogućoj
reciklaži pogodniji od starih.
Ako u budućnosti bude
dio ili sav posao obavljao kod kuće, Igora Lencovića zanima i kako uskladiti
osvjetljenje prostora da izgleda ozbiljno, a da se po potrebi može prilagoditi
i intimnijoj, obiteljskoj atmosferi.
Svjetlost treba prilagoditi boji zidova
“Postoje trikovi za uređenje prostorija koji mogu dodatno
doprinijeti ugođaju i pojačati dojam i efekt rasvjete. Dio rasvjete u prostoru
dolazi i od refleksije od zidova i ostalih površina. Ovisno o prostoru, to može
iznosti i do 30 posto”, objašnjava Domagoj. Svjetlije boje i sjajnije
površine reflektiraju više svjetla, a crna mat boja upija gotovo svo svijetlo,
no difuznije su površine ugodnije za gledanje od sjajnih. Zbog toga ako želimo
prostor učiniti svjetlijim većim i ugodnijim (za dnevno svjetlo i umjetnu
rasvjetu), površine trebaju biti svijetle i difuzne. Svaki tamniji detalj
izgledati će bliži, a tamniji prostori manji i niži.
No, boji zidova i elemenata treba donekle i prilagoditi boju
svjetlosti, jer postoje različite „boje“ bijele svjetlosti. Boja bijele
svjetlosti izražava se u stupnjevima Kelvinima. Niži broj znači da je to
toplija svjetlost, pri čemu svjetlo žarulje sa žarnom niti ima vrijednost 2700K.
Viši broj znači da je u pitanju hladnija svjetlost, npr. sunčeva svjetlost ima
5500K – 19800K. Jedne osjećamo kao topliju (crvenu/žutu) boju svjetlosti, a
drugu kao hladniju (plavičastu) boju svjetlosti. Toplije boja svjetlosti
naglašava toplije boje elemenata i obrnuto.