I Karađorđevići traže svoje dragocjenosti iz Titova sefa

Kneginja Jelisaveta Karađorđević, djeca princa Andreja i sinovi princa Tomislava, uputili su dopis beogradskom sudu na kojemu se vodi ostavinska rasprava o naslijeđu Josipa Broza, u kojem navode kako žele sudjelovati u ostavinskom postupku vezanom za imovinu doživotnog predsjednika bivše SFRJ Josipa Broza Tita, jer su iz medija doznali da u trezoru Narodne banke Srbije, u depozitu 555, ima predmeta koji pripadaju dinastiji Karađorđević, piše beogradski Blic.

Iako je još u travnju, prema nalogu srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, otvoren sef i poznato je najužem krugu oko Nikolića što je u njemu pronađeno, do sada u javnost, osim nekoliko detalja, nije "procurilo" što sadrži famozni "Titov sef". Zbog toga se uglavnom nagađa što je u sefu, ali ima ozbiljnijih mišljenja kako je većina vrijednosti pripada, zapravo, dinastiji Karađorđevića što je i logično jer poznato je da su komunisti, odmah kada su došli na vlast, oduzimali pokretnu i nepokretnu imovinu bogataša, "kulaka" i "narodnih neprijatelja" među kojima su i Karađorđevići, a i vila na Dedinju u kojoj je živio Tito i gdje su nakon njegove smrti u svibnju 1980. pronađene dragocjenosti koje su tada pohranjene u sef Narodne banke Srbije.

- U sefu gotovo svaka stvar nosi inicijale ili pečat kraljevske obitelji Karađorđević. To nije nikakav "Titov sef"! Pa tamo je ručni sat kralja Aleksandra s ugraviranim njegovim imenom. Zato je dobro što se Karađorđevići žele uključiti u ostavinsku raspravu i traže uvid u to što se u sefu nalazi - kaže Oliver Antić, prvi čovjek povjerenstva kojega je imenovao osobno Nikolić, jedan od troje-četvero ljudi koji su vidjeli što ima u sefu.

U sefu je 30-tak kilograma zlata, 2663 velikih i malih zlatnika, 13 odlikovanja obitelji Karađorđević, 251 predmeta od zlata i drugih plemenitih metala, 83 sitnijih predmeta od zlata poput medaljona, kutija za cigarete, dugmadi, oko 26 tisuća dolara i 36 tisuća njemačkih maraka, 149 predmeta od zlata, briljanata i dijamanata u vlasništvu obitelji Karađorđević, 18 kompleta srebrnih i pozlaćenih servisa i pribora za jelo te 1271 komada novca numizmatičke vrijednosti. Ostavinska rasprava Brozovih počela je 14. prosinca 1983. na zahtjev Žarka Broza, Titovog sina i u njoj sudjeluju osim Titove udovice Jovanke i sina Miše, četvero Žarkove djece Zlatica, Joška, Svetlana i Edvard.

- Ostavinska rasprava Brozovih traje, s prekidima, nekoliko desetljeća, a trajat će, koliko vidim, još dugo jer se čak ne zna ni što je Titova imovina koju nasljednici trebaju dijeliti. Do sefa u NBS došlo se slučajno, tijekom istrage koja je imala za cilj utvrditi točnu imovinu. Javila se NBS s dopisom da kod njih postoji neki sef u koje je nešto deponiralo Predsjedništvo SFRJ. Ova državna komisija, koja je sef otvarala bez nazočnosti zainteresiranih strana, nije dobro postupila. Mi ne znamo što je unutra, a bojim se da nikada nećemo ni doznati - kaže odvjetnica Brozovog sina Miše i unuke Zlatice, Violeta Kočić Mitaček.