U priopćenju Ministarstva vanjskih poslova navodi se i kako osuđuju kršenje ljudskih prava i nasilje u Venezueli te traže mirno rješenje i slobodne i demokratske predsjedničke izbore.
OSUDILI NASILJE U VENEZUELI
I Hrvatska je priznala Guaidoa kao privremenog predsjednika
Hrvatska podržava Juana Guaidoa kao privremenog predsjednika Venezuele te da u tom svojstvu provede predsjedničke izbore kao dio rješenja krize u ovoj zemlji, priopćilo je u ponedjeljak ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Ministarstvo je izrazilo zabrinutost najnovijim događanjima u Venezueli i daljnjim produbljivanjem političke, gospodarske i humanitarne krize, te je snažno osudilo kršenje ljudskih prava i vladavine prava te nasilje koje je dovelo do smrti i ozljeđivanja građana i brojnih uhićenja.
"Hrvatska podupire demokratski izabrana legitimna tijela Venezuele, Nacionalnu skupštinu i njezinog predsjednika, da u skladu s ustavom u svojstvu privremenog predsjednika provede slobodne, pravedne i demokratske predsjedničke izbore i osigura legitimitet institucija", navodi MVEP u priopćenju.
"U tom se pogledu Hrvatska u zajedničkoj izjavi pridružila drugim državama članicama EU", kaže MVEP.
"Ističemo važnost iznalaženja mirnog i demokratskog rješenja u okviru održivog političkog procesa, koji treba uključivati održavanje slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora u skladu s međunarodnim demokratskim standardima i ustavom Venezuele", navodi se u priopćenju.
Madrid, London, Pariz, Berlin i još nekoliko europskih prijestolnica priznalo je u ponedjeljak Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele nakon što je Nicolas Maduro odbio popustiti pred ultimatumom i sazvati predsjedničke izbore.
Europska unija podijeljena je s tim u vezi. Neke zemlje poput Italije i Grčke odlučile su da će pričekati da vide kako će se situacija dalje razvijati prije nego donesu odluku.
Ministarstvo u priopćenju piše kako je Hrvatska u okviru nastojanja za mirno prevladavanje aktualne krize podržala uspostavu Međunarodne kontaktne skupine za Venezuelu koja treba pomoći u stvaranju uvjeta za vjerodostojni politički proces i održavanje izbora.
"S partnerima u EU radimo na omogućavanju pružanja humanitarne pomoći, koju zbog zabrane režima nije moguće dostaviti. U tom kontekstu Hrvatska je posebno zabrinuta za brojnu hrvatsku zajednicu koja živi u Venezueli", zaključuje se u objavi ministarstva.
Rim spriječio prihvaćanje zajedničkog stajališta EU-a o Venezueli
Italija je u ponedjeljak spriječila prihvaćanje zajedničkog stajališta Europske unije o priznavanju legitimiteta predsjedniku venezuelske Narodne skupštine za raspisivanje novih predsjedničkih izbora nakon odbijanja predsjednika Nicolasa Madura da raspiše nove izbore.
"Zajedničke izjave EU-a sigurno neće biti jer se neke zemlje članice tomu protive", upozorio je španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borell na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu, gdje sudjeluje na ministarskom sastanku EU-a i Arapske lige na kojemu se priprema susret na vrhu u Sharm el Sheikhu.
Četiri diplomatska izvora potvrdila su za AFP da je takvu zajedničku izjavu nemoguće donijeti. Italija je odbila potvrditi tekst izjave, dodali su ti izvori. I Grčka je izrazila sumnju, rekli su.
"Europska unija je donijela zajedničko stajalište prije deset dana", podsjetila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini. "Nema nikakve potrebe za novim", rekao je za AFP u povjerenju europski diplomatski izvor.
No zemlje članice koje su predsjedniku Maduru dale osam dana, do nedjelje, da pristane organizirati nove izbore, htjele su vidjeti postoji li nakon njegova odbijanja mogućnost da 28 zemalja ide dalje u priznavanju uloge Juana Guaidóa, rekao je diplomat.
Zato su htjeli osnažiti zajedničku izjavu prihvaćenu prije deset dana i potvrditi odluke pojedinih članica da predsjedniku venezuelske Narodne skupštine priznaju legitimitet za organiziranje novih izbora, dodao je.
No Italija je odbila potvrditi predložen tekst ocijenivši ga "upletanjem" EU-a u venezuelsku unutarnju politiku, istaknuo je.
"Više nema zajedničke vanjske politike" EU-a, rekao je za AFP ministar koji je htio ostati anoniman.
Najmanje je četrnaest zemalja EU-a - Španjolska, Francuska, Velika Britanija, Danska, Nizozemska, Litva, Latvija, Estonija, Portugal, Austrija, Češka, Švedska, Finska i Luksemburg - pojedinačno priznalo Juana Guaidóa predsjednikom koji bi imao zadaću organizirati nove izbore.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
